65 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Cavtat, Cvijeta Zuzorić, Davor Dukić, Dubrovački dijalekt, Dubrovnik, Dvanaesterac, Epitaf, Europa, Filozofija, Francesco Petrarca, Grčka retorika, Grčki jezik, Hrvatska, Hrvatski jezik, Humanizam, Italija, Jezik, Juraj IV. Zrinski, Kir Veliki, Konavle, Kor, Latinski jezik, Lirika, Ljubav, Ljubavna pjesma, Marko Marulić, Maroje Mažibradić, Metamorfoze, Metrika, Miho Monaldi, Mihovil Kombol, Mirko Tomasović, Mletačka Republika, Novoplatonizam, Osmerac (stih), Padova, Pietro Bembo, Pjesnik, Poetika, Pravo, Prevoditelj, Publije Ovidije Nazon, Rafo Bogišić, Religija, Renesansa, Rima, Sofoklo, Stih, Sveučilište, ..., Talijanski jezik, Torquato Tasso, Venecija, Vijenac (časopis), 13. kolovoza, 1555., 1558., 1564., 1579., 1580., 1587., 1597., 16. travnja, 1613., 27. studenoga. Proširite indeks (15 više) »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Dominko Zlatarić i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Cavtat · Vidi više »
Cvijeta Zuzorić
Cvijeta Zuzorić (u izvorima na talijanskom Flora Zuzori, Floria Zuzzeri) (Dubrovnik, oko 1552. – Ancona, 1648.), hrvatska pjesnikinja.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Cvijeta Zuzorić · Vidi više »
Davor Dukić
Dr.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Davor Dukić · Vidi više »
Dubrovački dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Dubrovački dijalekt je novoštokavski (i)jekavski poddijalekt koji je isključivo hrvatski.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Dubrovački dijalekt · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Dubrovnik · Vidi više »
Dvanaesterac
Dvanaesterac je stih od 12 slogova s cezurom najčešće iza 6.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Dvanaesterac · Vidi više »
Epitaf
Epitaf (grč. ἐπιτάφιον) je nadgrobni natpis, stih, pjesma u povodu nečije smrti.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Epitaf · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Europa · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Filozofija · Vidi više »
Francesco Petrarca
'''Francesco Petrarca''' '''Francesco Petrarca''' Francesco Petrarca (Arezzo, 20. srpnja 1304. – Arquà Petrarca kraj Padove, 19. srpnja 1374.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Francesco Petrarca · Vidi više »
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Grčka retorika · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Grčki jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Humanizam · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Italija · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Jezik · Vidi više »
Juraj IV. Zrinski
Juraj IV.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Juraj IV. Zrinski · Vidi više »
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Kir Veliki · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Konavle · Vidi više »
Kor
Kor grč. horos.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Kor · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Latinski jezik · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Lirika · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Ljubav · Vidi više »
Ljubavna pjesma
Ljubavna pjesma naziv je prvog albuma Olivera Dragojevića izdanog 1975. godine.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Ljubavna pjesma · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Marko Marulić · Vidi više »
Maroje Mažibradić
Maroje Mažibradić Šuljaga (1519. – 1591.) je bio hrvatski renesansni pjesnik iz Dubrovnika.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Maroje Mažibradić · Vidi više »
Metamorfoze
Antonia Pollaiuoloa, priča o preobrazbi u Metamorfozama - Apolon želi Dafnu, a ona mu pobjegne pretvorivši se u lovor. Metamorfoze su sastavljene od 250 mitoloških priča pisanih heksametrom, raspoređenih u 15 knjiga.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Metamorfoze · Vidi više »
Metrika
* metrika (književnost).
Novi!!: Dominko Zlatarić i Metrika · Vidi više »
Miho Monaldi
Miho Monaldi (Dubrovnik, oko 1540. Dubrovnik, 1592.), bio je hrvatski renesansni teolog, filozof, pjesnik i matematičar iz Dubrovnika.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Miho Monaldi · Vidi više »
Mihovil Kombol
Mihovil Kombol (Niš, 23. rujna 1883. – Zagreb, 9. studenoga 1955.), bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Mihovil Kombol · Vidi više »
Mirko Tomasović
Mirko Tomasović (Split, 6. studenoga 1938. – Zagreb, 7. svibnja 2017.), bio je hrvatski književni povjesničar, teoretičar, esejist, prevoditelj, romanist i pedagog.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Mirko Tomasović · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Mletačka Republika · Vidi više »
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Novoplatonizam · Vidi više »
Osmerac (stih)
Osmerac je stih od 8 slogova.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Osmerac (stih) · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Padova · Vidi više »
Pietro Bembo
Pietro Bembo (1470. – 1547.), talijanski je povjesničar.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Pietro Bembo · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Pjesnik · Vidi više »
Poetika
Poetika je područje znanosti o književnosti koje se bavi teorijom pjesništva, pjesničkim formama i načinima izražavanja.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Poetika · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Dominko Zlatarić i Pravo · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Prevoditelj · Vidi više »
Publije Ovidije Nazon
Publije Ovidije Nazon (latinski: Publius Ovidius Naso), kraće Ovidije ili Ovid (Sulmona, stotinjak kilometara od Rima, 20. ožujka 43. pr. Kr. - Constanţa, 17. po. Kr.) bio je rimski pjesnik.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Publije Ovidije Nazon · Vidi više »
Rafo Bogišić
Rafo (Rafael) Bogišić (Dubravka, Konavle, 2. ožujka 1925. - Zagreb, 4. listopada 2010.), hrvatski akademik, sveučilišni profesor, književni povjesničar i književnik.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Rafo Bogišić · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Religija · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Renesansa · Vidi više »
Rima
Rima (srok ili slik) (od starofrancuskog izraza rime) je glasovno podudaranje na završetku stihova.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Rima · Vidi više »
Sofoklo
'''Σοφοκλης''' Sofoklo (Σοφοκλης; Kolon, predgrađe Atene 495. pr. Kr. - Atena, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Sofoklo · Vidi više »
Stih
Stih je ritmička, zvukovna, sintatička i značenjska cjelina.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Stih · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Sveučilište · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Talijanski jezik · Vidi više »
Torquato Tasso
Torquato Tasso Torquato Tasso (Sorrento, 11. ožujka 1544. – Rim, 25. travnja 1595.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Torquato Tasso · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Dominko Zlatarić i Venecija · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Dominko Zlatarić i Vijenac (časopis) · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 13. kolovoza · Vidi više »
1555.
Bez opisa.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 1555. · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 1558. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 1564. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 1579. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 1580. · Vidi više »
1587.
Bez opisa.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 1587. · Vidi više »
1597.
Bez opisa.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 1597. · Vidi više »
16. travnja
16.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 16. travnja · Vidi više »
1613.
Bez opisa.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 1613. · Vidi više »
27. studenoga
27.
Novi!!: Dominko Zlatarić i 27. studenoga · Vidi više »