Komunikacija

277 odnosi: Adam Pribićević, Andrija Tomašek, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Arijan Komazec, Arsen Dedić, Arsenije III. Crnojević, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Autonomaši, Đorđe (Đokica) Milaković, Đorđe Nikolajević, Đorđe Ocić, Školska knjiga, Šokci, Španovica, Željko Jovanović, Žitvanski mir, Živko Juzbašić, Živojin Vračarić, Časopis za suvremenu povijest, Četnici u NDH, Balkanski poluotok, Baltazar Bogišić, Balvan-revolucija, Banja Luka, Banovina Hrvatska, Benedikt Kraljević, Bitka kod Siska, Bizant, Bošnjaci, Božićni Ustav, Bosansko Grahovo, Bosna i Hercegovina, Branimir Štulić, Bude Budisavljević, Bugari, Bukovičko izdajstvo, Bukovica, Bukovina, Bunjevci, Carigrad, Carigradska patrijarhija, Crnogorci, Dani srpske kulture, Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Domobranstvo, Domovinski rat, Donji Lapac, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat, ..., Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Drvar, Dušan Bogdanović (košarkaš), Dušan Dragosavac, Dušan Popov, Dubrovnik, Dvorsko ratno vijeće, Ekstremizam, Europska unija, Franjo Ferdinand, Franjo Tuđman, Frankovci, Frano Supilo, Friedjungov proces, Gajo Petrović, Glamočko polje, Gojko Ajduković, Gornjokarlovačka eparhija, Gračac, Grigor Vitez, Grkokatolička Crkva, Grkokatolička crkva u Hrvatskoj, Hercegovački pašaluk, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska šutnja, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska pravoslavna Crkva, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska revija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski nacionalizam, Hrvatski narod (Zagreb), Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko-osmanski ratovi, Hrvatsko-srpska koalicija, Hrvoje Matković, Human Rights Watch, Ilija Garašanin, Ivan Cerovac, Ivan Mažuranić, Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913., Jasna Šekarić, Jelena Dokić, Josif Rajačić, Josip Jelačić, Josip Runjanin, Jovan Živković, Jovan Četirević Grabovan, Jovan Rašković, Jovan Stanisavljević, Jovan Sundečić, Jovanka Broz, Južni Slaveni, Juraj Haulik, Károly Khuen-Héderváry, Ključ (BiH), Kneževina Srbija, Knin, Košarka, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija (1718. – 1739.), Ličko-krbavska županija, Lika, Livanjsko polje, Lovro Monti, Mađaroni, Makedonci, Marina Miletić, Marko Car, Matica hrvatska, Medo Pucić, Miho Klaić, Mila Dimitrijević, Milan Đukić, Milan Babić (političar), Milan Rešetar, Milanka Opačić, Mile Budak, Milivoj Šrepel, Milutin Milanković, Načertanije, Napoleon Bonaparte, Narodna radikalna stranka, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nedićeva Srbija, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Plećaš, Nikola Tesla, Nives Celzijus, Nogomet, Nogometna reprezentacija Srba iz Hrvatske, Nova Gradiška, Novosti (samostalni srpski tjednik), Odbojka, Ognjeslav Utješinović Ostrožinski, Oluja, Operacija Bljesak, Operacija Oluja, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Osmansko Carstvo, Partizani, Partizanski zločin u Zrinu, Patrijarh, Pavle (patrijarh srpski), Pero Budmani, Pero Kvrgić, Petar I. Karađorđević, Petar Preradović, Petrovac, Požeški sandžak, Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941., Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941., Pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941., Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991., Politika novoga kursa, Pounje, Predrag Stojaković, Progon Hrvata na Udbini 14. prosinca 1942., Prvi svjetski rat, Rade Šerbedžija, Rade Končar, Radoslav Gerba, Radoslav Katičić, Raspad SFRJ, Ratni zločin, Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Revolucija 1848. – 1849., Samostalna demokratska srpska stranka, Savez komunista Jugoslavije, Savska banovina, Seljačko-demokratska koalicija, Simeon, Siniša Mihajlović, Slavko Ćuruvija, Slavonija, Slobodan Uzelac, Slobodna Dalmacija, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Solunsko bojište, Srb, Srbi, Srbi u NDH, Srbi u NDH: Broj žrtava, Srbija, Srbobran (novine), Srećko Bijelić, Središnja knjižnica Srba u Hrvatskoj, Srijem, Srijemska županija, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Srpska demokratska stranka (Hrvatska), Srpska pravoslavna Crkva, Srpska samostalna stranka, Srpska vojska Krajine, Srpski jezik, Srpsko Carstvo, Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Srpsko nacionalno vijeće, Srpsko narodno vijeće, Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, Stanko Stojčević, Stevan Moljević, Stjepan Mitrov Ljubiša, Stol sedmorice, Streljaštvo, Svetozar Kurepa, Svetozar Pribićević, Tenis, Transilvanija, Treći Reich, Trianonski ugovor, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ujedinjeni narodi, Unac, Ustaše, Ustanak u Hercegovini 1941., Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Varaždinski generalat, Varšavski ugovor, Vaso Đurđević, Veleizdajnički proces, Velika Srbija, Velikosrpska propaganda, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vijenac (časopis), Vlaški statuti, Vladan Desnica, Vladimir Žerjavić, Vlasi, Vojin Bakić, Vojna krajina, Vojvodina, Volksdeutsche, Vrbaska banovina, Zadarska rezolucija, Zagreb, Zajedničko vijeće općina, Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878., Zastava Srbije, Zeleni kadar, 10. kolovoza, 12. travnja, 1530., 1577., 1593., 1606., 1629., 17. kolovoza, 1902., 1939., 1984., 1990., 1996., 2002., 2006., 26. kolovoza, 27. srpnja. Proširite indeks (227 više) » « Stisni indeks

Adam Pribićević

Batajnici Adam Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 25. prosinca 1880. – Windsor, 7. veljače 1957.), bio je hrvatski političar i publicist srpske narodnosti.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Adam Pribićević · Vidi više »

Andrija Tomašek

Andrija Tomašek (Čalinec kod Varaždina, 4. listopada 1919. 31. siječnja 2019.), bio je hrvatski muzikolog, glazbeni pisac, pedagog, kritičar, povjesničar, enciklopedist, leksikograf, urednik, popularizator glazbe, zborovođa, skladatelj i kroatist.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Andrija Tomašek · Vidi više »

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »

Arijan Komazec

Arijan Komazec (Zadar, 23. siječnja 1970.) je bivši hrvatski profesionalni košarkaš.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Arijan Komazec · Vidi više »

Arsen Dedić

Arsen Dedić (Šibenik, 28. srpnja 1938. – Zagreb, 17. kolovoza 2015.), bio je hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Arsen Dedić · Vidi više »

Arsenije III. Crnojević

Arsenije III. Crnojević Arsenije III.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Arsenije III. Crnojević · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Austro-Ugarska · Vidi više »

Autonomaši

Autonomaši (ili "tolomaši" - po splitskom dijalektu) odn.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Autonomaši · Vidi više »

Đorđe (Đokica) Milaković

Đokica Milaković (Darda kod Osijeka, 16. rujna 1925. – Zagreb, 12. studenoga 2001.), bio je hrvatski filmski glumac.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Đorđe (Đokica) Milaković · Vidi više »

Đorđe Nikolajević

Đorđe Nikolajević Đorđe Nikolajević (Jazak u Srijemu, 20. travnja 1807. – Sarajevo, 2. veljače 1896.), srpski pravoslavni bogoslov, svećenik i mitropolit dabrobosanski, sin svećenika Simeona.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Đorđe Nikolajević · Vidi više »

Đorđe Ocić

Đorđe Ocić (Dalj, 22. rujna 1934. Beograd, 22. siječnja 2008.) je bio srpski književnik.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Đorđe Ocić · Vidi više »

Školska knjiga

Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Školska knjiga · Vidi više »

Šokci

Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Šokci · Vidi više »

Španovica

Španovica je hrvatsko naselje položeno uz cestu Pakrac – Požega koje se nalazi otprilike na pola puta između Pakraca i Požege, na prijevoju između Papuka i Psunja.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Španovica · Vidi više »

Željko Jovanović

Željko Jovanović (Rijeka, 26. studenoga 1965.), hrvatski političar, liječnik, magistar ekonomije, doktor biomedicinskih znanosti i sveučilišni profesor,hrvatski branitelj, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, od 2011.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Željko Jovanović · Vidi više »

Žitvanski mir

Radvaňu nad Dunajom Žitvanski mir (Žitvatoročki mir) bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva zaključen dana 11. studenoga 1606. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Žitvanski mir · Vidi više »

Živko Juzbašić

Živko Juzbašić (Jošavica, pokraj Petrinje, Savska banovina, Kraljevina SHS / Jugoslavija,18. svibnja 1924. - Zagreb, Republika Hrvatska, 20. listopada 2015.), antifašist, hrvatski političar srpske nacionalnosti i mirotvorac.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Živko Juzbašić · Vidi više »

Živojin Vračarić

Živojin Vračarić (Osijek, 21. prosinca 1951.), bivši je odbojkaš i jugoslavenski reprezentativac, osvajač brončane medalje na Europskom prvenstvu 1975. godine u Beogradu, pristupljeno 25.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Živojin Vračarić · Vidi više »

Časopis za suvremenu povijest

Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »

Četnici u NDH

Tijekom Drugog svjetskog rata, četničke postrojbe su ubrzo nakon kapitulacije i raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. osnovane i počele djelovati također i na području Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Četnici u NDH · Vidi više »

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Balkanski poluotok · Vidi više »

Baltazar Bogišić

'''Baltazar Bogišić''' '''Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore''' Baltazar Bogišić (poznat i kao Baldo Bogišić ili Valtazar Bogišić – Cavtat, 20. prosinca 1834. – Rijeka, 24. travnja 1908.), hrvatski znanstvenik, pravni i povijesni pisac.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Baltazar Bogišić · Vidi više »

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Balvan-revolucija · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Banja Luka · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Benedikt Kraljević

Benedikt Kraljević (Balija-Bakđija kod Soluna, 15. siječnja 1765./1767. - Mletci, 1. veljače 1865., pravoslavni biskup i crkveni pisac Kraljević, Benedikt, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Zagreb, (pristupljeno 5. travnja 2018.).

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Benedikt Kraljević · Vidi više »

Bitka kod Siska

Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bitka kod Siska · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bizant · Vidi više »

Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bošnjaci · Vidi više »

Božićni Ustav

Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Božićni Ustav · Vidi više »

Bosansko Grahovo

Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bosansko Grahovo · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Branimir Štulić

Branimir (Johnny) Štulić (Skoplje, 11. travnja 1953.), pjesnik, pjevač i prevoditelj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Branimir Štulić · Vidi više »

Bude Budisavljević

*Bude Budisavljević (hrvatski književnik).

