Brže od pregledniku!Sličnosti između Dubrovnik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Dubrovnik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca imaju 31 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Cetinje, Crnogorci, Dalmacija, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski sabor, Ilirski pokret, Istra, Jadransko more, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Jugoslavija, Lastovo, Ljudevit Gaj, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Referendum, Rijeka, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Split, Srbi, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Velika Srbija, Zagreb, Zastava, 1. prosinca, 1918., ..., 1929.. Proširite indeks (1 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Dubrovnik · Austro-Ugarska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Cetinje i Dubrovnik · Cetinje i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci i Dubrovnik · Crnogorci i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dubrovnik · Dalmacija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Dubrovnik i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvati
Bez opisa.
Dubrovnik i Hrvati · Hrvati i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dubrovnik i Hrvatska · Hrvatska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Dubrovnik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Dubrovnik i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Dubrovnik i Ilirski pokret · Ilirski pokret i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Dubrovnik i Istra · Istra i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dubrovnik i Jadransko more · Jadransko more i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Dubrovnik i Kraljevina Dalmacija · Kraljevina Dalmacija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Dubrovnik i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Dubrovnik i Lastovo · Lastovo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Dubrovnik i Ljudevit Gaj · Ljudevit Gaj i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Dubrovnik i Pravoslavlje · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Pravoslavlje ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Dubrovnik i Prvi svjetski rat · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Prvi svjetski rat ·
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Dubrovnik i Referendum · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Referendum ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Dubrovnik i Rijeka · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Rijeka ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Dubrovnik i Sjedinjene Američke Države · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Sjedinjene Američke Države ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Dubrovnik i Sovjetski Savez · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Sovjetski Savez ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dubrovnik i Split · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Split ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Dubrovnik i Srbi · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbi ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Dubrovnik i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Dubrovnik i Velika Srbija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Velika Srbija ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Dubrovnik i Zagreb · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Zagreb ·
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Dubrovnik i Zastava · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Zastava ·
1. prosinca
1.
1. prosinca i Dubrovnik · 1. prosinca i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Dubrovnik · 1918. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Dubrovnik · 1929. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dubrovnik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dubrovnik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Usporedba između Dubrovnik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Dubrovnik ima 643 odnose, a Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ima 230. Kao što im je zajedničko 31, Jaccard indeks 3.55% = 31 / (643 + 230).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovnik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
