Brže od pregledniku!
45 odnosi: Barut, Bokar, Carigrad, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Firenca, Istok, Juraj Dalmatinac, Kolo (časopis), Konstantinopol, Lovrijenac, Marko Murat, Matica hrvatska, Metar, Michelozzo, Minčeta, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo, Paskoje Miličević, Sjever, Top, Turci, Tvrđava Revelin, Tvrđava sv. Ivan u Dubrovniku, Utvrdno graditeljstvo, Vrata od Pila, Vrata od Ploča, Zapad, 1272., 13. stoljeće, 1453., 1461., 1462., 1463., 1464., 15. stoljeće, 16. stoljeće, 17. kolovoza, 17. stoljeće, 1921., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015..
Barut
Zrnca bezdimnog baruta Barut je pirotehnička smjesa sljedećeg sastava.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Barut · Vidi više »
Bokar
Bokar je jedna od pet najvažnijih kula na dubrovačkim gradskim zidinama.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Bokar · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Carigrad · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Dubrovnik · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Firenca · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Istok · Vidi više »
Juraj Dalmatinac
Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Juraj Dalmatinac · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Kolo (časopis) · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Konstantinopol · Vidi više »
Lovrijenac
Tvrđava Lovrijenac. Prikaz svetog Vlaha na Lovrijencu Tvrđava Lovrijenac, također poznata kao Gibraltar Dubrovnika, tvrđava je koja se nalazi na hridi izvan vanjskih zidina sa zapadne strane Dubrovnika, 37 m iznad razine mora.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Lovrijenac · Vidi više »
Marko Murat
Marko Murat (Šipanska Luka pored Dubrovnika, 30. prosinca 1864. — Dubrovnik, 14. listopada 1944.) bio je akademski slikar i profesor.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Marko Murat · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Matica hrvatska · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Metar · Vidi više »
Michelozzo
Kula Minčeta u Dubrovniku Unutrašnje dvorište Palače Medici u Firenci Palača Medici, Firenca Firence Michelozzo di Bartolomeo Michelozzi (Firenca, 1396. – Firenca, 1472.) bio je talijanski rano renesansni arhitekt i kipar, koji je prvi donio ideje renesanse iz Firence u Dubrovačku Republiku i na istočnu obalu Jadrana.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Michelozzo · Vidi više »
Minčeta
'''Kula Minčeta''' — simbol Dubrovnika Minčeta je jedna od četiri tvrđave dubrovačkih gradskih zidina; istaknuta je točka obrambenog sustava Dubrovnika prema kopnu zbog svog položaja na sjevernoj strani.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Minčeta · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Mletačka Republika · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Paskoje Miličević
Paskoje Miličević (?, oko 1440. – Dubrovnik, 1516.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Paskoje Miličević · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Sjever · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Top · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Turci · Vidi više »
Tvrđava Revelin
Tvrđava Revelin. Pogled sa Srđa na tvrđavu Revelin. Ulaz u tvrđavu Revelin. Tvrđava Revelin se nalazi sjeveroistočno od dubrovačkih gradskih zidina, od kojih je odijeljena dubokim jarkom i spojena mostom.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Tvrđava Revelin · Vidi više »
Tvrđava sv. Ivan u Dubrovniku
Tvrđava sv. Ivan i lukobran Kaše u staroj gradskoj luci u Dubrovniku Sveti Ivan je tvrđava u sklopu dubrovačkih gradskih zidina.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Tvrđava sv. Ivan u Dubrovniku · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Vrata od Pila
dubrovački stari grad Vrata od Pila (Gradska vrata od Pila) su zapadni ulaz u dubrovački stari grad, tradicionalno prvi susret s gradom, a nalaze se u dijelu zvanom Pile po kojem su i dobile ime.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Vrata od Pila · Vidi više »
Vrata od Ploča
dubrovački stari grad Vrata od Ploča su istočni ulaz u dubrovački stari grad, a nalaze se u dijelu Ploče, po kojem su i dobila ime.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Vrata od Ploča · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i Zapad · Vidi više »
1272.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 1272. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 13. stoljeće · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 1453. · Vidi više »
1461.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 1461. · Vidi više »
1462.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 1462. · Vidi više »
1463.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 1463. · Vidi više »
1464.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 1464. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 15. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 16. stoljeće · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 17. kolovoza · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 17. stoljeće · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 1921. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Dubrovačke gradske zidine i 2015. · Vidi više »
