Brže od pregledniku!Sličnosti između Donjonjemački jezici i Nizozemski jezik
Donjonjemački jezici i Nizozemski jezik imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Achterhoeks, Afrikaans, Belgija, Benrathska linija, Donjosaski jezik, Engleski jezik, Flamanski jezik, Frizijski jezici, Groningenski jezik, Južna Afrika, Martin Luther, Nizozemska, Nizozemski jezik, Stellingwerfs, Veluws, Zapadnogermanski jezici.
Achterhoeks
Područje jezika Achterhoeks Achterhoeks (achterhoek, aachterhoeks; ISO 639-3: act), jedan od deset donjosaksonskih jezika, šire skupine donjonjemačkih jezika kojim danas govori nepoznat broj ljudi u nizozemskoj provinciji Gelderland, u regiji Achterhoek, između rijeka IJssel i Oude IJssel.
Achterhoeks i Donjonjemački jezici · Achterhoeks i Nizozemski jezik ·
Afrikaans
Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji. U Malaviju ga govore potomci Nizozemaca iz Južnoafričke Republike, ali broj nije poznat; 13,000 u Svaziju (2006). U Južnoafričkoj Republici jedan je od službenih jezika, a imao je nekada službeni status i u Namibiji. Ima nekoliko dijalekata (zapadni i istočnokapski afrikaans i orange river afrikaans), a njime se služi i oko 150,000 Kapskih Malajaca.
Afrikaans i Donjonjemački jezici · Afrikaans i Nizozemski jezik ·
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Belgija i Donjonjemački jezici · Belgija i Nizozemski jezik ·
Benrathska linija
Benratskom linijom naziva se jezična granica između regionalnih narječja sjeverne Njemačke (donjenjemački) i jezičnog područja gdje se govori gornje- odnosno srednjenjemački jezik.
Benrathska linija i Donjonjemački jezici · Benrathska linija i Nizozemski jezik ·
Donjosaski jezik
Donjosasko govorno područje. Donjosaski jezik (ISO 639-3: nds; Neddersassisch, Plattdütsch, Nedderdütsch; njem. Niedersächsisch, Plattdeutsch), najznačajniji donjosaski jezik u Njemačkoj, raširen uz donju Rajnu od Aachena do Wittenberga.
Donjonjemački jezici i Donjosaski jezik · Donjosaski jezik i Nizozemski jezik ·
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Donjonjemački jezici i Engleski jezik · Engleski jezik i Nizozemski jezik ·
Flamanski jezik
Flamanski jezik (ISO 639-3: vls), jedan od četiri donjofranačka jezika kojim se služe Flamanci na području Belgije 1 070 000 (1998 U. of Ghent), 6 000 000 (2007 M. De Belder); Francuske 10 000 (1984. Menheere, 1993. Evenhuis, govori se u Westhoeku) i Nizozemske 122 000 (1998. U. of Ghent; na jugu provincije Zeeland).
Donjonjemački jezici i Flamanski jezik · Flamanski jezik i Nizozemski jezik ·
Frizijski jezici
Frizijsko područje Frizijski jezici, jedna od četiri glavne podskupine zapadnogermanskih jezika kojima se služe etnički Frizi u obalnim predjelima Nizozemske i Njemačke (Frizija).
Donjonjemački jezici i Frizijski jezici · Frizijski jezici i Nizozemski jezik ·
Groningenski jezik
Gronings (ISO 639-3: gos; groningenski jezik; grunnings), najznačajniji donjosaksonski jezik na području Nizozemske kojim govori oko 592 000 ljudi (2003), poglavito u provinciji Groningen.
Donjonjemački jezici i Groningenski jezik · Groningenski jezik i Nizozemski jezik ·
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Donjonjemački jezici i Južna Afrika · Južna Afrika i Nizozemski jezik ·
Martin Luther
'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.
Donjonjemački jezici i Martin Luther · Martin Luther i Nizozemski jezik ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Donjonjemački jezici i Nizozemska · Nizozemska i Nizozemski jezik ·
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Donjonjemački jezici i Nizozemski jezik · Nizozemski jezik i Nizozemski jezik ·
Stellingwerfs
Stellingwerfs (ISO 639-3: stl; stellingwerfstellingwarfs, neuniederdeutsch), jedan od službenih jezika u Nizozemskoj, član jezične podskupine donjosaksonskih jezika, šire donjonjemačke skupine.
Donjonjemački jezici i Stellingwerfs · Nizozemski jezik i Stellingwerfs ·
Veluws
Veluws (ISO 639-3: vel; veluwski jezik), jezik donjosaske podskupine donjonjemačkih jezika kojim govori nepoznat broj ljudi u gorovitom području Veluwe u nizozemskoj provinciji Gelderland.
Donjonjemački jezici i Veluws · Nizozemski jezik i Veluws ·
Zapadnogermanski jezici
Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.
Donjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici · Nizozemski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Donjonjemački jezici i Nizozemski jezik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Donjonjemački jezici i Nizozemski jezik
Usporedba između Donjonjemački jezici i Nizozemski jezik
Donjonjemački jezici ima 39 odnose, a Nizozemski jezik ima 81. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 13.33% = 16 / (39 + 81).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Donjonjemački jezici i Nizozemski jezik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
