Sadržaj
86 odnosi: Ahejci, Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Anatolija, Antalya, Antanta, Astipalea, Atena (polis), Bazilije Veliki, Benito Mussolini, Bizant, Bolnica, Delski savez, Dorani, Drevni Egipat, Drugi svjetski rat, Egejsko more, Elefterios Venizelos, Ferman, Francuska, Gaj Julije Cezar, Galipoljska bitka, Grčka, Grčki jezik, Grčki rat za neovisnost, Grčko-perzijski ratovi, Grčko-turski rat (1919. – 1922.), Halikarnas, Hipokrat, Holokaust, Istanbul, Ivan Evanđelist, Ivanovci, Judeošpanjolski jezik, Kalimnos, Karija, Karpatos, Kolos s otoka Roda, Kos (otok), Kraljevina Italija, Kršćanstvo, Kreta, Križarski ratovi, Lausanne, Leros, Libija, Mala Azija, Malarija, Malta, Mauzol, ... Proširite indeks (36 više) »
- Grčka otočja
- Grčke prefekture
Ahejci
Ahejci (Ahajci; Ἀχαιοί), kolektivni naziv koji se koristio za Grke iz Homerove Ilijade i Odiseje, i jedno od četiri glavnih plemena iz klasične Grčke.
Pogledaj Dodekanez i Ahejci
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Dodekanez i Ahemenidsko Carstvo
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Pogledaj Dodekanez i Aleksandar Veliki
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Pogledaj Dodekanez i Anatolija
Antalya
Antalya je grad smješten na jugozapadnoj mediteranskoj obali Turske.
Pogledaj Dodekanez i Antalya
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Pogledaj Dodekanez i Antanta
Astipalea
Astipaleja ili Astipalaja (grčki: Αστυπάλαια) je grčki otok i općina iz otočne skupine Dodekanez u istočnom Egeju.
Pogledaj Dodekanez i Astipalea
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Pogledaj Dodekanez i Atena (polis)
Bazilije Veliki
Bazilije Veliki (grč.: Μέγας Βασίλειος; Caesarea Mazaca, 329./30. - Caesarea Mazaca, 1. siječnja 379.), kršćanski svetac, crkveni otac, učitelj Crkve.
Pogledaj Dodekanez i Bazilije Veliki
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Pogledaj Dodekanez i Benito Mussolini
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Dodekanez i Bizant
Bolnica
'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.
Pogledaj Dodekanez i Bolnica
Delski savez
Delski savez 431. pr. Kr, Delski savez bio je ofenzivni i obrambeni savez drevnog grčkog polisa, čiji je hegemon bila Atena.
Pogledaj Dodekanez i Delski savez
Dorani
Dorani - Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp.
Pogledaj Dodekanez i Dorani
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Dodekanez i Drevni Egipat
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Dodekanez i Drugi svjetski rat
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Pogledaj Dodekanez i Egejsko more
Elefterios Venizelos
Elefterios Venizelos (punog imena Elefterios Kyriákou Venizélos, grčki: Ελευθέριος ΚυριάκουΒενιζέλος) (* Murnies kod Kanije 23. kolovoza 1864.
Pogledaj Dodekanez i Elefterios Venizelos
Ferman
Mahmuda I. iz 1741. godine Ferman (tur. fermān od staroprezijskog framānā) u Osmanskom Carstvu pisana sultanova naredba, zapovijed, dekret ili diploma.
Pogledaj Dodekanez i Ferman
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Dodekanez i Francuska
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Pogledaj Dodekanez i Gaj Julije Cezar
Galipoljska bitka
Galipoljska bitka jedna je od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Dodekanez i Galipoljska bitka
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Dodekanez i Grčka
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Dodekanez i Grčki jezik
Grčki rat za neovisnost
Grčki rat za neovisnost (znan i kao Grčka revolucija) (grčki: Ελληνική Επανάσταση Elliniki Epanastasi; turski: يونان عصياني Yunan İsyanı) bio je uspješan rat za neovisnost koji su vodili Grčki revolucionari od 1821.
Pogledaj Dodekanez i Grčki rat za neovisnost
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479.
Pogledaj Dodekanez i Grčko-perzijski ratovi
Grčko-turski rat (1919. – 1922.)
Grčko-turski rat vođen od svibnja 1919. do listopada 1922., neki ga zovu Rat u Maloj Aziji, ili Grčkom kampanjom u Turskom ratu za nezavisnost.
Pogledaj Dodekanez i Grčko-turski rat (1919. – 1922.)
Halikarnas
Halikarnas (grčki: Άλικαρνᾱσσός - Halikarnassós ili Ἁλικαρνασσός - Alikarnassós, turski: Halikarnas, današnji Bodrum) bio je antički grčki grad u Maloj Aziji, i glavni grad Karije.
Pogledaj Dodekanez i Halikarnas
Hipokrat
Hipokrat; gravura iz 19. stoljeća s prikazom poprsja u uobičajenom rimskom portretu Prikaz Hipokrata na vazi izloženoj u Kneževu dvoru u Dubrovniku Hipokrat s Kosa (o. 460. pr. Kr. – 370. pr. Kr.) bio je najpoznatiji antički grčki liječnik.
Pogledaj Dodekanez i Hipokrat
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Pogledaj Dodekanez i Holokaust
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.).
Pogledaj Dodekanez i Istanbul
Ivan Evanđelist
Sveti Ivan Evanđelist (grč. Εὐαγγελιστής Ἰωάννης, heb. יוחנן Johanan, "Gospodin je milostiv"; Betsaida, oko 15. – Patmos, oko 100.), apostol i evanđelist, svetac, pisac Evanđelja po Ivanu, Prve Ivanove poslanice, Druge Ivanove poslanice, Treće Ivanove poslanice i ''Knjige Otkrivenja''.
Pogledaj Dodekanez i Ivan Evanđelist
Ivanovci
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.
Pogledaj Dodekanez i Ivanovci
Judeošpanjolski jezik
Judeošpanjolski, judeokastilski jezik, u Izraelu poznat kao jezik ladino, jezik je sefardskih Židova iz Španjolske, koji se danas govori poglavito na području Izraela; ima oko 110 000 govornika rasutih u nekoliko država, od čega 100 000 u Izraelu (1985).
Pogledaj Dodekanez i Judeošpanjolski jezik
Kalimnos
Kalimnos (grčki: Κάλυμνος) je grčki otok i općina iz otočne skupine Dodekanez u istočnom Egeju.
Pogledaj Dodekanez i Kalimnos
Karija
Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.
Pogledaj Dodekanez i Karija
Karpatos
Karpatos (grčki: Κάρπαθος) je drugi otok po veličini u grčkoj otočnoj skupini Dodekanez, u jugoistočnom Egeju.
Pogledaj Dodekanez i Karpatos
Kolos s otoka Roda
Kolos s otoka Roda Prema nekom suvremeniku navodno je na bogatom otoku Rodosu bilo 3000 kipova, od toga ih je stotinu bilo iznimne veličine.
Pogledaj Dodekanez i Kolos s otoka Roda
Kos (otok)
Kos ili Cos (grčki: Κως, turski: İstanköy, talijanski: Coo, prije zvan Stanchio) je grčki otok iz skupine Dodekanez u južnom Egeju.
Pogledaj Dodekanez i Kos (otok)
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Pogledaj Dodekanez i Kraljevina Italija
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Dodekanez i Kršćanstvo
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Pogledaj Dodekanez i Kreta
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Pogledaj Dodekanez i Križarski ratovi
Lausanne
Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman).
Pogledaj Dodekanez i Lausanne
Leros
Leros (grčki: Λέρος, talijanskom: Lèro) je grčki otok u otočju Dodekanez u južnom Egeju.
Pogledaj Dodekanez i Leros
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Pogledaj Dodekanez i Libija
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Pogledaj Dodekanez i Mala Azija
Malarija
Malarija (tal. male aria - loš zrak) je zarazna bolest uzrokovana protistima roda lat. Plasmodium.
Pogledaj Dodekanez i Malarija
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje.
Pogledaj Dodekanez i Malta
Mauzol
Kip za koji se prepostavlja da predstavlja Mauzola Ostatci mauzoleja u današnjem Bodrumu Mauzol (grč.: Μαύσωλος; Mauzolus) bio je antički vladar (satrap) u maloazijskoj perzijskoj provinciji Kariji (377. – 353. pr. Kr.). Pročuo se kad je uzeo učešće u satrapskoj pobuni (367.
Pogledaj Dodekanez i Mauzol
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Pogledaj Dodekanez i Medicina
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Dodekanez i Mehmed II.
Minojska kultura
'''Igra s bikom''', freska iz palače u Knossosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene. Minojska kultura ili Minojska civilizacija je kultura brončanog doba koja je nastala na otoku Kreta, a procvat je imala od 2700.
Pogledaj Dodekanez i Minojska kultura
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Dodekanez i Mletačka Republika
Nicejsko Carstvo
Nicejsko Carstvo je bila bizantska država u Maloj Aziji.
Pogledaj Dodekanez i Nicejsko Carstvo
Niziron
Niziron ili Nisiros (grčki: Νίσυρος) je mali grčki vulkanski otok i općina iz otočne skupine Dodekanez u istočnom Egeju.
Pogledaj Dodekanez i Niziron
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Dodekanez i Osmansko Carstvo
Otkrivenje
Otkrivenje (grč.) posljednja je knjiga Biblije i Novoga zavjeta.
Pogledaj Dodekanez i Otkrivenje
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Pogledaj Dodekanez i Otok
Patmos
Patmos (grčki: Πάτμος, talijanskom: Patmo) je mali grčki otok u istočnoj Egeji.
Pogledaj Dodekanez i Patmos
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Pogledaj Dodekanez i Peloponeski rat
Periferija Južni Egej
Južni Egej (grčki: Περιφέρεια ΝοτίουΑιγαίου) je jedna od trinaest grčkih periferija.
Pogledaj Dodekanez i Periferija Južni Egej
Pr. Kr.
pr.
Pogledaj Dodekanez i Pr. Kr.
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Dodekanez i Prvi svjetski rat
Ptolemejevići
Ptolemejevići su dinastija koja je vladala Egiptom 305. pr. Kr.- 31. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Ptolemej I. Soter, general Aleksandra III. Velikog.
Pogledaj Dodekanez i Ptolemejevići
Republika Genova
Republika Genova (lig. Repúbrica de Zêna, lat. Res publica Genoensis/Ianuensis, tal. Repubblica di Genova) – ili Presvijetla Republika Genova (lig. Serenìscima Repùbrica de Zêna, tal. Serenissima Repubblica di Genova) – bila je srednjovjekovna i novovjekovna pomorska republika od 11.
Pogledaj Dodekanez i Republika Genova
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Dodekanez i Rimsko Carstvo
Rod (otok)
Rod ili Rodos (grčki: Ρόδος, Ródos, talijanski: Rodi, turski: Rodos, Ladino: Rodi ili Rodes) je grčki otok udaljen svega 18 km od Turske u pravcu jugozapada.
Pogledaj Dodekanez i Rod (otok)
Rodos (grad)
Rodos (grčki: Ρόδος, je upravno sjedište grčkog otoka Rod, u jugoistočnom Egeju. Grad ima oko 53 709 stanovnika, i glavni je grad Prefekture Dodekanez. Rodos je slavan grad još od antičkih vremena po jednom od sedam svjetskih čuda staroga vijeka - Kolosa s otoka Roda.
Pogledaj Dodekanez i Rodos (grad)
Sam
Sam ili SamosSlaven Ravlić, gl.
Pogledaj Dodekanez i Sam
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Pogledaj Dodekanez i Saveznici
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Pogledaj Dodekanez i Sile Osovine
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Dodekanez i Srednji vijek
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Dodekanez i Sredozemno more
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Dodekanez i Sulejman I.
Sveti Pavao
Sveti Pavao (Tarz, Cilicija oko 5. – Rim, oko 67.), izvornoga imena Savao, poznat i kao Apostol naroda i Apostol pogana, kršćanski svetac štovan u svim kršćanski crkvama, apostol i misionar u Maloj Aziji, Grčkoj i Rimu, teolog, autor više poslanica Novoga zavjeta i mučenik.
Pogledaj Dodekanez i Sveti Pavao
Talijansko-turski rat
300px Talijansko - turski rat ili Tursko-talijanski rat (u Italiji zvan Rat za Libiju / Guerra di Libia) a u Turskoj Trablusgarp Savaşı / Rat za Tripoli) vođen je između Osmanskog Carstva i Kraljevine Italije od 29. rujna 1911. do 18. listopada 1912. To je bio jedan u nizu ratova za vrijeme komadanja Osmanskog Carstva.
Pogledaj Dodekanez i Talijansko-turski rat
Tilos
Tílos (grčki: Τήλος, stariji naziv: Telos) je mali grčki otok i općina iz otočne skupine Dodekanez u istočnom Egeju.
Pogledaj Dodekanez i Tilos
Tommaso Tittoni
Tommaso Tittoni, (Rim, 16. studenog 1855. — Rim, 7. veljače 1931.), bio je talijanski političar i diplomat.
Pogledaj Dodekanez i Tommaso Tittoni
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Pogledaj Dodekanez i Treći Reich
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Dodekanez i Turska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Dodekanez i Ujedinjeno Kraljevstvo
Vilajet
Vilajet (na turskom, vilayet) predstavlja administrativno upravnu podjedinicu Osmanskog carstva.
Pogledaj Dodekanez i Vilajet
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Pogledaj Dodekanez i 1940.
21. kolovoza
21.
Pogledaj Dodekanez i 21. kolovoza
29. srpnja
29.
Pogledaj Dodekanez i 29. srpnja
Vidi također
Grčka otočja
- Cikladi
- Dodekanez
- Egejski otoci
- Jonski otoci
- Saronski otoci
- Sporadi
Grčke prefekture
- Cikladi
- Dodekanez
- Grčke prefekture
- Prefektura Ahaja
- Prefektura Arkadija
- Prefektura Atena
- Prefektura Beotija
- Prefektura Elida
- Prefektura Etolija-Akarnija
- Prefektura Eubeja
- Prefektura Euritanija
- Prefektura Fokida
- Prefektura Ftiotida
- Prefektura Grevena
- Prefektura Hania
- Prefektura Istočna Atika
- Prefektura Janjina
- Prefektura Kastoria
- Prefektura Kavala
- Prefektura Kefalonija i Itaka
- Prefektura Kilkis
- Prefektura Korint
- Prefektura Kozani
- Prefektura Krf
- Prefektura Lakonija
- Prefektura Larisa
- Prefektura Lasiti
- Prefektura Lefkada
- Prefektura Lezbos
- Prefektura Magnezija
- Prefektura Mesanija
- Prefektura Pella
- Prefektura Pirej
- Prefektura Preveza
- Prefektura Samos
- Prefektura Seres
- Prefektura Tesprocija
- Prefektura Zapadna Atika
- Zakintos
Također poznat kao Dodekanezi, Dodekani, Južni Sporadi.