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bude Budisavljević · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bugari · Vidi više »

Bukovičko izdajstvo

Bukovičko izdajstvo je bio naziv za skup događaja koje su članovi Narodne stranke nazvali tim imenom.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bukovičko izdajstvo · Vidi više »

Bukovica

Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice) Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bukovica · Vidi više »

Bukovina

'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bukovina · Vidi više »

Bunjevci

Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Bunjevci · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Carigrad · Vidi više »

Carigradska patrijarhija

Katedrala Sv. Jurja u sjedištu patrijaršije na Fanaru, Carigrad Ekumenska carigradska patrijarhija (grčki: Οικουμενικό Πατριαρχείο Κωνσταντινουπόλεως, latinično: Oikumenikó Patriarheío Kōnstantinoupóleōs, turski: Rum Ortodoks Patrikhanesi, neslužbeno poznat i kao Fener Rum Patrikhanesi, srpski: Васељенска патријаршија) jedna je od autokefalnih pravoslavnih crkava, a zauzima prvo mjesto u hijerarhiji pravoslavnih crkava.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Carigradska patrijarhija · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Crnogorci · Vidi više »

Dani srpske kulture

Dani srpske kulture su manifestacija u organizaciji Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" na kojoj se prezentiraju recentna kulturna postignuća iz Srbije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Dani srpske kulture · Vidi više »

Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu

Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu uključuju pogibije vojnih i civilnih osoba za vrijeme rata i smrtne slučajeve poslije rata prouzročenih ratnim prilikama (žrtve rata), zatim pad nataliteta za vrijeme rata i poraća (čisti demografski gubitak) te migracije zbog ratnih prilika.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu · Vidi više »

Domobranstvo

*Hrvatsko domobranstvo, jedno od nekoliko formacija tijekom 19.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Domobranstvo · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Domovinski rat · Vidi više »

Donji Lapac

Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Donji Lapac · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »

Drvar

Drvar je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz granicu s Republikom Hrvatskom.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Drvar · Vidi više »

Dušan Bogdanović (košarkaš)

Dušan Bogdanović (Vukovar, 1. lipnja 1993.) je srbijanski košarkaš i državni reprezentativac, rođenjem Srbin iz Hrvatske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Dušan Bogdanović (košarkaš) · Vidi više »

Dušan Dragosavac

Dušan Dragosavac (Vrebac kod Gospića, 1. prosinca 1919. – 21. prosinca 2014.), bio je hrvatski političar, sudionik Drugog svjetskog rata u partizanima.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Dušan Dragosavac · Vidi više »

Dušan Popov

Dušan Popov (Duško) bio je srpski dvostruki obavještajni agent tijekom Drugoga svjetskog rata.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Dušan Popov · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Dubrovnik · Vidi više »

Dvorsko ratno vijeće

Dvorsko ratno vijeće (njem. Hofkriegsrat) osnovano je 1556. u Beču kao središnje vojno nadleštvo za sve habsburške zemlje.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Dvorsko ratno vijeće · Vidi više »

Ekstremizam

Ekstremizam je izraz kojim se označavaju djela ili ideologije koje izlaze iz okvira koje se smatraju društveno prihvatljivim, bilo iz pragmatičnih, bilo iz moralnih razloga.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ekstremizam · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Europska unija · Vidi više »

Franjo Ferdinand

Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Franjo Ferdinand · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Franjo Tuđman · Vidi više »

Frankovci

Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Frankovci · Vidi više »

Frano Supilo

Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Frano Supilo · Vidi više »

Friedjungov proces

Već potkraj 1907.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Friedjungov proces · Vidi više »

Gajo Petrović

Gajo Petrović (Karlovac, 12. ožujka 1927. – Zagreb, 13. lipnja 1993.), hrvatski filozof srpskog podrijetla, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Gajo Petrović · Vidi više »

Glamočko polje

Glamočko polje Glamočko polje je prostrana i dosta zatvorena krška ravnica na zapadu BiH koja se izdužila pravcem SZ-JI za oko 45 km.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Glamočko polje · Vidi više »

Gojko Ajduković

Dr.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Gojko Ajduković · Vidi više »

Gornjokarlovačka eparhija

Gornjokarlovačka eparhija je eparhija Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Gornjokarlovačka eparhija · Vidi više »

Gračac

Gračac je općina u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Gračac · Vidi više »

Grigor Vitez

Grigor Vitez, pravim imenom Grigorije Vitez, (Kosovac kraj Okučana, 15. veljače 1911. – Zagreb, 23. studenoga 1966.), bio je hrvatski pjesnik, dječji pisac i prevoditelj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Grigor Vitez · Vidi više »

Grkokatolička Crkva

Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Grkokatolička Crkva · Vidi više »

Grkokatolička crkva u Hrvatskoj

Grkokatolička katedrala u Križevcima Slavonskog Broda Vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve Svjatoslav Ševčuk (lijevo) i hrvatski grkokatolički biskup Nikola Kekić prigodom obilježavanja 400. obljetnice Marčanske unije u Križevcima 2012. godine. Grkokatolička crkva u Hrvatskoj je Katolička crkva koja koristi bizantski istočni obred.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Grkokatolička crkva u Hrvatskoj · Vidi više »

Hercegovački pašaluk

Hercegovački pašaluk je bio osmanska provincija od 1833.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hercegovački pašaluk · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hercegovina · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska šutnja

40. godišnjice Hrvatskoga proljeća. Hrvatska šutnja je izraz koji se odnosi na potiskivanje hrvatskog nacionalnog identiteta u SFRJ već poslije 1948.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatska šutnja · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska pravoslavna Crkva

Grb Hrvatske pravoslavne Crkve. Hrvatska pravoslavna Crkva bila je pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ograničene autokefalnosti.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Hrvatska pučka seljačka stranka

Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatska pučka seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska revija

Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatska revija · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatski institut za povijest

Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski nacionalizam

grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »

Hrvatski narod (Zagreb)

Hrvatski narod je bio hrvatski tjednik iz Zagreba.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatski narod (Zagreb) · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatsko-osmanski ratovi

Detaljan prikaz turskih osvajanja u Hrvatskoj. Hrvatsko-osmanski ratovi ili Osmansko-hrvatski ratovi je naziv za niz vojnih sukoba između Hrvatskog Kraljevstva (u Hrvatsko-Ugarskoj i u Habsburškoj Monarhiji) i Osmanskoga Carstva.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatsko-osmanski ratovi · Vidi više »

Hrvatsko-srpska koalicija

Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »

Hrvoje Matković

Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Hrvoje Matković · Vidi više »

Human Rights Watch

Logotip HRW-a Human Rights Watch (skr. HRW) je nevladina organizacija koja se zauzima za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Human Rights Watch · Vidi više »

Ilija Garašanin

Ilija Garašanin Ilija Garašanin (Kragujevac, 16. siječnja 1812. – Beograd, 10. lipnja 1874.) je bio srpski književnik, političar i premijer, poznat kao autor velikosrpskog programa Načertanije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ilija Garašanin · Vidi više »

Ivan Cerovac

Ivan Cerovac (Zagreb, 1946.) je hrvatski dirigent, zborovođa, glazbeni pedagog, politolog i novinar.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ivan Cerovac · Vidi više »

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ivan Mažuranić · Vidi više »

Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.

Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913. održani su 16.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913. · Vidi više »

Jasna Šekarić

Jasna Šekarić Јаsna Šekarić (rođ. Brajković, Beograd, 17. prosinca 1965.) srbijanska je športašica i reprezentativka Srbije u streljaštvu.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Jasna Šekarić · Vidi više »

Jelena Dokić

Jelena Dokić (Osijek, 12. travnja 1983.) je profesionalna tenisačica koja igra za Australiju, a jedan dio svoje karijere nastupala je i za Srbiju i Crnu Goru.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Jelena Dokić · Vidi više »

Josif Rajačić

Josif Rajačić, (Lučane, Brinje, 20. srpnja 1785. - Srijemski Karlovci, 1. srpnja 1861.), karlovački mitropolit, patrijarh i upravitelj Vojvodine (Austrijanci su imenovali Rajačića za civilnog komesara za Vojvodinu).

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Josif Rajačić · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Josip Jelačić · Vidi više »

Josip Runjanin

Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. – Novi Sad, 2. veljače 1878.), bio je hrvatski skladatelj i časnik u austrougarskoj vojsci, uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je 1891. godine proglašena hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša domovino.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Josip Runjanin · Vidi više »

Jovan Živković

Barun Jovan Živković Fruškogorski (srp. барон Јован Живковић Фрушкогорски, njem. Freiherr Johann Zsivkovics von Fruschkogorsky; Srijemski Karlovci, 11. travnja 1826. – Zagreb, 8. travnja 1902.) bio je hrvatski pravnik, plemić, političar i bankar.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Jovan Živković · Vidi više »

Jovan Četirević Grabovan

Jovan Četirević Grabovan (alb. Joan Çetir Grabovari) (Grabovo, Sjeverna Makedonija, oko 1716.– Osijek, oko 1787.) - srpski slikar.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Jovan Četirević Grabovan · Vidi više »

Jovan Rašković

Jovan Rašković Jovan Rašković (Knin, 5. srpnja 1929. – Beograd, 29. srpnja 1992.) bio je psihijatar i političar iz Hrvatske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Jovan Rašković · Vidi više »

Jovan Stanisavljević

Jovan Stanisavljević, poznatiji kao Čaruga,Puljašić, Nataša, Vučemilović-Grgić, Ivana.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Jovan Stanisavljević · Vidi više »

Jovan Sundečić

'''Jovan Sundečić''', 15. ožujka 1897. u časopisu Bosanska vila Jovan Sundečić (Golinjevo kod Livna, 24. lipnja 1825. — Kotor, 19. srpnja 1900.), srpski, crnogorski i hrvatski pjesnik,Milorad Nikčević, »Jovan Sundečić (1825. – 1900.): pjesnik integracionog slavjanstva« // Croatica et Slavica Iadertina (Croat. Slav. Iadert.) / ur.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Jovan Sundečić · Vidi više »

Jovanka Broz

Tita Jovanka Broz 1971. godine Jovanka Budisavljević Broz (Pećane, 7. prosinca 1924. − Beograd, 20. listopada 2013.) je bila jugoslavenska partizanka i žena bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Jovanka Broz · Vidi više »

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Južni Slaveni · Vidi više »

Juraj Haulik

Zagrebačkoj katedrali. Spomen ploča u Trnavi Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Juraj Haulik · Vidi više »

Károly Khuen-Héderváry

Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »

Ključ (BiH)

Ključ je općina u sjeverozapadnom dijelu Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ključ (BiH) · Vidi više »

Kneževina Srbija

Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Kneževina Srbija · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Knin · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Košarka · Vidi više »

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Srbija (1718. – 1739.)

Područje Kraljevine Srbije pod habsburškom vlašću, 1718. do 1739. godine Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) je naziv zemlje sastavnice Habsburške Monarhije koja je uspostavljena Požarevačkim mirom 1718.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) · Vidi više »

Ličko-krbavska županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Ličko-krbavskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ličko-krbavska županija · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Lika · Vidi više »

Livanjsko polje

Livanjsko polje Livanjsko polje je krška tektonska rasjedlina, okružena visokim, zimi vrlo surovim planinama, pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok s Buškim jezerom na jugoistoku i Ždralovcem na sjeverozapadu.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Livanjsko polje · Vidi više »

Lovro Monti

Lovro Monti (Knin, 21. travnja 1835. – Knin, 9. travnja 1898.), hrvatski političar i publicist.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Lovro Monti · Vidi više »

Mađaroni

Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Mađaroni · Vidi više »

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Makedonci · Vidi više »

Marina Miletić

Marina Miletić (Vukovar, 21. veljače 1983.) je bivša hrvatska odbojkašica i odbojkaška reprezentativka.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Marina Miletić · Vidi više »

Marko Car

Marko Car (Karlovac, 21. listopada 1985.) hrvatski je profesionalni košarkaš.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Marko Car · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Matica hrvatska · Vidi više »

Medo Pucić

Medo Pucić Medo Pucić (Dubrovnik, 12. ožujka 1821. – Dubrovnik, 30. lipnja 1882.), poznat kao i Orsat Pucić (tal.: Orsato Pozza), književnik i političar iz Dubrovnika iz doba Habsburške Monarhije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Medo Pucić · Vidi više »

Miho Klaić

Miho Klaić (Dubrovnik, 19. kolovoza 1829. – Zadar, 3. siječnja 1896.), bio je hrvatski političar i jedan od vođa hrvatskog preporoda u Dalmaciji.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Miho Klaić · Vidi više »

Mila Dimitrijević

Mila Dimitrijević (Kragujevac, 9. siječnja 1877. – Zagreb, 12. siječnja 1972.) je hrvatska kazališna i filmska glumica.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Mila Dimitrijević · Vidi više »

Milan Đukić

Milan Đukić Milan Đukić (Dnopolje, Donji Lapac, 10. travnja 1947. – Donji Lapac, 8. listopada 2007.), hrvatski je političar.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Milan Đukić · Vidi više »

Milan Babić (političar)

Milan Babić (Kukar blizu Sinja, 26. veljače 1956. – Haag, 5. ožujka 2006.), pobunjenički srpski političar iz Hrvatske i osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Milan Babić (političar) · Vidi više »

Milan Rešetar

''Milan Rešetar'' 1904. Milan Rešetar (Dubrovnik, 1. veljače 1860. – Firenca, 14. siječnja 1942.), bio je hrvatski filolog, književni povjesničar, numizmatičar.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Milan Rešetar · Vidi više »

Milanka Opačić

Milanka Opačić (Zagreb, 17. travnja 1968.), hrvatska političarka, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Milanka Opačić · Vidi više »

Mile Budak

Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Mile Budak · Vidi više »

Milivoj Šrepel

Milivoj Šrepel Milivoj Šrepel (Karlovac, 8. studenoga 1862. – Zagreb, 23. veljače 1905.), slavist, kroatist, hrvatski klasični filolog, književni kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Milivoj Šrepel · Vidi više »

Milutin Milanković

Milutin Milanković (Dalj, 28. svibnja 1879. – Beograd, 12. prosinca 1958.), srpski geofizičar, astronom i građevinski inženjer.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Milutin Milanković · Vidi više »

Načertanije

Načertanije (srp. Nacrt) je program nacionalne politike srpske kneževine, knjižica (nešto preko 5.000 riječi) tadašnjeg ministra unutarnjih poslova i poslije dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova Srbije Ilije Garašanina izdana kao tajni državni dokument 1844. To je ujedno i prvi Politički program Velike Srbije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Načertanije · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Narodna radikalna stranka

Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Narodna radikalna stranka · Vidi više »

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »

Nedićeva Srbija

Nedićeva Srbija ili Vlada Narodnog Spasa je naziv za marionetsku i profašističku srbijansku državu s generalom Milanom Nedićem na čelu, koja je uspostavljena 1941. na Području njemačke vojne uprave u Srbiji i nestala je sa svjetske pozornice 1944. pred slom Sila Osovine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Nedićeva Srbija · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikola Plećaš

Nikola Plećaš (Bruvno, 10. siječnja 1948. Hrvatska enciklopedija LZMK (pristupljeno 11. siječnja 2021.)), bivši hrvatski košarkaš i jugoslavenski košarkaški reprezentativac, srpske nacionalnosti.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Nikola Plećaš · Vidi više »

Nikola Tesla

Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Nikola Tesla · Vidi više »

Nives Celzijus

Nives Celzijus (Zagreb, 18. prosinca 1981.), rođena kao Nives Zeljković, hrvatska je pjevačica, glumica, kolumnistica, model i publicistica.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Nives Celzijus · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Nogomet · Vidi više »

Nogometna reprezentacija Srba iz Hrvatske

Nogometna reprezentacija Srba iz Hrvatske predstavlja srpsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Nogometna reprezentacija Srba iz Hrvatske · Vidi više »

Nova Gradiška

Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Nova Gradiška · Vidi više »

Novosti (samostalni srpski tjednik)

Novosti (srpska ćirilica: Новости) politički su i društveni tjednik Srba u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Novosti (samostalni srpski tjednik) · Vidi više »

Odbojka

Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Odbojka · Vidi više »

Ognjeslav Utješinović Ostrožinski

Ognjeslav Utješinović Ostrožinski, prema nekim izvorima "Utješenović", (Ostrožin kraj Gline, 21. kolovoza 1817. – Zagreb, 8. lipnja 1890.), bio je hrvatski pjesnik i političar, srpske narodnosti.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ognjeslav Utješinović Ostrožinski · Vidi više »

Oluja

Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Oluja · Vidi više »

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Operacija Bljesak · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Operacija Oluja · Vidi više »

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Partizani · Vidi više »

Partizanski zločin u Zrinu

Zrin danas Partizanski zločin u Zrinu označava prikaz žestoke bitke između partizana i ustaša koja se dogodila 9.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Partizanski zločin u Zrinu · Vidi više »

Patrijarh

* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Patrijarh · Vidi više »

Pavle (patrijarh srpski)

Patrijarh srpski Pavle (rođen kao: Gojko Stojčević; Kućanci kod Donjeg Miholjca, Hrvatska, 11. rujna 1914. – Beograd, Srbija, 15. studenoga 2009.), 44.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Pavle (patrijarh srpski) · Vidi više »

Pero Budmani

Pero Budmani (Dubrovnik, 27. listopada 1835. – Castel Ferretti pokraj Ancone, 27. prosinca 1914.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Pero Budmani · Vidi više »

Pero Kvrgić

Pero Kvrgić (Moravice, 4. ožujka 1927. – Zagreb, 23. prosinca 2020.), bio je hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Pero Kvrgić · Vidi više »

Petar I. Karađorđević

Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), bio je kralj Srbije (1903. – 1918.) i Kraljevine SHS (1918. – 1921.) iz dinastije Karađorđevića.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Petar I. Karađorđević · Vidi više »

Petar Preradović

Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Petar Preradović · Vidi više »

Petrovac

;Naselja.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Petrovac · Vidi više »

Požeški sandžak

Požeški sandžak bila je upravna jedinica u Osmanskom Carstvu, stvorena nakon što su osmanske snage pri jednom valu osvajanja osvajanja istočne Hrvatske osvojili Požegu i obranili osvojeni prostor između Drave i Save 1537. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Požeški sandžak · Vidi više »

Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.

Položaj Drvara; mjesto pokolja je 18 km od grada Drvara Pokolj kod Drvara 27.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941. · Vidi više »

Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.

Položaj Bosanskog Grahova Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941. je bio organizirani napad na područje rimokatoličke župe Bosansko Grahovo, s ciljem fizičkog istrjebljenja svih stanovnika u toj župi, mahom Hrvata katolika.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941. · Vidi više »

Pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941.

Spomen ploča s imenima žrtava pokolja u Gvozdanskom 26. prosinca 1941. Pokolj u Gvozdanskom označava pokolj kojeg su počinili Titovi partizani na katolički Božić 26. prosinca 1941. u mjestu Gvozdanskom za vrijeme podnevne mise.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941. · Vidi više »

Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991.

Pokolj u Voćinu 12.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991. · Vidi više »

Politika novoga kursa

Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Politika novoga kursa · Vidi više »

Pounje

Pounje prikazano zelenim nijansama (na sredini zemljovida) Pounje je mikroregija slijeva rijeke Une.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Pounje · Vidi više »

Predrag Stojaković

Predrag "Peđa" Stojaković (srp. ćir. Предраг "Пеђа" Стојаковић, Požega, 9. lipnja 1977.) srbijanski je profesionalni košarkaš.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Predrag Stojaković · Vidi više »

Progon Hrvata na Udbini 14. prosinca 1942.

Progon Hrvata na Udbini 14.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Progon Hrvata na Udbini 14. prosinca 1942. · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rade Šerbedžija

Rade Šerbedžija (Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946.) hrvatski je filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Rade Šerbedžija · Vidi više »

Rade Končar

Rade Končar (Končarev Kraj, Korenica, 28. listopada 1911. – Šibenik, 22. svibnja 1942.) bio je revolucionar, sekretar Komunističke partije Hrvatske, organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj 1941.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Rade Končar · Vidi više »

Radoslav Gerba

Radoslav (Rajmund) Gerba (Ogulin, 1. svibnja 1849. – Opatija, 18. ožujka 1918.) bio je hrvatski general austro-ugarske vojske, zapovjednik zagrebačkog XIII. korpusa i Kraljevskog hrvatskog domobranstva.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Radoslav Gerba · Vidi više »

Radoslav Katičić

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Radoslav Katičić · Vidi više »

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Raspad SFRJ · Vidi više »

Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ratni zločin · Vidi više »

Republika Srpska

Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Republika Srpska · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Revolucija 1848. – 1849.

Revolucija 1848.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »

Samostalna demokratska srpska stranka

Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) je hrvatska politička stranka koja zastupa interese srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Samostalna demokratska srpska stranka · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Savska banovina

Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Savska banovina · Vidi više »

Seljačko-demokratska koalicija

Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Seljačko-demokratska koalicija · Vidi više »

Simeon

Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Simeon · Vidi više »

Siniša Mihajlović

Siniša Mihajlović (Vukovar, 20. veljače 1969. – Rim, 16. prosinca 2022.) bio je srpski nogometaš i trener.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Siniša Mihajlović · Vidi više »

Slavko Ćuruvija

Slavko Ćuruvija (Zagreb, 9. kolovoza 1949. — Beograd, 11. travnja 1999.) bio je srbijanski novinar i nakladnik, osnivač listova Nedeljni telegraf, Dnevni telegraf i Evropljanin.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Slavko Ćuruvija · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Slavonija · Vidi više »

Slobodan Uzelac

Prof dr.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Slobodan Uzelac · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije

Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije bila je socijaldemokratska politička stranka koja je osnovana u Hrvatskoj 1894. godine. S obzirom na relativnu nerazvijenost i nedostatak industrije, a s njome i malobrojnost radničke klase, imala je prilično ograničen broj članova, iako su 1897. godine pod njenom organizacijom izbili štrajkovi u Slavoniji. Relativno velik broj članova u to doba su činili strani radnici, odnosno pripadnici njemačke narodnosti. Zbog toga, kao i zbog službenog austromarksističkog stava, bila je relativno marginalizirana. Međutim početkom 20. stoljeća počela se je postupno rasti i širiti u druge dijelove Hrvatske, pogotovo Sisak, gdje je 1910. njezinim članom postao i Josip Broz Tito. U razdoblju od 1902. do početka prvog svjetskog rata je imala i svoje glasilo, dnevni list Slobodnu riječ. Stranka je bila zabranjenom odmah po izbijanju Prvoga svjetskoga rata. Prije kraja Prvoga svjetskog rata austromarksizam je napušten, ali se stranka nakon raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS ubrzo raspala, pri čemu je dio članova 1919. prešao u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista). Poziv na ujedinjenje nisu prihvatili ni vodstva Jugoslavenske socijaldemokratske stranke, niti Srpsko-bunjevački agitacioni odbor iz Vojvodine, a ni socijalisti iz Slovenije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Solunsko bojište

Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Solunsko bojište · Vidi više »

Srb

Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srb · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srbi · Vidi više »

Srbi u NDH

Srbi u NDH su činili oko četvrtine stanovništva, po službenim podatcima iz 1941. bilo ih je 1.848.000 od ukupno 6.966.729 stanovnika (26,5%).

