Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska

Država Slovenaca, Hrvata i Srba vs. Hrvatska

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom. Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Austro-Ugarska i Hrvatska · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Šibenik i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Šibenik i Hrvatska · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Dalmacija i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Dalmacija i Hrvatska · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Habsburg · Habsburg i Hrvatska · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvati · Hrvati i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest · Hrvatska i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski jezik · Hrvatska i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski sabor · Hrvatska i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko državno pravo · Hrvatska i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Istra · Hrvatska i Istra · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Italija · Hrvatska i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Jugoslavija · Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Mađarska

Kraljevina Mađarska (mađ. Magyar Királyság), poznata i pod nazivom Regenstvo, postojala je između 1920.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Mađarska · Hrvatska i Kraljevina Mađarska · Vidi više »

Ksaver Šandor Gjalski

Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ksaver Šandor Gjalski · Hrvatska i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Lastovo · Hrvatska i Lastovo · Vidi više »

Lijepa naša domovino

Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Lijepa naša domovino · Hrvatska i Lijepa naša domovino · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Međimurska županija · Hrvatska i Međimurska županija · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Miroslav Krleža · Hrvatska i Miroslav Krleža · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Osijek · Hrvatska i Osijek · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prvi svjetski rat · Hrvatska i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Rijeka · Hrvatska i Rijeka · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Slovenski jezik · Hrvatska i Slovenski jezik · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi · Hrvatska i Srbi · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srednja Europa · Hrvatska i Srednja Europa · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srpski jezik · Hrvatska i Srpski jezik · Vidi više »

Stranka prava

Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stranka prava · Hrvatska i Stranka prava · Vidi više »

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Vis · Hrvatska i Vis · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagreb · Hrvatska i Zagreb · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1918. i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · 1918. i Hrvatska · Vidi više »