Brže od pregledniku!
64 odnosi: Aglomeracija, August II. Jaki, Češka, Češki jezik, Bombardiranje Dresdena, Chemnitz, Daniel Libeskind, Drugi svjetski rat, Ernst Ludwig Kirchner, Firenca, Friedrich Schiller, Hrvatski jezik, Izborni knezovi, Katedrala, Katoličanstvo, Laba, Leipzig, Lužičkosrpski jezici, Metropolitansko područje, Mineralne sirovine, Mlađe kameno doba, Napoleon Bonaparte, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Njemačke savezne pokrajine, Norman Robert Foster, Oda radosti, Oskar Kokoschka, Poljski jezik, Poljsko-Litavska Unija, Ponovno ujedinjenje Njemačke, Prag, Protestantizam, Real-socijalizam, Richard Strauss, Richard Wagner, Rijeka (vodotok), Rudarstvo, Rudna gora, Saska (pokrajina), Sedmogodišnji rat, Slaveni, Slobodna demokratska stranka (Njemačka), Sveto Rimsko Carstvo, Svjetska baština, Ugljen, Ujedinjenje Njemačke, UNESCO, 12. stoljeće, 1206., ..., 1270., 13. veljače, 1485., 15. veljače, 1547., 1756., 1763., 18. stoljeće, 1806., 1871., 1945., 1993., 2002., 2005.. Proširite indeks (14 više) »
Aglomeracija
Aglomeracija (od lat. agglomerare: skupljati) može značiti.
Novi!!: Dresden i Aglomeracija · Vidi više »
August II. Jaki
August II. Jaki na konju. Konjanički spomenik Augusta II. u Dresdenu. August II.
Novi!!: Dresden i August II. Jaki · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Dresden i Češka · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Dresden i Češki jezik · Vidi više »
Bombardiranje Dresdena
Pogled na Dresden 1945 Bombardiranje Dresdena bilo je savezničko zračno bombardiranje grada Dresdena tijekom Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Dresden i Bombardiranje Dresdena · Vidi više »
Chemnitz
Chemnitz (lužičkosrpski: Kamjenica) grad je na istoku Njemačke, u saveznoj pokrajini Saskoj.
Novi!!: Dresden i Chemnitz · Vidi više »
Daniel Libeskind
Daniel Libeskind (12. svibnja 1946., Łódź, Poljska) poljsko-američki arhitekt, likovni umjetnik i scenograf.
Novi!!: Dresden i Daniel Libeskind · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Dresden i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Ernst Ludwig Kirchner
Ernst Ludwig Kirchner (Aschaffenburg, 6. svibnja 1880. – Frauenkirch-Wildboden kraj Davosa, 15. lipnja 1938.), njemački ekspresionistički slikar i grafičar; jedan od osnivača pokreta Die Brücke u Dresdenu 1905.
Novi!!: Dresden i Ernst Ludwig Kirchner · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Dresden i Firenca · Vidi više »
Friedrich Schiller
Friedrich Schiller Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach, 10. studenoga 1759. – Weimar, 9. svibnja 1805.) bio je njemački književnik.
Novi!!: Dresden i Friedrich Schiller · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Dresden i Hrvatski jezik · Vidi više »
Izborni knezovi
Izborni knezovi (njem. Kurfürst; – jednina; Kurfürsten – množina), bili su članovi izbornog tijela – elektorata, koje je imalo za zadatak birati careve Svetog Rimskog Carstva.
Novi!!: Dresden i Izborni knezovi · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Dresden i Katedrala · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Dresden i Katoličanstvo · Vidi više »
Laba
Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.
Novi!!: Dresden i Laba · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Dresden i Leipzig · Vidi više »
Lužičkosrpski jezici
Dvojezične ploče s nazivom ulice u Cottbusu Lužičkosrpski jezici, podskupina od dva zapadnoslavenska jezika koji se govore na istoku Njemačke, u Gornjim i Donjim Lužicama (njem. Ober- und Niederlausitz), po kojima su i dobili imena.
Novi!!: Dresden i Lužičkosrpski jezici · Vidi više »
Metropolitansko područje
Metropolitansko područje argentinskog Buenos Airesa noću. (NASA-ina snimka iz 2003. godine) Pariz, drugo najveće europsko metropolitansko područje (iza Londona), noću Metropolitansko područje, češće i Metro područje ili samo Metro (grčki: metros - majka, polis - grad) u urbanoj geografiji označava područje više gradova okupljenih oko središnjeg grada, najvećeg i najvažnijeg unutar tog područja, te rjeđe naseljeno okolno izvangradsko područje uključujući industriju, prometnu i gospodarsku infrastrukturu i stambene prostore.
Novi!!: Dresden i Metropolitansko područje · Vidi više »
Mineralne sirovine
Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.
Novi!!: Dresden i Mineralne sirovine · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Dresden i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Dresden i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Dresden i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Dresden i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Njemačke savezne pokrajine
Njemačka je federalna država koja se dijeli na 16 saveznih pokrajina.
Novi!!: Dresden i Njemačke savezne pokrajine · Vidi više »
Norman Robert Foster
Norman Robert Foster, Baron Foster of Thames Bank (Manchester, 1. lipnja 1935.), jedan od najplodnijih britanskih arhitekata i jedan od najznačajnijih autora suvremenih djela moderne arhitekture.
Novi!!: Dresden i Norman Robert Foster · Vidi više »
Oda radosti
Oda radosti (njemački: "An die Freude", prvi stih: "Freude, schöner Götterfunken") oda je koju je njemački pjesnik Friedrich Schiller napisao 1785. slaveći ideal bratstva i ujedinjenosti čovječanstva.
Novi!!: Dresden i Oda radosti · Vidi više »
Oskar Kokoschka
Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Dolnja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljače 1980.) je bio austrijski slikar, grafičar i pisac, češkog podrijetla.
Novi!!: Dresden i Oskar Kokoschka · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Dresden i Poljski jezik · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Dresden i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Ponovno ujedinjenje Njemačke
Ponovno ujedinjenje Njemačke Ponovno ujedinjenje Njemačke (njem. Deutsche Wiedervereinigung) označava postupak koji je pokrenut miroljubivom revolucijom 1989.
Novi!!: Dresden i Ponovno ujedinjenje Njemačke · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Dresden i Prag · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Dresden i Protestantizam · Vidi više »
Real-socijalizam
Realsocijalizam označava različite društvenopolitičke sustave iz prošlosti i sadašnjosti, koji su se eksplicitno pozivali na marksizam ili marksizam-lenjinizam.
Novi!!: Dresden i Real-socijalizam · Vidi više »
Richard Strauss
Richard Strauss (München, 11. lipnja 1864. – Garmisch-Partenkirchen, 8. rujna 1949.), njemački skladatelj.
Novi!!: Dresden i Richard Strauss · Vidi više »
Richard Wagner
Richard Wagner (Leipzig, 22. svibnja 1813. – Venecija, 13. veljače 1883.), njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19.
Novi!!: Dresden i Richard Wagner · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Dresden i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Novi!!: Dresden i Rudarstvo · Vidi više »
Rudna gora
Rudna gora (njem. Erzgebirge, češ. Krušné Hory) je gorski prostor na granici Češke i Njemačke.
Novi!!: Dresden i Rudna gora · Vidi više »
Saska (pokrajina)
Saska, službeno Slobodna Država Saska (njemački: Freistaat Sachsen, gornjolužičkosrpski: Swobodny stat Sakska) je savezna pokrajina na istoku Njemačke.
Novi!!: Dresden i Saska (pokrajina) · Vidi više »
Sedmogodišnji rat
Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.
Novi!!: Dresden i Sedmogodišnji rat · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Dresden i Slaveni · Vidi više »
Slobodna demokratska stranka (Njemačka)
Logo 2015 Slobodna demokratska stranka (njem. Freie Demokratische Partei, kratica: FDP) liberalna je stranka u Njemačkoj.
Novi!!: Dresden i Slobodna demokratska stranka (Njemačka) · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Dresden i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Dresden i Svjetska baština · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Dresden i Ugljen · Vidi više »
Ujedinjenje Njemačke
1815.
Novi!!: Dresden i Ujedinjenje Njemačke · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Dresden i UNESCO · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 12. stoljeće · Vidi više »
1206.
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 1206. · Vidi više »
1270.
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 1270. · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Dresden i 13. veljače · Vidi više »
1485.
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 1485. · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Dresden i 15. veljače · Vidi više »
1547.
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 1547. · Vidi više »
1756.
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 1756. · Vidi više »
1763.
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 1763. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 18. stoljeće · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 1806. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 1871. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 1945. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Dresden i 1993. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Dresden i 2002. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dresden i 2005. · Vidi više »
