Sličnosti između Dominko Zlatarić i Hrvatska književnost
Dominko Zlatarić i Hrvatska književnost imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Dubrovnik, Dvanaesterac, Europa, Hrvatska, Hrvatski jezik, Humanizam, Latinski jezik, Marko Marulić, Osmerac (stih), Publije Ovidije Nazon, Renesansa, Talijanski jezik, Vijenac (časopis).
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dominko Zlatarić i Dubrovnik · Dubrovnik i Hrvatska književnost ·
Dvanaesterac
Dvanaesterac je stih od 12 slogova s cezurom najčešće iza 6.
Dominko Zlatarić i Dvanaesterac · Dvanaesterac i Hrvatska književnost ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Dominko Zlatarić i Europa · Europa i Hrvatska književnost ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dominko Zlatarić i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska književnost ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dominko Zlatarić i Hrvatski jezik · Hrvatska književnost i Hrvatski jezik ·
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Dominko Zlatarić i Humanizam · Hrvatska književnost i Humanizam ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Dominko Zlatarić i Latinski jezik · Hrvatska književnost i Latinski jezik ·
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Dominko Zlatarić i Marko Marulić · Hrvatska književnost i Marko Marulić ·
Osmerac (stih)
Osmerac je stih od 8 slogova.
Dominko Zlatarić i Osmerac (stih) · Hrvatska književnost i Osmerac (stih) ·
Publije Ovidije Nazon
Publije Ovidije Nazon (latinski: Publius Ovidius Naso), kraće Ovidije ili Ovid (Sulmona, stotinjak kilometara od Rima, 20. ožujka 43. pr. Kr. - Constanţa, 17. po. Kr.) bio je rimski pjesnik.
Dominko Zlatarić i Publije Ovidije Nazon · Hrvatska književnost i Publije Ovidije Nazon ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Dominko Zlatarić i Renesansa · Hrvatska književnost i Renesansa ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Dominko Zlatarić i Talijanski jezik · Hrvatska književnost i Talijanski jezik ·
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Dominko Zlatarić i Vijenac (časopis) · Hrvatska književnost i Vijenac (časopis) ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dominko Zlatarić i Hrvatska književnost imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dominko Zlatarić i Hrvatska književnost
Usporedba između Dominko Zlatarić i Hrvatska književnost
Dominko Zlatarić ima 65 odnose, a Hrvatska književnost ima 512. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 2.25% = 13 / (65 + 512).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dominko Zlatarić i Hrvatska književnost. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: