61 odnosi: Afrika, Amygdaloideae, Apenini, Škotska, Balkan, Bijela, Bijeli grab, Biljar, Biljke, Bjelogorica, Celuloza, Cvijet, Domaća oskoruša, Dvosupnice, Ekologija, Francuska, Fruktoza, Gajde, Glukoza, Hrast crnika, Hrast kitnjak, Hrast medunac, Hrvatska, Jarebika, Jesen, Južna Europa, Karoten, Klima, Kora (biljke), Korijen (biljke), Krim, Latinski jezik, Lipanj, List, Listopad, Mala Azija, Maleae, Mraz, Namještaj, Obični jelen, Plod, Proljeće, Ptice, Pup, Rakija, Ružolike, Ružovke, Rujan, Sjeme, Sjemenjače, ..., Srednja Europa, Srna, Stablo, Suša, Svibanj, Temperatura, Tlo, Vinograd, Vitamini, Voće, Zima. Proširite indeks (11 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Domaća oskoruša i Afrika · Vidi više »
Amygdaloideae
Amygdaloideae (sin. Prunoideae) biljna potporodica, dio porodice Rosaceae.
Novi!!: Domaća oskoruša i Amygdaloideae · Vidi više »
Apenini
Reljef Apenina. Apenini su planinski lanac dug otprilike 1200 km koji se proteže na istočnoj obali Italije, od sjevera do juga polutoka.
Novi!!: Domaća oskoruša i Apenini · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Domaća oskoruša i Škotska · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Domaća oskoruša i Balkan · Vidi više »
Bijela
Bijela boja Bijela je boja.
Novi!!: Domaća oskoruša i Bijela · Vidi više »
Bijeli grab
Bijeli grab (bjelograb, bjelograbić, primorski grab lat. Carpinus orientalis) je vrsta brezovke iz roda grabova.
Novi!!: Domaća oskoruša i Bijeli grab · Vidi više »
Biljar
Početno razbijanje kugli u osmici. Biljar ili bilijar opsežan je pojam koji označava širok spektar igara za čije je odigravanje potreban stol prekriven posebnim platnom, štap (ke) i određen broj kugli.
Novi!!: Domaća oskoruša i Biljar · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Domaća oskoruša i Biljke · Vidi više »
Bjelogorica
Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.
Novi!!: Domaća oskoruša i Bjelogorica · Vidi više »
Celuloza
biljaka. Udio je celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. vodikove veze (isprekidane linije) unutar i između molekula celuloze. Celuloza (lat. cellula: mala ćelija) je u prirodi najrasprostranjeniji ugljikov spoj na Zemlji.
Novi!!: Domaća oskoruša i Celuloza · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Domaća oskoruša i Cvijet · Vidi više »
Domaća oskoruša
Domaća oskoruša (domaća jarebika, lat. Cormus domestica; sin. Sorbus domestica) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Domaća oskoruša i Domaća oskoruša · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Domaća oskoruša i Dvosupnice · Vidi više »
Ekologija
Ekologija (grc. οἶκος.
Novi!!: Domaća oskoruša i Ekologija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Domaća oskoruša i Francuska · Vidi više »
Fruktoza
Strukturna formula fruktoze Fruktoza Fruktozu (voćni šećer) nalazimo u voću Fruktoza (prema lat. fructus: plod) ili voćni šećer (C6H12O6) je monosaharid sličan glukozi, ali umjesto aldehidne, sadržava keto-skupinu.
Novi!!: Domaća oskoruša i Fruktoza · Vidi više »
Gajde
Moderne gajde Gajdaš na mihu iz Trogira Gajde (tur.- gayda), piva ili mih (tradicionalno skr. od mješina) su narodni drveni puhački instrumenti.
Novi!!: Domaća oskoruša i Gajde · Vidi više »
Glukoza
grožđu D-glukoza (C6H12O6) Glukoza (od grč.; sladak) (dekstroza, grožđani šećer, krvni šećer, dekstroglukoza) je najrasprostranjeniji monosaharid u prirodi.
Novi!!: Domaća oskoruša i Glukoza · Vidi više »
Hrast crnika
Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Domaća oskoruša i Hrast crnika · Vidi više »
Hrast kitnjak
Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Domaća oskoruša i Hrast kitnjak · Vidi više »
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Domaća oskoruša i Hrast medunac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Domaća oskoruša i Hrvatska · Vidi više »
Jarebika
Jarebika (oskoruša, lat. Sorbus), veliki biljni rod kojem pripada 360 vrsta listopadnih grmova i drveća iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Domaća oskoruša i Jarebika · Vidi više »
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Novi!!: Domaća oskoruša i Jesen · Vidi više »
Južna Europa
date.
Novi!!: Domaća oskoruša i Južna Europa · Vidi više »
Karoten
Trodimenzionalni dijagram štapića β-karotena. životinja. prehrane - slanih kozica. Ako se hrane prehranom bez karotena, one postaju bijele. α-karoten. β-karoten γ-karoten δ-karoten Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena. Karoten (C40H56) smjesa je karotena α, β i γ.
Novi!!: Domaća oskoruša i Karoten · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Domaća oskoruša i Klima · Vidi više »
Kora (biljke)
Kora je iznimno složeni heterogeni materijal koji objedinjuje sva tkiva stabljike što se nalaze s vanjske strane kambija.
Novi!!: Domaća oskoruša i Kora (biljke) · Vidi više »
Korijen (biljke)
Korijen je jedan od triju osnovnih organa kopnenih biljaka.
Novi!!: Domaća oskoruša i Korijen (biljke) · Vidi više »
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Novi!!: Domaća oskoruša i Krim · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Domaća oskoruša i Latinski jezik · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Domaća oskoruša i Lipanj · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Domaća oskoruša i List · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Domaća oskoruša i Listopad · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Domaća oskoruša i Mala Azija · Vidi više »
Maleae
Maleae, tribus ružovki, dio potporodice Amygdaloideae.
Novi!!: Domaća oskoruša i Maleae · Vidi više »
Mraz
Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.
Novi!!: Domaća oskoruša i Mraz · Vidi više »
Namještaj
Namještaj u trgovini Namještaj ili pokućstvo označava predmete koji su namijenjeni prvenstveno korištenju u zatvorenim ili vrtnim/vanjskim prostorima, kao što su: stanovi, trgovine, uredi i drugo.
Novi!!: Domaća oskoruša i Namještaj · Vidi više »
Obični jelen
Like Jelen obični (crveni jelen, lat. Cervus elaphus) je vrsta šumske živortinje iz porodice jelena (Cervidae).
Novi!!: Domaća oskoruša i Obični jelen · Vidi više »
Plod
Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.
Novi!!: Domaća oskoruša i Plod · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Domaća oskoruša i Proljeće · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Domaća oskoruša i Ptice · Vidi više »
Pup
gorskog javora Pup ili pupoljak je embrionski ili nerazvijeni dio izdanka, koji se nalazi na stabljici odnosno u podnožju lista.
Novi!!: Domaća oskoruša i Pup · Vidi više »
Rakija
Međimurju Na ovoj skici prikazan je tradicijski način destilacije (pečenja) rakije Prikaz bugarske inačice kotla za pečenje rakije Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača Rakija ili prirodna rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća.
Novi!!: Domaća oskoruša i Rakija · Vidi više »
Ružolike
Ružolike (Rosales), biljni red u razredu dvosupnica kojem se danas pripisuju 9 porodica: Barbeyaceae, Cannabaceae (konopljovke), Dirachmaceae, Elaeagnaceae (zlolesinovke), Moraceae (dudovke), Rhamnaceae (pasjakovke), Rosaceae (ružovke), Ulmaceae (brjestovke), Urticaceae (koprivovke).
Novi!!: Domaća oskoruša i Ružolike · Vidi više »
Ružovke
Ružovke (Ruževke, ružatice, ružače, ruže; lat. Rosaceae), najvažnija porodica u redu ružolikih, razred Magnoliopsida, po nekima Rosopsida.
Novi!!: Domaća oskoruša i Ružovke · Vidi više »
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Domaća oskoruša i Rujan · Vidi više »
Sjeme
Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.
Novi!!: Domaća oskoruša i Sjeme · Vidi više »
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Novi!!: Domaća oskoruša i Sjemenjače · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Domaća oskoruša i Srednja Europa · Vidi više »
Srna
Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.
Novi!!: Domaća oskoruša i Srna · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Domaća oskoruša i Stablo · Vidi više »
Suša
Suša. Suša je izuzetno suho razdoblje kada su zalihe vode u tlu i vodotocima smanjene zbog pomanjkanja oborina.
Novi!!: Domaća oskoruša i Suša · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Domaća oskoruša i Svibanj · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Domaća oskoruša i Temperatura · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Domaća oskoruša i Tlo · Vidi više »
Vinograd
Vinograd na otoku Visu Vinograd je poljoprivredno zemljište koje je zasađeno s vinovom lozom i koje se koristi za vinogradarstvo ili proizvodnju grožđa.
Novi!!: Domaća oskoruša i Vinograd · Vidi više »
Vitamini
Svježe voće i povrće su najčešće dobri izvori vitamina '''Vitamini u tabletama''' za oralnu primjenu kao nadopuna prehrani. Vitamini su esencijalni nutrijenti koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati i mora ih uzimati putem hrane.
Novi!!: Domaća oskoruša i Vitamini · Vidi više »
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Novi!!: Domaća oskoruša i Voće · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Domaća oskoruša i Zima · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Cormus, Cormus domestica, Domaća jarebika, Sorbus domestica.