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srbi u NDH · Vidi više »

Srbi u NDH: Broj žrtava

Ovaj članak obrađuje problem demografskih i stvarnih gubitaka Srba na području Nezavisne Države Hrvatske u vrijeme njenog postojanja, 1941. – 1945. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srbi u NDH: Broj žrtava · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srbija · Vidi više »

Srbobran (novine)

Srbobran su bile hrvatske novine koje su izlazile u Zagrebu početkom 20.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srbobran (novine) · Vidi više »

Srećko Bijelić

Srećko Bijelić (Bribir, 18. prosinca 1930. - Zagreb, 22. rujna 2004.) je bio hrvatski političar i hrvatski proljećar, istinski velikan zajednice Srba u Hrvatskoj koji je "kao Srbin svojoj je hrvatskoj domovini pokazao da je moguć suživot raznih nacionalnosti".

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srećko Bijelić · Vidi više »

Središnja knjižnica Srba u Hrvatskoj

Središnja knjižnica Srba u Hrvatskoj (srpski: Централна библиотека Срба у Хрватској) u Zagrebu formalno je osnovana 26.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Središnja knjižnica Srba u Hrvatskoj · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srijem · Vidi više »

Srijemska županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Srijemskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srijemska županija · Vidi više »

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Srpska demokratska stranka (Hrvatska)

Srpska demokratska stranka (SDS), bivša nacionalistička separatistička politička stranka hrvatskih Srba koja je 1990-ih djelovala na hrvatskom ozemlju.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpska demokratska stranka (Hrvatska) · Vidi više »

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Srpska samostalna stranka

Srpska (narodna) samostalna stranka je srpska nacionalistička politička stranka, koja je osnovana 1881. na području Hrvatske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpska samostalna stranka · Vidi više »

Srpska vojska Krajine

Srpska vojska Krajine naziv je za paravojsku koja je stvorena 1991. za vrijeme pobune Srba na području Republike Hrvatske koje su pobunjenici prozvali Republika Srpska Krajina.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpska vojska Krajine · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpski jezik · Vidi više »

Srpsko Carstvo

Dušanovo Carstvo ili Srpsko Carstvo bila je srednjovjekovna država u Jugoistočnoj Europi, proglašena 1346. godine čime Srpsko kraljevstvo, koje je nastalo 1217.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpsko Carstvo · Vidi više »

Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"

Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" (skraćeno: SKD "Prosvjeta") iz Zagreba središnja je kulturna ustanova Srba u Hrvatskoj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" · Vidi više »

Srpsko nacionalno vijeće

Srpsko nacionalno veće (SNV) bio je zakonodavno i izvršno tijelo prije osnivanja Izvršnog vijeća SAO Krajine i Skupštine SAO u SAO Krajine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpsko nacionalno vijeće · Vidi više »

Srpsko narodno vijeće

Srpsko narodno vijeće (srpski: Српско народно вијеће, engleski: Serb National Council), skraćeno SNV, izabrano je političko, savjetodavno i koordinacijsko tijelo sa sjedištem u Zagrebu koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpsko narodno vijeće · Vidi više »

Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat

Zemljovid Srpskoga vojvodstva i Tamiškoga banata Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, pokrajina (vojvodina) Austrijskoga Carstva koja je postojala od 1849. do 1860. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat · Vidi više »

Stanko Stojčević

Stanko Stojčević (Miljanovac, Daruvar, 27. listopada 1929. – Zagreb, 24. siječnja 2009.), hrvatski političar iz redova srpske nacionalnosti.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Stanko Stojčević · Vidi više »

Stevan Moljević

Draža Mihalović, do njega Stevan Moljević Stevan Moljević (Rudo, 6. siječnja 1887. – Srijemska Mitrovica, 15. studenoga 1959.) bio je srpski pravnik, jedan od najistaknutijih velikosrpskih /četničkih ideologa, urednik četničkog časopisa Ravna Gora, član četničke Vrhovne komande i politički savjetnik Draže Mihailovića tijekom Drugoga svjetskog rata.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Stevan Moljević · Vidi više »

Stjepan Mitrov Ljubiša

'''Stjepan Mitrov Ljubiša''' Stjepan Mitrov Ljubiša (crnog. ćiril. Стјепан Митров Љубиша, Budva, 29. veljače 1824. – Beč, 23. studenog 1878.), crnogorski književnik i političar iz Paštrovića, suradnik i hrvatskih književnih časopisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Stjepan Mitrov Ljubiša · Vidi više »

Stol sedmorice

Kraljevski Stol sedmorice za kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju osnovan je u Zagrebu je 1862. godine kao vrhovno sudište za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, na poticaj bana Ivana Mažuranića.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Stol sedmorice · Vidi više »

Streljaštvo

Streljaštvo je natjecateljski sport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja, i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Streljaštvo · Vidi više »

Svetozar Kurepa

Svetozar Kurepa (Majske Poljane pokraj Gline, 25. svibnja 1929. – Zagreb, 2. veljače 2010.), hrvatski matematičar, profesor emeritus Matematičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, autor niza udžbenika iz matematike.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Svetozar Kurepa · Vidi više »

Svetozar Pribićević

Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Svetozar Pribićević · Vidi više »

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Tenis · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Transilvanija · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Treći Reich · Vidi više »

Trianonski ugovor

Potpisivanje Trianonskog ugovora Trianonski ugovor potpisan je 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon u Versaillesu u Francuskoj, između Saveznika i Mađarske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Trianonski ugovor · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Unac

Unac je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, desna pritoka rijeke Une.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Unac · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ustaše · Vidi više »

Ustanak u Hercegovini 1941.

Vidovdanski ustanak u Istočnoj Hercegovini buknuo je zbog teškog nezadovoljstva i straha tamošnjeg srpskog pučanstva povodom nastanka Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ustanak u Hercegovini 1941. · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina je ustavni zakon koji definira prava koja uživaju pripadnici tradicionalnih nacionalnih manjina nabrojenih u Ustavu Republike Hrvatske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina · Vidi više »

Varaždinski generalat

Varaždinski generelat (današnji prostor Bjelovara i Koprivnice) u sklopu Vojne krajine. Varaždinski generalat je obrambeni sustav utvrda koji se razvio iz starijeg sustava koji se naziva Vindiška ili Slavonska vojna krajina.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Varaždinski generalat · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Varšavski ugovor · Vidi više »

Vaso Đurđević

Vaso Đurđević - Turčin (Bršadin, 31. prosinca 1923. - okolica Marinaca, 30. svibnja 1944.) bio je sudionik Narodno-oslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vaso Đurđević · Vidi više »

Veleizdajnički proces

Imenom Veleizdajnički proces naziva se u hrvatskoj historiografiji sudski proces koji su vlasti Austro-Ugarske organizirale u Zagrebu 1909. godine protiv 53 člana Srpske samostalne stranke.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Veleizdajnički proces · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Velika Srbija · Vidi više »

Velikosrpska propaganda

Velikosrpska propaganda je s lažnim tvrdnjama proizvodila mržnju prema susjednim narodima Albancima, Bošnjacima, Hrvatima i Crnogorcima kako bi poticala rušilački, osvetnički i ubilački nagon radi provođenja ciljeva velikosrpske ideologije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Velikosrpska propaganda · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Vijenac (časopis)

Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vijenac (časopis) · Vidi više »

Vlaški statuti

Svoj Vlaški zakon je donio Hrvatski sabor 1629.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vlaški statuti · Vidi više »

Vladan Desnica

Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.), bio je hrvatski i srpski književnik, prevoditelj.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vladan Desnica · Vidi više »

Vladimir Žerjavić

Vladimir Žerjavić (Križ, 2. kolovoza 1912.- Zagreb, 5. rujna 2001.), hrvatski ekonomist, demograf i stručnjak UN-a. Široj javnosti postao je poznat po istraživanjima i publikacijama o demografskim gubitcima bivše Jugoslavije u 2. svjetskom ratu.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vladimir Žerjavić · Vidi više »

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vlasi · Vidi više »

Vojin Bakić

Ivana Gorana Kovačića (1946) park Borik u Bjelovaru Vojin Bakić (Bjelovar, 5. lipnja 1915. - Zagreb, 18. prosinca 1992.), hrvatski kipar srpskog podrijetla.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vojin Bakić · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vojna krajina · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vojvodina · Vidi više »

Volksdeutsche

Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Volksdeutsche · Vidi više »

Vrbaska banovina

Banovine Kraljevine Jugoslavije Vrbaska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Vrbaska banovina · Vidi više »

Zadarska rezolucija

Zadarska rezolucija je dokument prihvaćen u Zadru 17. listopada 1905. na sastanku 26 srpskih opozicijskih zastupnika iz Dalmacije, odnosno srpskih zastupnika u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske s predstavnicima srpskih stranaka u Dalmaciji (Srpska stranka) te banskoj Hrvatskoj (Srpska narodna radikalna stranka i Srpska samostalna stranka).

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Zadarska rezolucija · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »

Zajedničko vijeće općina

Zajedničko vijeće općina (srp. ćir. Заједничко веће општина), izabrano je sui generis tijelo koje usklađuje interese srpske etničke zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koordinira prava i daje inicijative i prijedloge prema institucijama vlasti.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Zajedničko vijeće općina · Vidi više »

Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.

Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878. · Vidi više »

Zastava Srbije

Zastava Republike Srbije je trobojnica s pan-slavenskim bojama.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Zastava Srbije · Vidi više »

Zeleni kadar

kaos na željeznicama pri završetku rata, studeni 1918. Zeleni kadar sačinjavali su hrvatski domobrani, dezerteri iz austrougarske vojske koji su se, za vrijeme Prvog svjetskog rata,Istorija Jugoslavije, I. Božić, S. Ćirković, M. Ekmečić, V. Dedijer, Prosveta, Beograd 1972.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i Zeleni kadar · Vidi više »

10. kolovoza

10.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 10. kolovoza · Vidi više »

12. travnja

12.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 12. travnja · Vidi više »

1530.

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 1530. · Vidi više »

1577.

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 1577. · Vidi više »

1593.

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 1593. · Vidi više »

1606.

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 1606. · Vidi više »

1629.

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 1629. · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 17. kolovoza · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 1902. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 1939. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 1984. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 1990. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 1996. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 2002. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 2006. · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 26. kolovoza · Vidi više »

27. srpnja

27.

Novi!!: Srbi u Hrvatskoj i 27. srpnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Srpska manjina u Hrvatskoj.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni