Brže od pregledniku!Sličnosti između Dubrovačko-neretvanska županija i Dubrovnik
Dubrovačko-neretvanska županija i Dubrovnik imaju 42 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Banovina Hrvatska, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Brodogradnja, Cavtat, Crna Gora, Dalmacija, Dubrovačka Republika, Dubrovačke ljetne igre, Dubrovačko primorje, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Jugoslavenska narodna armija, Kamen, Konavle, Korčula, Korčula (grad), Kraljevina Jugoslavija, Lastovo, Luka Gruž, Marin Držić, Mljet, Neretva, Neum, Nezavisna Država Hrvatska, Orebić, Pelješac, Poljoprivreda, ..., Pomorstvo, Prvi svjetski rat, Slano, Slavonija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Split, Srbi, Stočarstvo, Ston, Turizam, 14. stoljeće. Proširite indeks (12 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Dubrovačko-neretvanska županija · Austro-Ugarska i Dubrovnik ·
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Banovina Hrvatska i Dubrovačko-neretvanska županija · Banovina Hrvatska i Dubrovnik ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Dubrovačko-neretvanska županija · Bošnjaci i Dubrovnik ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Dubrovačko-neretvanska županija · Bosna i Hercegovina i Dubrovnik ·
Brodogradnja
Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.
Brodogradnja i Dubrovačko-neretvanska županija · Brodogradnja i Dubrovnik ·
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Cavtat i Dubrovačko-neretvanska županija · Cavtat i Dubrovnik ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Dubrovačko-neretvanska županija · Crna Gora i Dubrovnik ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dubrovačko-neretvanska županija · Dalmacija i Dubrovnik ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Dubrovačka Republika i Dubrovačko-neretvanska županija · Dubrovačka Republika i Dubrovnik ·
Dubrovačke ljetne igre
Novela od Stanca u izdanju Male biblioteke Dubrovačkih ljetnih igara Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1950. godine.
Dubrovačke ljetne igre i Dubrovačko-neretvanska županija · Dubrovačke ljetne igre i Dubrovnik ·
Dubrovačko primorje
Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.
Dubrovačko primorje i Dubrovačko-neretvanska županija · Dubrovačko primorje i Dubrovnik ·
Hrvati
Bez opisa.
Dubrovačko-neretvanska županija i Hrvati · Dubrovnik i Hrvati ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dubrovačko-neretvanska županija i Hrvatska · Dubrovnik i Hrvatska ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Dubrovačko-neretvanska županija i Hrvatska demokratska zajednica · Dubrovnik i Hrvatska demokratska zajednica ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Dubrovačko-neretvanska županija i Jugoslavenska narodna armija · Dubrovnik i Jugoslavenska narodna armija ·
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Dubrovačko-neretvanska županija i Kamen · Dubrovnik i Kamen ·
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Dubrovačko-neretvanska županija i Konavle · Dubrovnik i Konavle ·
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Dubrovačko-neretvanska županija i Korčula · Dubrovnik i Korčula ·
Korčula (grad)
Korčula (grč. Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, lat. Corcyra Nigra, tal. Curzola) je grad na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Dubrovačko-neretvanska županija i Korčula (grad) · Dubrovnik i Korčula (grad) ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Dubrovačko-neretvanska županija i Kraljevina Jugoslavija · Dubrovnik i Kraljevina Jugoslavija ·
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Dubrovačko-neretvanska županija i Lastovo · Dubrovnik i Lastovo ·
Luka Gruž
Luka Gruž je međunarodna pomorska putnička luka grada Dubrovnika.
Dubrovačko-neretvanska županija i Luka Gruž · Dubrovnik i Luka Gruž ·
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Dubrovačko-neretvanska županija i Marin Držić · Dubrovnik i Marin Držić ·
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Dubrovačko-neretvanska županija i Mljet · Dubrovnik i Mljet ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Dubrovačko-neretvanska županija i Neretva · Dubrovnik i Neretva ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Dubrovačko-neretvanska županija i Neum · Dubrovnik i Neum ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Dubrovačko-neretvanska županija i Nezavisna Država Hrvatska · Dubrovnik i Nezavisna Država Hrvatska ·
Orebić
Orebić je naselje i općina u Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Dubrovačko-neretvanska županija i Orebić · Dubrovnik i Orebić ·
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Dubrovačko-neretvanska županija i Pelješac · Dubrovnik i Pelješac ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Dubrovačko-neretvanska županija i Poljoprivreda · Dubrovnik i Poljoprivreda ·
Pomorstvo
Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.
Dubrovačko-neretvanska županija i Pomorstvo · Dubrovnik i Pomorstvo ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Dubrovačko-neretvanska županija i Prvi svjetski rat · Dubrovnik i Prvi svjetski rat ·
Slano
Slano je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno središte općine Dubrovačko primorje.
Dubrovačko-neretvanska županija i Slano · Dubrovnik i Slano ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Dubrovačko-neretvanska županija i Slavonija · Dubrovnik i Slavonija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Dubrovačko-neretvanska županija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Dubrovačko-neretvanska županija i Socijalistička Republika Hrvatska · Dubrovnik i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dubrovačko-neretvanska županija i Split · Dubrovnik i Split ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Dubrovačko-neretvanska županija i Srbi · Dubrovnik i Srbi ·
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Dubrovačko-neretvanska županija i Stočarstvo · Dubrovnik i Stočarstvo ·
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Dubrovačko-neretvanska županija i Ston · Dubrovnik i Ston ·
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Dubrovačko-neretvanska županija i Turizam · Dubrovnik i Turizam ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Dubrovačko-neretvanska županija · 14. stoljeće i Dubrovnik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dubrovačko-neretvanska županija i Dubrovnik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dubrovačko-neretvanska županija i Dubrovnik
Usporedba između Dubrovačko-neretvanska županija i Dubrovnik
Dubrovačko-neretvanska županija ima 107 odnose, a Dubrovnik ima 643. Kao što im je zajedničko 42, Jaccard indeks 5.60% = 42 / (107 + 643).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovačko-neretvanska županija i Dubrovnik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
