Otvori u Google MapamaSadržaj
166 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Antanta, Ante Pavelić (stariji), Ante Trumbić, Anton Korošec, Anton Lipošćak, Antun Mihalović, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Austro-ugarska mornarica, Austroslavizam, Austrougarska ratna mornarica, Austrougarska vojska, Šibenik, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Ženevska deklaracija (1918.), Čehoslovačka, Bačka, Banat, Banska Hrvatska, Baranja, Beograd, Bjelovarsko-križevačka županija, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Budislav Grga Angjelinović, Carevinsko vijeće, Corpus separatum, Dalmacija, Dragutin Pavličević, Dragutin Prica, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Frankovci, Frano Supilo, Gabriele D'Annunzio, Gojko Borić, Gorička, Habsburg, Hrvatska historiografija, Hrvatska povijest, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska revija, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, Hrvatski bog Mars, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatski sokol, Hrvatski vojnik, Hrvatsko državno pravo, ... Proširite indeks (116 više) »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Aleksandar I. Karađorđević
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Antanta
Ante Pavelić (stariji)
slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ante Pavelić (stariji)
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ante Trumbić
Anton Korošec
Anton Korošec Anton Korošec (Biserjane, Sveti Jurij ob Ščavnici, 12. svibnja 1872. – Beograd, 14. prosinca 1940.), slovenski političar i teolog.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Anton Korošec
Anton Lipošćak
Anton Lipošćak (Odorheiu Secuiesc (mađ. Székely-Udvarhely), Rumunjska, 9. travnja 1863. – Zagreb, 24. lipnja 1924.) bio je hrvatski general austrougarske vojske i posljednji glavni vojni guverner austrijske okupacijske zone u Poljskoj.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Anton Lipošćak
Antun Mihalović
Antun pl.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Antun Mihalović
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Austrijsko Carstvo
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Austro-Ugarska
Austro-ugarska mornarica
*austro-ugarska ratna mornarica.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Austro-ugarska mornarica
Austroslavizam
Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Austroslavizam
Austrougarska ratna mornarica
Austrougarska ratna mornarica bila je pomorski dio oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Austrougarska ratna mornarica
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Austrougarska vojska
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Šibenik
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Ženevska deklaracija (1918.)
Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen zadnjeg dana Ženevske konferencije, koja je trajala od 6.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ženevska deklaracija (1918.)
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Čehoslovačka
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bačka
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Banat
Banska Hrvatska
Banska Hrvatska može značiti.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Banska Hrvatska
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Baranja
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Beograd
Bjelovarsko-križevačka županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Bjelovarsko-križevačkoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bjelovarsko-križevačka županija
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Budislav Grga Angjelinović
Grga Budislav Angjelinović (Sućuraj, Hvar, 14. siječnja 1886. – Split, 1. svibnja 1946.), bio je političar i publicist.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Budislav Grga Angjelinović
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Carevinsko vijeće
Corpus separatum
Corpus separatum (lat.: zasebno tijelo), formalno Grad i Kotar Rijeka, povijesni je naziv za pravni položaj Rijeke uspostavljen od strane carice Marije Terezije 1779.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Corpus separatum
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Dalmacija
Dragutin Pavličević
Dr.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Dragutin Pavličević
Dragutin Prica
Dragutin (Karl) Prica (Sveti Juraj (Senj), 5. studenoga 1867. Opatija, 14. lipnja 1960.) je bio admiral austro-ugarske i kraljevske jugoslavenske ratne mornarice hrvatske nacionalnosti.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Dragutin Prica
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Frankovci
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Frano Supilo
Gabriele D'Annunzio
Gabriele d'Annunzio Gabriele D'Annunzio, rođen pod imenom Gaetano Rapagnetta D'Annunzio, (Pescara, 12. ožujka 1863. – Gardone Riviera, 1. ožujka 1938.), talijanski pjesnik, dramaturg, političar.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Gabriele D'Annunzio
Gojko Borić
Gojko Borić (Podgora, 29. rujna 1932.), hrvatski je novinar, publicist i prevoditelj.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Gojko Borić
Gorička
Gorička je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Dvor, Sisačko-moslavačka županija.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Gorička
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Habsburg
Hrvatska historiografija
Klasifikacija je jednostavna, povjesničari čija su djela pisana na latinskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom koji se već rabio u srednjem vijeku, renesansi ili prosvjetiteljstvu) spadaju u rano razdoblje hrvatske historiografije, oni čija djela su na hrvatskom jeziku spadaju u moderno doba.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska historiografija
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska pučka seljačka stranka
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska revija
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Karikatura ''"Karneval"'' prikazuje oštar kontrast predratnog i ratnog života u Zagrebu, Ilustrovani list, 1915. Domoljubna humanitarna značka, 1914. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, dio povijesti Hrvatske obuhvaćen razdobljem Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.).
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Hrvatski bog Mars
Hrvatski bog Mars je zbirka pripovijedaka pretežito antiratne i socijalne tematike Miroslava Krleže, najvećeg hrvatskog književnika 20.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski bog Mars
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski državni arhiv
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski institut za povijest
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski jezik
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski sabor
Hrvatski sokol
Hrvatski sokol Osijek Hrvatski sokol je bila hrvatska organizacija ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti među Hrvatima osnovana po uzoru na češki Sokol.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski sokol
Hrvatski vojnik
Hrvatski vojnik je prvi hrvatski vojnostručni časopis koji je s izlaženjem počeo u studenomu 1991. godine, a prvi hrvatski vojni list je Gardist, koji je uređivao Mladen Pavković.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski vojnik
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko pitanje
Hrvatsko pitanje bio je naziv za pitanje statusa hrvatskih zemalja i hrvatskog naroda u raznim državnopravnim okvirima tijekom povijesti - Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko pitanje
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko primorje
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija
Istočno bojište (Prvi svjetski rat)
Istočno bojište bilo je bojište na kojem su se u prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačka, Austro-Ugarska, Bugarska, i Osmansko Carstvo s jedne strane, te Rusija i Rumunjska s druge strane.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Istočno bojište (Prvi svjetski rat)
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Istra
Ivan Lorković
Ivan Lorković. Ivan Lorković, hrvatski političar (Zagreb, 17. lipnja 1876. – Zagreb, 24. veljače 1926.).
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ivan Lorković
Ivan Novak
'''Dr. Ivan Novak''' Čakovcu Čakovečkom groblju, rad Frane Kršinića iz 1935. godine, uništen od strane mađarskih okupacijskih vojnika 1941., pronađen i djelomično rekonstruiran 1998. Čakovečkom groblju Dr.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ivan Novak
Janko Vuković Podkapelski
Janko pl.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Janko Vuković Podkapelski
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Južni Slaveni
Južnoslavenska ideja
Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Južnoslavenska ideja
Jugoslavenska kruna
Jugoslavenska kruna, odnosno SHS kruna, je bila kratkotrajna valuta, korištena prvo u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, a nakon toga i u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, do 1920. godine.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Jugoslavenska kruna
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Jugoslavenski odbor
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Jugoslavija (razdvojba)
Kaštelanski zaljev
Pogled s Kozjaka na istočni dio zaljeva. Pogled s Kozjaka na zapadni dio zaljeva. Kaštelanski zaljev je zaljev na obali Jadranskog mora.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kaštelanski zaljev
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Karlo I. Austrijski
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Koruška (austrijska savezna zemlja)
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Italija
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Mađarska
Kraljevina Mađarska (mađ. Magyar Királyság), poznata i pod nazivom Regenstvo, postojala je između 1920.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Mađarska
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Srbija
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Ugarska
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko ugarsko domobranstvo
zastava ugarskog domobranstva 200px Kraljevsko Ugarsko Domobranstvo (Magyar Királyi Honvédség, königlich ungarische Landwehr), najčešće samo Honvéd, bilo je sastavnica austrougarske vojske od 1867. do 1918., uz zajedničku vojsku i Carsko i kraljevsko domobranstvo (u austrijskom dijelu).
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevsko ugarsko domobranstvo
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kranjska
Krf
Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Krf
Krfska deklaracija
Prva stranica teksta Krfske deklaracije. Druga stranica teksta Krfske deklaracije s potpisom Ante Trumbića na ćirilici. Krfska deklaracija prvi je zajednički politički akt Ministarskog savjeta Kraljevine Srbije i Jugoslavenskog odbora, objavljen 20. srpnja 1917. na Krfu u kojem se prvi puta navodi utemeljenje jedne nove zajedničke države nakon Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Krfska deklaracija
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ksaver Šandor Gjalski
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Lastovo
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Lijepa naša domovino
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ljubljana
Ljubomir Antić
Ljubomir Antić (Šepurine, 6. studenoga 1946. – Zagreb, 14. ožujka 2015.), bio je hrvatski povjesničar, publicist i političar.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ljubomir Antić
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i London
Londonski ugovor
Londonski ugovor iz 1915.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Londonski ugovor
Luka Šnjarić
Luka Šnjarić (Čanak, 22. lipnja 1851. – Cluj-Napoca, 21. siječnja 1930.) bio je hrvatski general austrougarske vojske i jedan od posljednjih zapovjednika zagrebačkog XIII. korpusa.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Luka Šnjarić
Marijan Polić
Marijan Polić (5. svibnja 1876. – Zagreb, 4. prosinca 1958.) hrvatski mornarički časnik u austro-ugarskoj mornarici i kasnije u mornarici Kraljevine Jugoslavije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Marijan Polić
Markgrofovija Istra
Markgrofovija Istra bila je teritorijalna jedinica u sklopu austrijske krunske zemlje Austrijsko primorje u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Markgrofovija Istra
Mate Drinković
Mate Drinković (Jelsa, 29. travnja 1868. — Beč, 18. svibnja 1931.) je bio hrvatski političar i publicist.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Mate Drinković
Međimurje (regija)
Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine oslobađanja od mađarske vlasti krajem 1918. godine Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Međimurje (regija)
Međimurje pod ugarskom vlašću
Međimurje pod ugarskom vlašću razdoblje je kada se taj najsjeverniji hrvatski kraj između Mure i Drave formalno nalazio pod upravom ugarske županije Zala.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Međimurje pod ugarskom vlašću
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Međimurska županija
Mihael Mihaljević
Mihovil (Mihael) Mihaljević (Oštarije, 26. listopada 1864. – Zagreb, 11. travnja 1925.) bio je hrvatski general Austrougarske vojske i jedan od posljednjih zapovjednika Kraljevskog hrvatskog domobranstva.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Mihael Mihaljević
Miklós Horthy
Miklós vitez Horthy de Nagybánya (mađ. Vitéz nagybányai Horthy Miklós, Kenderes, 18. lipnja 1868. – Estoril, 9. veljače 1957.) je bio mađarski admiral i regent u međuratnom periodu i kroz skoro cijeli Drugi svjetski rat obnašavši tu dužnost od 1.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Miklós Horthy
Mile Starčević
Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), bio je hrvatski političar.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Mile Starčević
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Miroslav Krleža
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Našice
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nikola Pašić
Novosadska skupština
Velika narodna skupština Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slavena u Banatu, Bačkoj i Baranji održana u Novom Sadu 25.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Novosadska skupština
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Oktobarska revolucija
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Opća i nacionalna enciklopedija
Oružane snage Austro-Ugarske
Oružane snage Austro-Ugarske (njem. Österreichisch-Ungarisches Militärwesen, bewaffnete Macht;Die zeitgenössische Kroatische Militärterminologie und die Geschichte ihrer Entstehung Verfasser, Mag.phil. Zvonko Orešković, UNI Wien, str. 187. u onovremenim hrv. izvorima ces.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Oružane snage Austro-Ugarske
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Osijek
Oslobađanje Međimurja
Oslobađanje Međimurja, dotad dijela Kraljevine Ugarske, izvršile su snage Narodnog vijeća Države SHS, ustrojene od dobrovoljaca i bivših pripadnika Austrougarske vojske i mornarice te posebno hrvatskih domobrana.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Oslobađanje Međimurja
Požeška županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Požeškoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Požeška županija
Podgorička skupština
Novosadskom skupštinom 25. studenoga 1918. priključeni su joj Baranja, Bačka i Banat. Podgoričkom skupštinom 26. studenoga priključena joj je Kraljevina Crna Gora. Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori (srpska ćirilica: Велика народна скупштина српског народа у Црној Гори), poznatija pod skraćenim nazivom Podgorička skupština (srpska ćirilica: Подгоричка скупштина), bila je skupština s posebnom svrhom u Kraljevini Crnoj Gori koja je zasjedala od 24.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Podgorička skupština
Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.
Prosvjedi 5. prosinca 1918. godine Prosinačke žrtve 5.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prvi svjetski rat
Radić
# Radić je naziv za jestivu biljku iz porodice cikorija.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Radić
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Raspad Austro-Ugarske
Ratna mornarica SAD-a
Ratna mornarica SAD-a (engl. United States Navy (USN)) grana je Oružanih snaga SAD-a zadužena za izvođenje pomorskih operacija.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ratna mornarica SAD-a
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Rijeka
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Slovenci
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Slovenski jezik
SMS Viribus Unitis
SMS Viribus Unitis, bio je prvi austro-ugarski dreadnought bojni brod klase Tegetthoff.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i SMS Viribus Unitis
Socijaldemokracija
Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Socijaldemokracija
Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije
Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije bila je socijaldemokratska politička stranka koja je osnovana u Hrvatskoj 1894. godine. S obzirom na relativnu nerazvijenost i nedostatak industrije, a s njome i malobrojnost radničke klase, imala je prilično ograničen broj članova, iako su 1897. godine pod njenom organizacijom izbili štrajkovi u Slavoniji.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Socijalizam
Solunsko bojište
Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Solunsko bojište
Srđan Budisavljević
Srđan Budisavljević Srđan Budisavljević (Slavonska Požega, 1883. – Zagreb, 1968.), hrvatski odvjetnik i političar srpske nacionalnosti.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srđan Budisavljević
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srednja Europa
Srijemska županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Srijemskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srijemska županija
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srijemska Mitrovica
Srpska narodna radikalna stranka
Srpska narodna radikalna stranka naziv je za političku stranku koja je početkom 20.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srpska narodna radikalna stranka
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srpski jezik
Starčevićeva stranka prava
Starčevićeva stranka prava (nazvana i milinovci, prema vođi Mili Starčeviću) naziv je za hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je 1908. godine nastala raskolom unutar tadašnje Čiste stranke prava, odnosno odcjepljenjem frakcije na čelu s Milom Starčevićevim i dr.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Starčevićeva stranka prava
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stjepan Radić
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stranka prava
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Sušak
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Svetozar Pribićević
Svibanjska deklaracija
Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Svibanjska deklaracija
Talijanska kraljevska ratna mornarica
Zastava ''Regie Marine'' Regia Marina ili Talijanska kraljevska ratna mornarica postojala je od osnivanja Kraljevine Italije 1861. Nakon uspostavljanja republike 1946. mijenja ime u Talijanska ratna mornarica (Marina Militare).
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Talijanska kraljevska ratna mornarica
Talijanski iredentizam
Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Talijanski iredentizam
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trg svetog Marka
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trst
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ugljen
Unitarizam
Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Unitarizam
Versajski ugovor
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Versajski ugovor
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Vijenac (časopis)
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Vis
Vojni bjegunac
Naziv vojni bjegunac ili dezerter označava vojnika odsutnog bez odobrenja nadređenih za napuštanje svoje jedinice i izbjegavanje vojnih obveza u ratu ili miru.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Vojni bjegunac
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagreb
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka katedrala
Zagrebačka rezolucija
U proljeće 1918., kao rezultat sastanka skupine političara održanoga u Zagrebu, objavljena je Zagrebačka rezolucija, koja se zauzimala za stvaranje zajedničke političke organizacije, kojoj bi zadaća bila stvaranje neovisne, demokratski uređene južnoslavenske države, zasnovane na priznanju »državnopravnih kontinuiteta historičko-političkih teritorija«.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zastava Republike Hrvatske
Zeleni kadar
kaos na željeznicama pri završetku rata, studeni 1918. Zeleni kadar sačinjavali su hrvatski domobrani, dezerteri iz austrougarske vojske koji su se, za vrijeme Prvog svjetskog rata,Istorija Jugoslavije, I. Božić, S. Ćirković, M. Ekmečić, V. Dedijer, Prosveta, Beograd 1972.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zeleni kadar
1. prosinca
1.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 1. prosinca
16. listopada
16.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 16. listopada
17. studenoga
17.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 17. studenoga
24. studenoga
24.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 24. studenoga
25. domobranska pješačka pukovnija
25.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 25. domobranska pješačka pukovnija
25. studenoga
25.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 25. studenoga
26. listopada
26.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 26. listopada
28. listopada
28.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 28. listopada
29. listopada
29.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 29. listopada
3. studenoga
3.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 3. studenoga
5. listopada
5.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 5. listopada
5. studenoga
5.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 5. studenoga
53. pješačka pukovnija
53.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 53. pješačka pukovnija
6. studenoga
6.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 6. studenoga
9. listopada
9.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 9. listopada
9. studenoga
9.
Pogledaj Država Slovenaca, Hrvata i Srba i 9. studenoga
Također poznat kao Država SHS.