Sličnosti između Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Avdo Humo, Bosna i Hercegovina, Doboj, Drugi svjetski rat, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Majevica, Romi, Sarajevo, Travanjski rat, Tuzla, Usora i Soli, Zenica, 1991..
Avdo Humo
Avdo Humo (Mostar, 1914. — Opatija, 1983.), bosanskohercegovački autor i političar.
Avdo Humo i Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini · Avdo Humo i Tuzla ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini · Bosna i Hercegovina i Tuzla ·
Doboj
Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.
Doboj i Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini · Doboj i Tuzla ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini · Drugi svjetski rat i Tuzla ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Tuzla ·
Majevica
Majevica je niska planina u sjeverno-istočnoj Bosni i Hercegovini.
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Majevica · Majevica i Tuzla ·
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Romi · Romi i Tuzla ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Sarajevo · Sarajevo i Tuzla ·
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Travanjski rat · Travanjski rat i Tuzla ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla · Tuzla i Tuzla ·
Usora i Soli
Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Usora i Soli · Tuzla i Usora i Soli ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Zenica · Tuzla i Zenica ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini · 1991. i Tuzla ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla
Usporedba između Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini ima 273 odnose, a Tuzla ima 367. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 2.03% = 13 / (273 + 367).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: