Brže od pregledniku!
42 odnosi: Škotska, Britanija, Cenzor, Dacija, Decebal, Domicijan (uzurpator), Dunav, Flavijevci, Germanija, Grčka retorika, Inflacija, Italija, Julijevsko-Klaudijevska dinastija, Književnost, Latinski jezik, Legat, Majna, Neron, Nerva, Panonija, Podunavlje, Pravo, Pretorijanci, Rajna, Rim, Rimska provincija, Rimski senat, Rimsko Carstvo, Rumunjska, Sarmati, Saturnin, Svetonije, Tacit, Tit Flavije, Vespazijan, 18. rujna, 24. listopada, 51., 79., 81., 96., 98..
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Domicijan i Škotska · Vidi više »
Britanija
Britanija može podrazumijevati.
Novi!!: Domicijan i Britanija · Vidi više »
Cenzor
Kako bi ustanovila imovno stanje građana Rima i povećala obrambenu sposobnost a ujedno i olakšala dužnosti konzulima, Republika je uspostavila 443. pr. Kr. dužnost cenzora, koji su bili neovisni o konzulatu.
Novi!!: Domicijan i Cenzor · Vidi više »
Dacija
Zemljovid Dacije s rasporedom naseljenih plemena iz 82. pr. Kr. Dacija (lat. Dacia) je europska povijesna pokrajina, prvotno područje pod upravom Dačana, a od 107. do 271. godine jedna od provincija Rimskoga Carstva.
Novi!!: Domicijan i Dacija · Vidi više »
Decebal
Decebal (? – Sarmizegetusa, 106.) je posljednji kralj Dačana koji je vladao u razdoblju od 87. do 106. godine.
Novi!!: Domicijan i Decebal · Vidi više »
Domicijan (uzurpator)
Domicijan, rimski car uzurpator koji je vladao samo par dana u godini 271.
Novi!!: Domicijan i Domicijan (uzurpator) · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Domicijan i Dunav · Vidi više »
Flavijevci
Vespazijan Tit Domicijan Flavijevci, odnosno Flavijevska dinastija, označava tri rimska cara koja su vladala od 69.
Novi!!: Domicijan i Flavijevci · Vidi više »
Germanija
2. stoljeća Germanija je antički naziv za prostor koji se većim dijelom rasprostirao po teritoriju današnje Njemačke S vremenom naziv se je u nekim jezicima počeo rabiti za državu Njemačku, kao primjerice hebrejski (גרמניה), bugarski (Германия), talijanski, grčki (Γερμανία), rumunjski (Germania), ruski (Германия), albanski (Gjermania) i armenski (Գերմանիա).
Novi!!: Domicijan i Germanija · Vidi više »
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Novi!!: Domicijan i Grčka retorika · Vidi više »
Inflacija
Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.
Novi!!: Domicijan i Inflacija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Domicijan i Italija · Vidi više »
Julijevsko-Klaudijevska dinastija
Julijevsko-klaudijevska dinastija je vladala Rimskim Carstvom od 49.
Novi!!: Domicijan i Julijevsko-Klaudijevska dinastija · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Domicijan i Književnost · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Domicijan i Latinski jezik · Vidi više »
Legat
* Legat (stari Rim), rimski službenik iz reda senatora.
Novi!!: Domicijan i Legat · Vidi više »
Majna
Majna (njem. Main) desna pritoka Rajne dugačka 524 km.
Novi!!: Domicijan i Majna · Vidi više »
Neron
Neron (15. prosinca 37. – 9. lipnja 68.) bio je peti rimski car, zadnji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije.
Novi!!: Domicijan i Neron · Vidi više »
Nerva
Nervino poprsje. Nerva lat. Marcus Cocceius Nerva (8. studenoga 30. – 27. siječnja 98.), prvi rimski car u razdoblju Pet dobrih careva, od 96. do 98. Bio je konzul 71. i 90. Nakon ubojstva Domicijana narod i vojska su ga uz privolu senata proglasili carem.
Novi!!: Domicijan i Nerva · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Domicijan i Panonija · Vidi više »
Podunavlje
VukovarPodunavlje je naziv za područja uz Dunav locirana u Srbiji (Vojvodina i Središnja Srbija) i Hrvatskoj (Slavonija, Srijem i Baranja).
Novi!!: Domicijan i Podunavlje · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Domicijan i Pravo · Vidi više »
Pretorijanci
Pergamskom muzeju Pretorijanci ili pretorijanska garda (lat. praetoriani, cohors praetoria), naziv je za posebnu komponentu rimske vojske.
Novi!!: Domicijan i Pretorijanci · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Domicijan i Rajna · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Domicijan i Rim · Vidi više »
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Novi!!: Domicijan i Rimska provincija · Vidi više »
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Novi!!: Domicijan i Rimski senat · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Domicijan i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Domicijan i Rumunjska · Vidi više »
Sarmati
Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.
Novi!!: Domicijan i Sarmati · Vidi više »
Saturnin
Lucije Antonije Saturnin je bio upravitelj "Gornje Germanije" za vladavine rimskog cara Domicijana protiv kojeg se 89. i pobunio.
Novi!!: Domicijan i Saturnin · Vidi više »
Svetonije
Gaj Svetonije Trankvil (Gaius Suetonius Tranquillus) (oko 70. – oko 122.), zvan Svetonije, rimski pisac i državni činovnik.
Novi!!: Domicijan i Svetonije · Vidi više »
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Novi!!: Domicijan i Tacit · Vidi više »
Tit Flavije
Tit Flavije Vespazijan, ili često nazivan samo Tit ili Tito (30. prosinca 39. – 13. rujna 81.) vladao je Rimskim Carstvom od 79. – 81. Tit je bio najstariji sin cara Vespazijana.
Novi!!: Domicijan i Tit Flavije · Vidi više »
Vespazijan
Arheološkom muzeju Narona Tit Flavije Vespazijan (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), (17. studenoga 9. – 23. lipnja 79.) rimski car, posljednji iz plejade careva koji su vladali 69. (Godina četiri cara) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti.
Novi!!: Domicijan i Vespazijan · Vidi više »
18. rujna
18.
Novi!!: Domicijan i 18. rujna · Vidi više »
24. listopada
24.
Novi!!: Domicijan i 24. listopada · Vidi više »
51.
Bez opisa.
Novi!!: Domicijan i 51. · Vidi više »
79.
Bez opisa.
Novi!!: Domicijan i 79. · Vidi više »
81.
Bez opisa.
Novi!!: Domicijan i 81. · Vidi više »
96.
Bez opisa.
Novi!!: Domicijan i 96. · Vidi više »
98.
Bez opisa.
Novi!!: Domicijan i 98. · Vidi više »
