Brže od pregledniku!
25 odnosi: Šerbo Rastoder, Božidar Šekularac, Bogdan Bogdanović, Branko Pavićević, Crna Gora, Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti, Crnogorska pravoslavna Crkva, Crnogorski jezik, Danilo Radojević, Dimitrije Popović, Dukljansko Kraljevstvo, Jevrem Brković, Latinski jezik, Mirko Kovač, Mladen Lompar, Njegoš, Obren Blagojević, Radoslav Rotković, Sreten Asanović, Stevan Dedijer, Vojislav P. Nikčević, Vukić Pulević, Znanost, 1999., 2001..
Šerbo Rastoder
Šerbo Rastoder (Berane, Crna Gora, 13. kolovoza 1956.), Bošnjak, doktor znanosti, jedan od vodećih suvremenih crnogorskih povjesničara.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Šerbo Rastoder · Vidi više »
Božidar Šekularac
Božidar Šekularac na crnogor. ćiril. Божидар Шекуларац (Berane, 1944.), akademik, crnogorski povjesničar.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Božidar Šekularac · Vidi više »
Bogdan Bogdanović
Bogdan Bogdanović (Beograd, 20. kolovoza 1922. – Beč, 18. lipnja 2010.) bio je srpski arhitekt,Mala enciklopedija Prosveta, Beograd, 1959.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Bogdan Bogdanović · Vidi više »
Branko Pavićević
Branko Pavićević (na crnogor. ćiril. Бранко Павићевић, Nikšić,1922. – Podgorica, 2012.) je bio crnogorski povjesničar.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Branko Pavićević · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti
Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti (crn. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti), najviša je znanstvena institucija Crne Gore, osnovana 1976. godine.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Crnogorska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Crnogorski jezik · Vidi više »
Danilo Radojević
Danilo Radojević (na crnogor. ćiril. Данило Радојевић, Mokro, Šavnik, Crna Gora 1932. godine), akademik DANU, crnogorski povjesničar i književnik.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Danilo Radojević · Vidi više »
Dimitrije Popović
Dimitrije Popović na crnogor. ćiril. Димитрије Поповиһ (Cetinje, 4. ožujka 1951.) crnogorski i hrvatski slikar te književnik.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Dimitrije Popović · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Jevrem Brković
Jevrem Brković (Piperi, 29. prosinca 1933.Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj, Zagreb: Golden marketing, 1993.,, str. 88., 89. – Podgorica, 24. siječnja 2021.) bio je crnogorski pisac, pjesnik, romanopisac, dramski pisac, esejist, publicist i novinar) i kulturni radnik. Poznat je po svojim oštrim kritikama političkih protivnika, kao i osobnosti iz javnog života Crne Gore.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Jevrem Brković · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Latinski jezik · Vidi više »
Mirko Kovač
Mirko Kovač (Petrovići kod Nikšića, Crna Gora, 26. prosinca 1938. – Rovinj, 19. kolovoza 2013.) bio je hrvatski i srpski književnik, autor više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, televizijskih drama i filmskih scenarija.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Mirko Kovač · Vidi više »
Mladen Lompar
Mladen Lompar (Cetinje, 22. ožujka 1944. – Kotor, 15. kolovoza 2017.), crnogorski pjesnik, esejist i likovni kritičar Lompar Mladen (pristupljeno 28. listopada 2018.)(crnog.) Nada Vuković Lompar: BIOGRAFIJA Mladena Lompara, 22.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Mladen Lompar · Vidi više »
Njegoš
* Petrović Njegoš (crnogorska dinastija).
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Njegoš · Vidi više »
Obren Blagojević
Obren Blagojević (1912. – 2001.) crnogorski znanstvenik, financijski ekspert i povjesničar, bio član SANU i CANU i prvi počasni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Obren Blagojević · Vidi više »
Radoslav Rotković
Radoslav Rotković (na crnogor. ćiril. Радослав Ротковић, Mojdež kod Herceg Novog, 30. svibnja 1928. – Risan, 8. rujna 2013., Herceg Novi), bio je crnogorski povjesničar, filolog, povjesničar crnogorske književnosti, akademik DANU.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Radoslav Rotković · Vidi više »
Sreten Asanović
Sreten Asanović (Donji Kokoti kraj Podgorice, 22. veljače 1931. – Podgorica, 3. lipnja 2016.), Radio i Televizija Crne Gore, objavljeno 4.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Sreten Asanović · Vidi više »
Stevan Dedijer
Stevan Dedijer (Sarajevo, 25. lipnja 1911. – Dubrovnik, 13. lipnja 2004.), bio je nuklearni fizičar, novinar, ratni junak i obavještajac, jugoslavenski akademik i jedan od pionira poslovnoga obavještajstva, izvještajne djelatnosti i poslovnih izvjesnica.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Stevan Dedijer · Vidi više »
Vojislav P. Nikčević
Vojislav P. Nikčević na crnogor. ćiril. Војислав П. Никчевић (Stubica, Nikšić 18. siječnja 1935. – Beograd, 2. srpnja 2007.)Adnan Čirgić, Život u znaku montenegristike: in memoriam: Vojislav P. Nikčević (1935-2007) // Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 4., No. 4., veljače 2009., Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku,, je crnogorski jezikoslovac, njegošolog i povjesničar književnosti, utemeljitelj montenegristike. Nakon mature odlazi studirati u Zagreb, gdje diplomira i doktorira na Filozofskom fakultetu. Bio je suradnik Enciklopedije Leksikografskog zavoda, Enciklopedije Jugoslavije te brojnih znanstvenih časopisa. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. 1990-ih je obavio prvi znanstveni pokušaj kodificiranja crnogorskog jezika. Smatra se da je prof. Nikčević dao glavni znanstveni doprinos utemeljenju crnogorskoga jezika kao službenog u Crnoj Gori, kao i njegovom kodificiranju koje je obavljeno srpnja 2009. godine.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Vojislav P. Nikčević · Vidi više »
Vukić Pulević
Vukić Pulević (Piperi, Podgorica, 30. prosinca 1938.), crnogorski botaničar, član CANU i DANU.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Vukić Pulević · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i Znanost · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti i 2001. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
DANU, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti.
