Sličnosti između Dragoljub (Draža) Mihailović i Nedićeva Srbija
Dragoljub (Draža) Mihailović i Nedićeva Srbija imaju 26 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Adolf Hitler, Beograd, Crna Gora, Dimitrije Ljotić, Dragoljub (Draža) Mihailović, Drugi svjetski rat, Hrvati, Jugoslovenska vojska u otadžbini, Komunizam, Kosta Pećanac, Milan Nedić, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska, Partizani, Petar II. Karađorđević, Sava, Sovjetski Savez, Srbi, Srbija, Srpski dobrovoljački korpus, Užička republika, 1. rujna, 1941., 1943., 1944., 1945..
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Adolf Hitler i Dragoljub (Draža) Mihailović · Adolf Hitler i Nedićeva Srbija ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Dragoljub (Draža) Mihailović · Beograd i Nedićeva Srbija ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Dragoljub (Draža) Mihailović · Crna Gora i Nedićeva Srbija ·
Dimitrije Ljotić
Dimitrije Ljotić (srp.Димитрије Љотић) (Beograd, 12. kolovoza 1891. – Ajdovščina, 23. travnja 1945.), srpski političar i suradnik njemačkih nacista.
Dimitrije Ljotić i Dragoljub (Draža) Mihailović · Dimitrije Ljotić i Nedićeva Srbija ·
Dragoljub (Draža) Mihailović
Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.) bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugoga svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Dragoljub (Draža) Mihailović · Dragoljub (Draža) Mihailović i Nedićeva Srbija ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Drugi svjetski rat · Drugi svjetski rat i Nedićeva Srbija ·
Hrvati
Bez opisa.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Hrvati · Hrvati i Nedićeva Srbija ·
Jugoslovenska vojska u otadžbini
Jugoslovenska vojska u otadžbini (JVuO) je bila grana jugoslavenske vojske koju su činile četničke jedinice pod zapovjedništvom Draže Mihailovića od siječnja 1942. do kolovoza 1944. godine.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Jugoslovenska vojska u otadžbini · Jugoslovenska vojska u otadžbini i Nedićeva Srbija ·
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Komunizam · Komunizam i Nedićeva Srbija ·
Kosta Pećanac
Konstantin "Kosta" Milovanović, poznat po nadimku Pećanac (Dečani, 1879. – Sokobanja, 25. svibnja 1944.), četnički vojvoda tijekom prvog i drugog svjetskog rata.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Kosta Pećanac · Kosta Pećanac i Nedićeva Srbija ·
Milan Nedić
Milan Nedić (srpski: Милан Недић, Grocka, Beograd, 2. rujna 1878. – Beograd, 4. veljače 1946.) bio je srpski političar i general vojske Kraljevine Jugoslavije, najpoznatiji kao vođa marionetske vlade u Srbiji pod okupacijom Trećeg Reicha u Drugome svjetskom ratu.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Milan Nedić · Milan Nedić i Nedićeva Srbija ·
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Nedićeva Srbija ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Nezavisna Država Hrvatska · Nedićeva Srbija i Nezavisna Država Hrvatska ·
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Partizani · Nedićeva Srbija i Partizani ·
Petar II. Karađorđević
Petar II.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Petar II. Karađorđević · Nedićeva Srbija i Petar II. Karađorđević ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Sava · Nedićeva Srbija i Sava ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Sovjetski Savez · Nedićeva Srbija i Sovjetski Savez ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Srbi · Nedićeva Srbija i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Srbija · Nedićeva Srbija i Srbija ·
Srpski dobrovoljački korpus
*Srpski dobrovoljački korpus (Prvi svjetski rat).
Dragoljub (Draža) Mihailović i Srpski dobrovoljački korpus · Nedićeva Srbija i Srpski dobrovoljački korpus ·
Užička republika
Užička republika je naziv za veliki slobodni teritorij, nastao za vrijeme Drugog svjetskog rata 1941.
Dragoljub (Draža) Mihailović i Užička republika · Nedićeva Srbija i Užička republika ·
1. rujna
1.
1. rujna i Dragoljub (Draža) Mihailović · 1. rujna i Nedićeva Srbija ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Dragoljub (Draža) Mihailović · 1941. i Nedićeva Srbija ·
1943.
Bez opisa.
1943. i Dragoljub (Draža) Mihailović · 1943. i Nedićeva Srbija ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Dragoljub (Draža) Mihailović · 1944. i Nedićeva Srbija ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Dragoljub (Draža) Mihailović · 1945. i Nedićeva Srbija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dragoljub (Draža) Mihailović i Nedićeva Srbija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dragoljub (Draža) Mihailović i Nedićeva Srbija
Usporedba između Dragoljub (Draža) Mihailović i Nedićeva Srbija
Dragoljub (Draža) Mihailović ima 240 odnose, a Nedićeva Srbija ima 89. Kao što im je zajedničko 26, Jaccard indeks 7.90% = 26 / (240 + 89).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dragoljub (Draža) Mihailović i Nedićeva Srbija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: