Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Dugovalno zračenje Zemlje i Zemlja

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Dugovalno zračenje Zemlje i Zemlja

Dugovalno zračenje Zemlje vs. Zemlja

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. dugovalnog zračenja Zemlje od 2003. do 2010. Ugljikov dioksid i vodena para selektivno apsorbiraju infracrveno zračenje u području od 5 do 7 μm i valove duljine od 17 μm, a uopće ne apsorbiraju zračenje u području od 8,5 do 12 μm za koje je atmosfera potpuno propusna. Dugovalno zračenje Zemlje ili dugovalno toplinsko zračenje Zemlje je dio infracrvenoga zračenja valne duljine od 4 do 50 μm, koje nastaje apsorpcijom (upijanjem) Sunčeva kratkovalnog zračenja iz Sunčeve svjetlosti. Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Sličnosti između Dugovalno zračenje Zemlje i Zemlja

Dugovalno zračenje Zemlje i Zemlja imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atmosfera, Dušik, Elektromagnetsko zračenje, Metar, Ozon, Površina, Staklenički efekt, Staklenički plinovi, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemir, Temperatura, Tlo, Toplinsko zračenje, Ugljikov(IV) oksid, Vlažnost zraka, Vodena para, Zemljina atmosfera.

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Atmosfera i Dugovalno zračenje Zemlje · Atmosfera i Zemlja · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Dušik i Dugovalno zračenje Zemlje · Dušik i Zemlja · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Dugovalno zračenje Zemlje i Elektromagnetsko zračenje · Elektromagnetsko zračenje i Zemlja · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Dugovalno zračenje Zemlje i Metar · Metar i Zemlja · Vidi više »

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Dugovalno zračenje Zemlje i Ozon · Ozon i Zemlja · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Dugovalno zračenje Zemlje i Površina · Površina i Zemlja · Vidi više »

Staklenički efekt

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.

Dugovalno zračenje Zemlje i Staklenički efekt · Staklenički efekt i Zemlja · Vidi više »

Staklenički plinovi

Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.

Dugovalno zračenje Zemlje i Staklenički plinovi · Staklenički plinovi i Zemlja · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Dugovalno zračenje Zemlje i Sunčeva svjetlost · Sunčeva svjetlost i Zemlja · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Dugovalno zračenje Zemlje i Sunce · Sunce i Zemlja · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Dugovalno zračenje Zemlje i Svemir · Svemir i Zemlja · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Dugovalno zračenje Zemlje i Temperatura · Temperatura i Zemlja · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Dugovalno zračenje Zemlje i Tlo · Tlo i Zemlja · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Dugovalno zračenje Zemlje i Toplinsko zračenje · Toplinsko zračenje i Zemlja · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Dugovalno zračenje Zemlje i Ugljikov(IV) oksid · Ugljikov(IV) oksid i Zemlja · Vidi više »

Vlažnost zraka

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.

Dugovalno zračenje Zemlje i Vlažnost zraka · Vlažnost zraka i Zemlja · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Dugovalno zračenje Zemlje i Vodena para · Vodena para i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Dugovalno zračenje Zemlje i Zemljina atmosfera · Zemlja i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Dugovalno zračenje Zemlje i Zemlja

Dugovalno zračenje Zemlje ima 37 odnose, a Zemlja ima 261. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 6.04% = 18 / (37 + 261).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Dugovalno zračenje Zemlje i Zemlja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »