Komunikacija

295 odnosi: Aalen, Aist, Albanija, Alpe, Antički Rim, Apatin, Apatin (općina), Argeș (rijeka), Austrija, Austro-Ugarska, Avari, Đerdapska klisura, Štúrovo, Štekavac, Štuka, Švapska Jura, Švicarska, Češka, Bačka Palanka, Baden-Württemberg, Baja, Balkanski poluotok, Balkanski ratovi, Banat, Baranja, Batina, Bavarska, Beč, Beograd, Bijela joha, Bijela topola, Bijela vrba, Biljke, Bjelica, Bjelouška, Blatno jezero, Bodensko jezero, Bolen, Bosna i Hercegovina, Bratislava, Brăila (grad), Breg, Brigach, Brijest, Brončano doba, Budimpešta, Bugarska, Bugarski jezik, Bukoč, Calafat, ..., Cernavodă, Chardonnay, Claudio Magris, Constanța (grad), Crna Gora, Crna roda, Crno more, Dabrovi, Dacija, Delta, Delta Dunava, Deverika, Divlja mačka, Divlja patka, Dnjepar, Dnjestar, Dobrudža, Domovinski rat, Don, Donaueschingen, Donja Austrija, Drava, Drobeta-Turnu Severin, Drugi svjetski rat, Dunavska komisija, Dunavski peljar, Dvorac Sigmaringen, Embargo, Encyclopædia Britannica, Engleski jezik, Erozija, Europa, Europska unija, Europska vidrica, Francuski jezik, Galați (grad), Germani, Giurgiu (grad), Gmazovi, Golubački Grad, Gotfrid Bujonski, Grčki jezik, Grgeč, Habsburg, Hidroelektrana, Hidroelektrana Đerdap, Hrast lužnjak, Hron, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Huni, Ialomița (rijeka), Iller, Ilok, Ingolstadt, Inn, Ipeľ, Isar, Iskr, Island, Istočna Europa, Italija, Izmajil, Jantra, Jazavci, Jegulja, Jesetre, Jiu, Johann Strauss mlađi, Jules Verne, Jura (Mađarska), Kalemegdan, Kaloča, Kanal Dunav-Crno more, Karapandža, Kečiga, Klen (riba), Klenić, Komoran, Kraljevina Ugarska, Krems an der Donau, Krkuša, Krupatica, Kuna bjelica, Kune, Laba, Latinski jezik, Lech (rijeka), Ledeno doba, Linz, Litava (rijeka), Ludovik II. Jagelović, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Majna, Marko Aurelije, Međunarodna komisija za zaštitu Dunava, Metar, Mjehurasta vodena stupica, Mlađe kameno doba, Mladica, Močvarice, Mohač, Mohačka bitka, Moldavija, Morava (Češka), Morava (Srbija), Mostovi Novog Sada, Naab, Nacionalni park Đerdap, NATO-ovo bombardiranje SRJ, Nežidersko jezero, Nesiti, Neu-Ulm, Nikopol, Njemačka, Njemački jezik, Norveška, Novi Sad, Nuklearna elektrana Cernavodă, Nuklearna elektrana Paks, Olt (rijeka), Orao klokotaš, Osijek, Osmansko Carstvo, Pančevo, Pariz, Park prirode Kopački rit, Passau, Pentela, Perzijski jezik, Pleistocen, Podunavski vodenjak, Poljska, Poljski jasen, Poniranje Dunava, Prut, Prvi križarski rat, Ptice, Publije Ovidije Nazon, Raba, Rajna, Regen (rijeka), Regensburg, Rezervat biosfere, Ribe, Riječna delta, Rijeka (vodotok), Rimska mitologija, Rod (taksonomija), Rumunjska, Rumunjski jezik, Ruse, Ruski jezik, Rusko-turski ratovi, Sava, Schwarzwald, Schwechat, Sigmaringen, Silistra, Siret (rijeka), Sisavci, Sjeverna Makedonija, Sjeverni Donjec, Sjeverno more, Slaveni, Slijev, Slovačka, Slovački jezik, Slovenija, Smederevo, Smuđ, Sokolovke, Som, Sovjetski Savez, Srbija, Srednja Europa, Srpski jezik, Stablo, Stjepan I. Sveti, Stuttgart, Sulina, Svištov, Svjetska baština, Svjetska organizacija za zaštitu prirode, Tekunica, Timiš, Timok, Tisa, Trajan, Trajanov most, Tulcea (grad), Turizam, Turski jezik, Tuttlingen, Uklija, Ukrajina, Ukrajinski jezik, Ulm, UNESCO, Valentinijan I., Vandali, Vapnenac, Váh, Višegrad (Mađarska), Vidin, Vidre, Vinčanska kultura, Vino, Vltava, Vožnja kanuom, Vodomar, Vodozemci, Vojvodina, Volga, Vorarlberg, Vrsta, Vučedolska kultura, Vukovar, Wachau, Zapadni Goti, 1096., 1099., 11. listopada, 1440., 1526., 1529., 1687., 1763., 1921., 1946., 1948., 1953., 1954., 1975., 1980., 1990., 1991., 1992., 1998., 1999., 2002., 2005.. Proširite indeks (245 više) » « Stisni indeks

Aalen

Aalen (švapski: Oole) je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, oko 70 km istočno od Stuttgarta i 48 km sjeverno od Ulma.

Novi!!: Dunav i Aalen · Vidi više »

Aist

Aist, ruski mikrosatelit.

Novi!!: Dunav i Aist · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Dunav i Albanija · Vidi više »

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Novi!!: Dunav i Alpe · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Dunav i Antički Rim · Vidi više »

Apatin

Apatin (njemački: Abthausen) je grad u Bačkoj (Vojvodina, Srbija), sjedište istoimene općine.

Novi!!: Dunav i Apatin · Vidi više »

Apatin (općina)

Mapa općine Apatin Općina Apatin (njemački: Abthausen, mađarski: Apatin) nalazi se u okviru prostora Vojvodine, na krajnjem zapadu, odnosno, na području zapadne Bačke i nalazi se na 45° 40' sjeverne zemljopisne širine i 18° 59' istočne zemljopisne dužine.

Novi!!: Dunav i Apatin (općina) · Vidi više »

Argeș (rijeka)

Argeș čita se Arđeš (rumunjski: Râul Argeș) je rijeka u južnoj Rumunjskoj dužine oko 350 km.

Novi!!: Dunav i Argeș (rijeka) · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Dunav i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Dunav i Austro-Ugarska · Vidi više »

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Novi!!: Dunav i Avari · Vidi više »

Đerdapska klisura

Кlisura Kazan Hidroelektrana Đerdap Đerdapska klisurа је najduža i najveća klisura u Еuropi.

Novi!!: Dunav i Đerdapska klisura · Vidi više »

Štúrovo

Štúrovo (mađ. Párkány, njem. Gockern) je grad u Nitranskom kraju u južnoj Slovačkoj na Dunavu.

Novi!!: Dunav i Štúrovo · Vidi više »

Štekavac

Štekavac, orao štekavac ili bjelorepan je jedina vrsta roda Haliaeetus koja živi u Europi.

Novi!!: Dunav i Štekavac · Vidi više »

Štuka

Štuka (Esox lucius) je riba iz porodice Esocidae.

Novi!!: Dunav i Štuka · Vidi više »

Švapska Jura

Topografska karta Švapske Jure Dolina Dunava kod Beurona Švapska Jura ili Švapska visoravan (njem.: Schwäbische Alb) je kršno- šumovito brdsko područje u jugozapadnoj Njemačkoj, najvećim dijelom u saveznoj državi Baden-Württemberg.

Novi!!: Dunav i Švapska Jura · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Dunav i Švicarska · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Dunav i Češka · Vidi više »

Bačka Palanka

Bačka Palanka (srp. Бачка Паланка; slovački: Báčska Palanka; mađarski: Bácspalánka; njemački: Plankenburg) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Republika Srbija.

Novi!!: Dunav i Bačka Palanka · Vidi više »

Baden-Württemberg

Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Dunav i Baden-Württemberg · Vidi više »

Baja

Baja (nje. Baje, Frankenstadt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.

Novi!!: Dunav i Baja · Vidi više »

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Novi!!: Dunav i Balkanski poluotok · Vidi više »

Balkanski ratovi

1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.

Novi!!: Dunav i Balkanski ratovi · Vidi više »

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Novi!!: Dunav i Banat · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Dunav i Baranja · Vidi više »

Batina

Batina (ponekad Batina Skela, mađ. Kiskőszeg, njem. Donau-Daru-Winkel), naselje i pristanište na Dunavu u Baranji.

Novi!!: Dunav i Batina · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Dunav i Bavarska · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Dunav i Beč · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Dunav i Beograd · Vidi više »

Bijela joha

Bijela joha (lat. Alnus incana), jedna od 46 vrsta joha (Alnus) iz porodice brezovki.

Novi!!: Dunav i Bijela joha · Vidi više »

Bijela topola

Bijela topola (lat. Populus alba) je listopadno stablo iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Novi!!: Dunav i Bijela topola · Vidi više »

Bijela vrba

Bijela vrba (lat. Salix alba) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).

Novi!!: Dunav i Bijela vrba · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Dunav i Biljke · Vidi više »

Bjelica

Bjelica ili Eskulapova zmija (lat. Zamenis longissimus) je ako izuzmemo kravosasa najveća europska zmija.

Novi!!: Dunav i Bjelica · Vidi više »

Bjelouška

Bjelouška (lat. Natrix natrix) neotrovna je zmija iz porodice guževa.

Novi!!: Dunav i Bjelouška · Vidi više »

Blatno jezero

Karta Blatnog jezera Satelitska snimka Zala, pritoka Blatno jezero(često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj.

Novi!!: Dunav i Blatno jezero · Vidi više »

Bodensko jezero

Rijeka Rajna i Bodensko jezero Putnički brod Grof Zeppelin Bodensko jezero (njem. Bodensee, fr. Lac de Constance), sedamdesetak km dugo i do 15 km široko jezero ledenjačkog podrijetla u južnom predalpskom području.

Novi!!: Dunav i Bodensko jezero · Vidi više »

Bolen

Bolen (Aspius aspius) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda boleni (lat. Aspius) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Dunav i Bolen · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Dunav i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Dunav i Bratislava · Vidi više »

Brăila (grad)

Brăila (oko 230 000 stanovnika) najveća je dunavska luka u Munteniji (istočnome dijelu Vlaške - Rumunjska).

Novi!!: Dunav i Brăila (grad) · Vidi više »

Breg

Breg je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Labina, Istarska županija.

Novi!!: Dunav i Breg · Vidi više »

Brigach

Brigach jedna je od dvije rijeke koje spajanjem tvore rijeku Dunav u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg u Njemačkoj.

Novi!!: Dunav i Brigach · Vidi više »

Brijest

Listovi i sjemenke brijesta Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta.

Novi!!: Dunav i Brijest · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Dunav i Brončano doba · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Dunav i Budimpešta · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Dunav i Bugarska · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Dunav i Bugarski jezik · Vidi više »

Bukoč

Bukoč, Orao ribič (lat. Pandion haliaetus), često i orao ribar, je grabljivica iz reda jastrebovki.

Novi!!: Dunav i Bukoč · Vidi više »

Calafat

Calafat je grad u županiji Dolj, u regiji Oltenia, u južnoj Rumunjskoj.

Novi!!: Dunav i Calafat · Vidi više »

Cernavodă

Cernavodă (povijesni nazivi: trački: Axiopa, grčki: Ἀξιούπολις, bugarski: Черна вода, turski: Boğazköy) rumunjski je grad u županiji Constanța u Sjevernoj Dobrudži.

Novi!!: Dunav i Cernavodă · Vidi više »

Chardonnay

Grožđe sorte Chardonnay iz Moldavije štrigovskog podruma Chardonnay je jedna od najpoznatijih vinskih sorti grožđa u svijetu.

Novi!!: Dunav i Chardonnay · Vidi više »

Claudio Magris

'''Claudio Magris''' Claudio Magris (Trst, 10. travnja 1939.) vrstan je germanist, književnik i kritičar, poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za povijest i kulturu središnje Europe.

Novi!!: Dunav i Claudio Magris · Vidi više »

Constanța (grad)

Constanța (konˈstant͡sa) najveća je rumunjska luka na Crnom moru.

Novi!!: Dunav i Constanța (grad) · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Dunav i Crna Gora · Vidi više »

Crna roda

'' Ciconia nigra'' Crna roda (lat. Ciconia nigra) je pored bijele rode (Ciconia ciconia) jedina vrsta iz porodice roda (Ciconiidae) koja se gnijezdi u Europi.

Novi!!: Dunav i Crna roda · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Dunav i Crno more · Vidi više »

Dabrovi

Dabrovi (lat. Castor) rod su vodenih i kopnenih životinja iz porodice Castoridae.

Novi!!: Dunav i Dabrovi · Vidi više »

Dacija

Zemljovid Dacije s rasporedom naseljenih plemena iz 82. pr. Kr. Dacija (lat. Dacia) je europska povijesna pokrajina, prvotno područje pod upravom Dačana, a od 107. do 271. godine jedna od provincija Rimskoga Carstva.

Novi!!: Dunav i Dacija · Vidi više »

Delta

Delta (grčki srednji rod: Δέλτα; veliko slovo Δ; malo slovo δ) četvrto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 4.

Novi!!: Dunav i Delta · Vidi više »

Delta Dunava

Delta Dunava (rumunjski: Delta Dunării; ukrajinski: Дельта Дунаю) je druga delta po veličini u Europi, poslije Delte Volge, ali je najsačuvanija.

Novi!!: Dunav i Delta Dunava · Vidi više »

Deverika

Deverika (Abramis brama) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (latinski) Cyprinidae, najpoznatiji je predstavnik roda deverike (latinski Abramis), reda šaranki (latinski Cypriniformes).

Novi!!: Dunav i Deverika · Vidi više »

Divlja mačka

Divlja mačka (lat. Felis silvestris) je vrsta unutar porodice mačaka.

Novi!!: Dunav i Divlja mačka · Vidi više »

Divlja patka

Divlja patka (lat. Anas platyrhynchos), poznata i kao gluhara, vrsta je patke koja nastanjuje umjerena i subtropska područja Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije.

Novi!!: Dunav i Divlja patka · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Dunav i Dnjepar · Vidi više »

Dnjestar

Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.

Novi!!: Dunav i Dnjestar · Vidi više »

Dobrudža

Dobrudža Dobrudža (rumunjski: Dobrogea, bugarski: Добруджа) je crnomorska regija u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Dunav i Dobrudža · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Dunav i Domovinski rat · Vidi više »

Don

Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Dunav i Don · Vidi više »

Donaueschingen

Donaueschingen je njemački grad u Schwarzwaldu na jugozapadu savezne države Baden-Württemberg u okrugu Schwarzwald-Baar.

Novi!!: Dunav i Donaueschingen · Vidi više »

Donja Austrija

Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja.

Novi!!: Dunav i Donja Austrija · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Dunav i Drava · Vidi više »

Drobeta-Turnu Severin

Drobeta-Turnu Severin (mađarski Szörényvár) je grad u županiji Mehedinţi u Rumunjskoj, na lijevoj obali Dunava, nizvodno od Željeznih vrata.

Novi!!: Dunav i Drobeta-Turnu Severin · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Dunav i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dunavska komisija

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i Dunavska komisija · Vidi više »

Dunavski peljar

Dunavski peljar (francuski: Le pilote du Danube), francuski je pustolovni roman kojeg je napisao književnik Jules Verne.

Novi!!: Dunav i Dunavski peljar · Vidi više »

Dvorac Sigmaringen

Dvorac sa sjeverozapada Dvorac Sigmaringen (njemački: Schloss Sigmaringen) poznat i kao dvorac Hohenzollern (njemački:Hohenzollernschloss), bio je kneževski dvorac i sjedište vlade za knezove iz vladarske kuće Hohenzollern-Sigmaringen.

Novi!!: Dunav i Dvorac Sigmaringen · Vidi više »

Embargo

Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.

Novi!!: Dunav i Embargo · Vidi više »

Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.

Novi!!: Dunav i Encyclopædia Britannica · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Dunav i Engleski jezik · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Novi!!: Dunav i Erozija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Dunav i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Dunav i Europska unija · Vidi više »

Europska vidrica

Nerc (lat. Mustela lutreola) je vrsta iz porodice kuna (Mustelidae), porijeklom iz Europe.

Novi!!: Dunav i Europska vidrica · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Dunav i Francuski jezik · Vidi više »

Galați (grad)

Galati (293.523 stanovnika) je najveća rumunjska luka na Dunavu i najveći brodogradilišni centar.

Novi!!: Dunav i Galați (grad) · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Dunav i Germani · Vidi više »

Giurgiu (grad)

Giurgiu (bugarski: Гюргево) je grad u južnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Giurgiu.

Novi!!: Dunav i Giurgiu (grad) · Vidi više »

Gmazovi

Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.

Novi!!: Dunav i Gmazovi · Vidi više »

Golubački Grad

Golubac s Dunava Golubački Grad ili Golubac je srednjovjekovna tvrđava, spomenik kulture od izuzetnog značaja u Srbiji.

Novi!!: Dunav i Golubački Grad · Vidi više »

Gotfrid Bujonski

Gotfrid Bujonski (francuski: Godefroy de Bouillon), u nekim izvorima i kao Gotfrid Bouillonski (Baisy, Brabant ili Boulogne-sur-Mer, oko 1060. - Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, 18. srpnja 1100.), francuski plemić, jedan od vođa križara u Prvom križarskom ratu (1096.-1099.). Bio je prvi vladar Jeruzalemskog Kraljevstva, ali nije htio uzeti kraljevski naslov, već se okitio počasnim naslovom "Zaštitinka Svetog Groba" (lat. Advocatus Sancti Sepulchri).

Novi!!: Dunav i Gotfrid Bujonski · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Dunav i Grčki jezik · Vidi više »

Grgeč

Grgeč (Perca fluviatilis) — vrsta je slatkovodne ribe porodice (lat. Percidae).

Novi!!: Dunav i Grgeč · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Dunav i Habsburg · Vidi više »

Hidroelektrana

Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.

Novi!!: Dunav i Hidroelektrana · Vidi više »

Hidroelektrana Đerdap

Hidroelektrana Đerdap Hidroelektrana Đerdap je sustav od jedne branske i jedne riječno protočne hidroelektrane, "Đerdap I" i "Đerdap II", koje su izgrađene na rijeci Dunav na izlasku iz Đerdapske klisure, na srpsko-rumunjskoj granici, čime pripada Srbiji i Rumunjskoj.

Novi!!: Dunav i Hidroelektrana Đerdap · Vidi više »

Hrast lužnjak

Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.

Novi!!: Dunav i Hrast lužnjak · Vidi više »

Hron

Hron (mađarski: Garam, njemački Gran), rijeka je u Slovačkoj, lijevi pritok Dunava, duga 298 km.

Novi!!: Dunav i Hron · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Dunav i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: Dunav i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Dunav i Hrvatski jezik · Vidi više »

Huni

Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.

Novi!!: Dunav i Huni · Vidi više »

Ialomița (rijeka)

Ialomița (rumunjski: râul Ialomița, bugarski: Яломица) je rijeka u Rumunjskoj u pokrajini Vlaškoj.

Novi!!: Dunav i Ialomița (rijeka) · Vidi više »

Iller

Iller (drevno ime Ilargus) je rijeka u Bavarskoj u Njemačkoj.

Novi!!: Dunav i Iller · Vidi više »

Ilok

Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Dunav i Ilok · Vidi više »

Ingolstadt

Ingolstadt (bavarski: Inglståd, latinski: Auripolis) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Dunav i Ingolstadt · Vidi više »

Inn

* Inn (rijeka), desna pritoka Dunava, protječe kroz Švicarsku, Njemačku i Austriju.

Novi!!: Dunav i Inn · Vidi više »

Ipeľ

Ipeľ (mađarski: Ipoly, njemački: Eipel), rijeka u Slovačkoj i Mađarskoj, lijevi pritok Dunava, dug 254 km.

Novi!!: Dunav i Ipeľ · Vidi više »

Isar

Isar Isar je rijeka u Austriji (Tirol) i Njemačkoj (Bavarska).

Novi!!: Dunav i Isar · Vidi više »

Iskr

Iskr (bugarski: Искър) je rijeka u zapadnoj Bugarskoj.

Novi!!: Dunav i Iskr · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Dunav i Island · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Dunav i Istočna Europa · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Dunav i Italija · Vidi više »

Izmajil

Izmajil (ukrajinski: Ізмаїл, ruski i bugarski: Измаил, rumunjski: Ismail) je grad u Ukrajini u Odeškoj oblasti.

Novi!!: Dunav i Izmajil · Vidi više »

Jantra

Jantra (bugarski: Янтра) je rijeka u sjevernoj Bugarskoj.

Novi!!: Dunav i Jantra · Vidi više »

Jazavci

Jazavci (lat. melinae) skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodici Mustelidae: istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamo tvorove, lasice, vidre i nekoliko ostalih vrsta zvijeri.

Novi!!: Dunav i Jazavci · Vidi više »

Jegulja

europski uzgajivači jegulja (crveno). Jegulja (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. Anguilla anguilla) riba je iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae).

Novi!!: Dunav i Jegulja · Vidi više »

Jesetre

Jesetre (lat. Acipenseridae), porodica riba iz reda Acipenseriformes, razred Actinopterygii.

Novi!!: Dunav i Jesetre · Vidi više »

Jiu

Jiu (izgovor Žiu) je rijeka u rumunjskoj povijesnoj pokrajini Olteniji.

Novi!!: Dunav i Jiu · Vidi više »

Johann Strauss mlađi

Johann Strauß (Beč, 25. listopada 1825. – 3. lipnja 1899.), austrijski skladatelj.

Novi!!: Dunav i Johann Strauss mlađi · Vidi više »

Jules Verne

Jules Gabriel Verne (Nantes, 8. veljače 1828. – Amiens, 24. ožujka 1905.) bio je francuski romanopisac, pjesnik i dramatičar.

Novi!!: Dunav i Jules Verne · Vidi više »

Jura (Mađarska)

Đer, Đura, Vjura, Javorina također Đur (mađarski: Győr) šesti je po veličini grad u Mađarskoj.

Novi!!: Dunav i Jura (Mađarska) · Vidi više »

Kalemegdan

'''Kalemegdan''' Pobjednik Vojni muzejKalemegdan je najveći park u Beogradu.

Novi!!: Dunav i Kalemegdan · Vidi više »

Kaloča

Nadbiskupska palača u Kalači KalačaŽivko Mandić:, Folia onomastica croatica, 14/2005.

Novi!!: Dunav i Kaloča · Vidi više »

Kanal Dunav-Crno more

Karta prikazuje Dunav plavom i Kanal crvenom bojom Kanal Kanal Dunav-Crno more, umjetni kanal u Rumunjskoj, u povijesnoj pokrajini Dobrudži, kojom rumunjska država izlazi na more.

Novi!!: Dunav i Kanal Dunav-Crno more · Vidi više »

Karapandža

Granica Hrvatske i Srbije. Srbija zastupa i ideju da granica ide sredinom Dunava, Hrvatska traži granicu iz vremena SFRJ. Karapandža je sjeveroistočni kutak Republike Hrvatske, a ujedno i najveće hrvatsko "bačko" odnosno prekodunavsko ozemlje.

Novi!!: Dunav i Karapandža · Vidi više »

Kečiga

Kečiga (lat. Acipenser ruthenus), poznata i kao čiga, osjetljiva je vrsta roda Acipenser.

Novi!!: Dunav i Kečiga · Vidi više »

Klen (riba)

Klen (Squalius cephalus) је slatkovodna riba koja pripada obitelji Cyprinidae.

Novi!!: Dunav i Klen (riba) · Vidi više »

Klenić

Klenić (Leuciscus leuciscus) је slatkovodna riba koja pripada obitelji Cyprinidae.

Novi!!: Dunav i Klenić · Vidi više »

Komoran

Komoran odnosno Kuomaran (mađ. Komárom)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.

Novi!!: Dunav i Komoran · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Dunav i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Krems an der Donau

Krems, službeno Krems an der Donau (hrv. Krems na Dunavu), statutarni grad u Donjoj Austriji.

Novi!!: Dunav i Krems an der Donau · Vidi više »

Krkuša

Krkuša (Gobio gobio) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda krkuše (lat. Gobio) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Dunav i Krkuša · Vidi više »

Krupatica

Krupatica (Blicca bjoerkna; sinonim Abramis bjoerkna) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (latinski Cyprinidae), roda deverike (latinski Abramis), reda šaranki (latinski Cypriniformes).

Novi!!: Dunav i Krupatica · Vidi više »

Kuna bjelica

Kuna bjelica (Martes foina) je zvijer iz porodice kuna (Mustelidae).

Novi!!: Dunav i Kuna bjelica · Vidi više »

Kune

Kune (Mustelidae) su porodica psolikih zvijeri, dio je natporodice Musteloidea.

Novi!!: Dunav i Kune · Vidi više »

Laba

Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.

Novi!!: Dunav i Laba · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Dunav i Latinski jezik · Vidi više »

Lech (rijeka)

Lech (latinski: Licus) je rijeka u Austriji i Njemačkoj, desna pritoka rijeke Dunav, duga 255,3 km.

Novi!!: Dunav i Lech (rijeka) · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: Dunav i Ledeno doba · Vidi više »

Linz

Linz je statutarni grad u Austriji.

Novi!!: Dunav i Linz · Vidi više »

Litava (rijeka)

Litava ili Lajta (arh. Litva, njemački Leitha,mađarski Lajta) je oko 180 km duga rijeka u srednjoj Europi.

Novi!!: Dunav i Litava (rijeka) · Vidi više »

Ludovik II. Jagelović

Ludovik II.

Novi!!: Dunav i Ludovik II. Jagelović · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Dunav i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Dunav i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Dunav i Mađarski jezik · Vidi više »

Majna

Majna (njem. Main) desna pritoka Rajne dugačka 524 km.

Novi!!: Dunav i Majna · Vidi više »

Marko Aurelije

Marko Aurelije, lat.

Novi!!: Dunav i Marko Aurelije · Vidi više »

Međunarodna komisija za zaštitu Dunava

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i Međunarodna komisija za zaštitu Dunava · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Dunav i Metar · Vidi više »

Mjehurasta vodena stupica

Mjehurasta vodena stupica (lat. Aldrovanda vesiculosa) je vrsta biljke iz porodice Droseraceae.

Novi!!: Dunav i Mjehurasta vodena stupica · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Dunav i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Mladica

Mladica, losos dunavski, pastrva glavašica, sulec, gonjavac, štulac, šumanj, huj ili mlačak (latinski: Hucho hucho) vrsta je slatkovodne ribe iz porodice Salmonidae.

Novi!!: Dunav i Mladica · Vidi više »

Močvarice

Močvarice (šljukarice; lat. Charadriiformes) su red iz razreda ptica.

Novi!!: Dunav i Močvarice · Vidi više »

Mohač

Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).

Novi!!: Dunav i Mohač · Vidi više »

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.

Novi!!: Dunav i Mohačka bitka · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Dunav i Moldavija · Vidi više »

Morava (Češka)

Morava (njem. March) je rijeka u Češkoj i najvažnija rijeka regije Moravske koja je po njoj dobila ime.

Novi!!: Dunav i Morava (Češka) · Vidi više »

Morava (Srbija)

Morava, poznata još i kao Velika Morava je rijeka u Srbiji.

Novi!!: Dunav i Morava (Srbija) · Vidi više »

Mostovi Novog Sada

Pontonski most u Novom Sadu, početak 19. stoljeća. Ovo je popis mostova na Dunavu kod Novog Sada koji se nalaze između 1 252 i 1 262 kilometra toka rijeke.

Novi!!: Dunav i Mostovi Novog Sada · Vidi više »

Naab

Naab je rijeka na jugu Njemačke u Bavarskoj, duga 97,5 kilometara.

Novi!!: Dunav i Naab · Vidi više »

Nacionalni park Đerdap

Đerdapskom jezeru Nacionalni park Đerdap (srpski: Национални парк Ђердап) se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Srbije (općine Golubac, Majdanpek i Kladovo), na samoj granici s Rumunjskom.

Novi!!: Dunav i Nacionalni park Đerdap · Vidi više »

NATO-ovo bombardiranje SRJ

Operacija Saveznička sila, Operacija Allied Force ili NATO-vo bombardiranje Savezne Republike Jugoslavije (engleski: Operation Allied Force) trajalo je od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. godine i dio je Rata na Kosovu 1996. – 1999.

Novi!!: Dunav i NATO-ovo bombardiranje SRJ · Vidi više »

Nežidersko jezero

Nežidersko jezero odnosno Niuzaljsko jezero (njemački: Neusiedler See.

Novi!!: Dunav i Nežidersko jezero · Vidi više »

Nesiti

Nesiti ili pelikani (lat. Pelecanidae) su porodica ptica iz reda pelikanki.

Novi!!: Dunav i Nesiti · Vidi više »

Neu-Ulm

Neu-Ulm (doslovan prijevod: Novi Ulm) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj, na obali Dunava.

Novi!!: Dunav i Neu-Ulm · Vidi više »

Nikopol

Nikopol (grčki: Νικόπολις, grad pobjede) ili Actia Nicopolis je bio grad u Antičkoj Grčkoj, u Epiru.

Novi!!: Dunav i Nikopol · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Dunav i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Dunav i Njemački jezik · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Dunav i Norveška · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Novi!!: Dunav i Novi Sad · Vidi više »

Nuklearna elektrana Cernavodă

Nuklearna elektrana Cernavodă (rum.: Centrala Nucleară de la Cernavodă) je jedina nuklearna elektrana u Rumunjskoj.

Novi!!: Dunav i Nuklearna elektrana Cernavodă · Vidi više »

Nuklearna elektrana Paks

Nuklearna elektrana Paks (mađ. Paksi Atomerőmű) je nuklearna elektrana smještena na Dunavu, 5 kilometara od mjesta Paks (Mađarska), oko 75 kilometara od sjeverne hrvatske granice.

Novi!!: Dunav i Nuklearna elektrana Paks · Vidi više »

Olt (rijeka)

Olt (rumunjski i mađarski; njemački: Alt; latinski: Aluta ili Altus) je rijeka u Rumunjskoj.

Novi!!: Dunav i Olt (rijeka) · Vidi više »

Orao klokotaš

Orao klokotaš (Aquila clanga) je srednje veliki orao iz roda pravih orlova i porodice jastrebova (Accipitridae).

Novi!!: Dunav i Orao klokotaš · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Dunav i Osijek · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Dunav i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pančevo

Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Novi!!: Dunav i Pančevo · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Dunav i Pariz · Vidi više »

Park prirode Kopački rit

Park prirode Kopački rit je poplavno područje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, između rijeka Dunav na istoku i Drave na jugu.

Novi!!: Dunav i Park prirode Kopački rit · Vidi više »

Passau

Passau grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Dunav i Passau · Vidi više »

Pentela

Pentela, Pantelja, Pantelija, Pantela, Pantelin, Pentalja Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Dunaújváros, nekad Dunapentele, 1951. – 1961. Sztálinváros) je grad u Mađarskoj, u Srednjem Podunavlju, u Biloj županiji.

Novi!!: Dunav i Pentela · Vidi više »

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Novi!!: Dunav i Perzijski jezik · Vidi više »

Pleistocen

Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.

Novi!!: Dunav i Pleistocen · Vidi više »

Podunavski vodenjak

Podunavski vodenjak, poznat i kao dunavski vodenjak (Triturus dobrogicus) je vodozemac iz roda vodenjaka.

Novi!!: Dunav i Podunavski vodenjak · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Dunav i Poljska · Vidi više »

Poljski jasen

Poljski jasen (lat. Fraxinus angustifolia) je vrsta bjelogoričnog listopadnog drveća, koje naraste do 30 metara visine.

Novi!!: Dunav i Poljski jasen · Vidi više »

Poniranje Dunava

Mjesto poniranja Dunava kod Immendingena Prikaz toka Poniranje Dunava (njemački: Donauversickerung) je hidrogeološka zanimljivost u gornjim toku Dunava između sela Immendingena i Möhringena i blizu Fridingena u Njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württembergu.

Novi!!: Dunav i Poniranje Dunava · Vidi više »

Prut

Prut (ukrajinski: Прут, rumunjski: Prut) je rijeka u istočnoj Europi dugačka 953 km.

Novi!!: Dunav i Prut · Vidi više »

Prvi križarski rat

Prvi križarski rat (1096. – 1099.), prvi iz niza križaskih ratova koje je inicirala i podržavala Latinska Crkva tijekom srednjeg vijeka.

Novi!!: Dunav i Prvi križarski rat · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Dunav i Ptice · Vidi više »

Publije Ovidije Nazon

Publije Ovidije Nazon (latinski: Publius Ovidius Naso), kraće Ovidije ili Ovid (Sulmona, stotinjak kilometara od Rima, 20. ožujka 43. pr. Kr. - Constanţa, 17. po. Kr.) bio je rimski pjesnik.

Novi!!: Dunav i Publije Ovidije Nazon · Vidi više »

Raba

* Raba (Slivno), naselje u općini Slivno, Dubrovačko-neretvanska županija, Republika Hrvatska.

Novi!!: Dunav i Raba · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Dunav i Rajna · Vidi više »

Regen (rijeka)

Regen (češki: Řezná) je rijeka u Bavarskoj, lijevi pritok Dunava, u koji se ulijeva kod njemačkog grada Regensburga.

Novi!!: Dunav i Regen (rijeka) · Vidi više »

Regensburg

Regensburg (u starijim hrvatskim izvorima: Rezno, bavarski: Rengschburg) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Dunav i Regensburg · Vidi više »

Rezervat biosfere

Rezervati biosfere 2013. godine Rezervat biosfere su područja kopnenih i obalnih ekosustava, koji su međunarodno priznati unutar UNESCO-ovog programa za promicanje i prikazivanje uravnoteženog odnosa između ljudi i prirode.

Novi!!: Dunav i Rezervat biosfere · Vidi više »

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Dunav i Ribe · Vidi više »

Riječna delta

Delta Nila snimljena iz satelita NASA-e Riječnom deltom se naziva karakteristični oblik ušća rijeke.

Novi!!: Dunav i Riječna delta · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Dunav i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rimska mitologija

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.

Novi!!: Dunav i Rimska mitologija · Vidi više »

Rod (taksonomija)

Rod (lat. genus, u mn. genera) je hijerarhijska stepenica u sistematici biologije.

Novi!!: Dunav i Rod (taksonomija) · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Dunav i Rumunjska · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Dunav i Rumunjski jezik · Vidi više »

Ruse

Ruse (bugarski: Русе) je peti grad po veličini u Bugarskoj sa 175 600 stanovnika.

Novi!!: Dunav i Ruse · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Dunav i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko-turski ratovi

Rusko Carstvo (1914.) Osmansko Carstvo (1683.) Rusko-turski ratovi odnose se na seriju sukoba između Ruskog i Osmanskog Carstva u drugoj polovici 2. tisućljeća.

Novi!!: Dunav i Rusko-turski ratovi · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Dunav i Sava · Vidi više »

Schwarzwald

Schwarzwald (njem.: "crna šuma") šumovito je šumsko-brdsko područje u jugozapadnoj Njemačkoj, u saveznoj državi Baden-Württemberg.

Novi!!: Dunav i Schwarzwald · Vidi više »

Schwechat

Schwechat je grad u Austriji 18 kilometara jugoistočno od glavnog grada Beča.

Novi!!: Dunav i Schwechat · Vidi više »

Sigmaringen

Sigmaringen (švapski: Semmerenga) je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württembergu.

Novi!!: Dunav i Sigmaringen · Vidi više »

Silistra

Silistra (bugarski Силистра), nekad se zvao Drastar (bugarski Дръстър), to je lučki grad od 49 166 stanovnika (popis iz 2005. g.), na sjeveroistoku Bugarske, koji leži na južnim obalama Dunava.

Novi!!: Dunav i Silistra · Vidi više »

Siret (rijeka)

Siret (mađarski: Szeret; ukrajinski: Серет) je rijeka u sjeverozapadnoj Rumunjskoj i jugozapadnoj Ukrajini.

Novi!!: Dunav i Siret (rijeka) · Vidi više »

Sisavci

Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.

Novi!!: Dunav i Sisavci · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Dunav i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Sjeverni Donjec

Sjeverni Donjec (ukrajinski: Сіверський Донець, ruski: Северский Донец) je četvrta po duljini rijeka u Ukrajini, te desni pritok Dona.

Novi!!: Dunav i Sjeverni Donjec · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Dunav i Sjeverno more · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Dunav i Slaveni · Vidi više »

Slijev

Utjecajni slijevovi Europe. razvodnica. Slijev ili sliv je područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru.

Novi!!: Dunav i Slijev · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Dunav i Slovačka · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Dunav i Slovački jezik · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Dunav i Slovenija · Vidi više »

Smederevo

Smederevo je grad u sjeveroistočnom dijelu Srbije i sjedište istoimene općine.

Novi!!: Dunav i Smederevo · Vidi više »

Smuđ

Smuđ, Sander lucioperca. Smuđ (Sander lucioperca; sinonim: Stizostedion lucioperca) je riba iz porodice Percidae.

Novi!!: Dunav i Smuđ · Vidi više »

Sokolovke

Sokolovke (lat. Falconiformes) su red ptica grabljivica.

Novi!!: Dunav i Sokolovke · Vidi više »

Som

Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae.

Novi!!: Dunav i Som · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Dunav i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Dunav i Srbija · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Dunav i Srednja Europa · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Dunav i Srpski jezik · Vidi više »

Stablo

Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).

Novi!!: Dunav i Stablo · Vidi više »

Stjepan I. Sveti

Stjepan I. Sveti (mađ. I. Szent István, lat. Sanctus Stephanus), rodnim imenom Vajk (Ostrogon, o. 975. – Ostrogon, 15. kolovoza 1038.), posljednji ugarski veliki knez (997. – 1000.) i prvi ugarski kralj (1000. – 1038.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Dunav i Stjepan I. Sveti · Vidi više »

Stuttgart

Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.

Novi!!: Dunav i Stuttgart · Vidi više »

Sulina

Sulina je grad na Delti Dunava u Rumunjskoj županiji Tulcea.

Novi!!: Dunav i Sulina · Vidi više »

Svištov

Kuća (na slici lijevo) u kojoj je 1790.g. potpisan svištovski mir Svištov (bugarski: Свищов), za Otomanskog Carstva znan kao Ziştovi, grad je na sjeveru Bugarske, u Oblasti Veliko Trnovo.

Novi!!: Dunav i Svištov · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Dunav i Svjetska baština · Vidi više »

Svjetska organizacija za zaštitu prirode

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (engleski: World Wide Fund for Nature, prije World Wildlife Fund na međunarodnoj razini, no i dalje nosi to ime u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama), službena skraćenica WWF, međunarodna je nevladina organizacija osnovana 1961. godine sa svrhom promocije i djelovanja u području ekologije i zaštite prirode.

Novi!!: Dunav i Svjetska organizacija za zaštitu prirode · Vidi više »

Tekunica

Tekunica (lat. Spermophilus citellus) je maleni glodavac iz porodice vjeverica.

Novi!!: Dunav i Tekunica · Vidi više »

Timiš

Timiš ili Tamiš (rum.: Timiş) rijeka je koja izvire u Rumunjskoj u sjevernim dijelovima rumunjskih Karpata, protječe kroz Srbiju gdje se nakon 359 km ulijeva u rijeku Dunav.

Novi!!: Dunav i Timiš · Vidi više »

Timok

---- Тimok је rijeka u Istočnoj Srbiji i Bugarskoj.

Novi!!: Dunav i Timok · Vidi više »

Tisa

Rijeka Tisa (mađarski: Tisza) je najveća lijeva pritoka Dunava.

Novi!!: Dunav i Tisa · Vidi više »

Trajan

'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).

Novi!!: Dunav i Trajan · Vidi više »

Trajanov most

Trajanov most Trajanov most podignut je u periodu od 104. do 105. godine na rijeci Dunav između današnjeg rumunjskog grada Drobeta-Turnu Severin i srpskog grada Kladova.

Novi!!: Dunav i Trajanov most · Vidi više »

Tulcea (grad)

Tulcea (grčki: Aegyssus, turski:Hora-Tepé, Tolçu) je grad u županiji Tulcea u Rumunjskoj.

Novi!!: Dunav i Tulcea (grad) · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Dunav i Turizam · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Dunav i Turski jezik · Vidi više »

Tuttlingen

Tuttlingen je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg.

Novi!!: Dunav i Tuttlingen · Vidi više »

Uklija

Uklija (Alburnus alburnus) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda uklije (lat. Alburnus) reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Dunav i Uklija · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Dunav i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Dunav i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Ulm

Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.

Novi!!: Dunav i Ulm · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Dunav i UNESCO · Vidi više »

Valentinijan I.

Valentinijan I. (Flavius Valentinianus; 321. u Cibalae (Vinkovci), Panonija - 17. studenog 375. u Brigeciju kod Komorana (Mađarska) od 364. do 375. car na Zapadu Rimskog Carstva. Njegov je brat, Valens (Flavius Valens; 9. kolovoza 378. – 378. u bitci kod Hadrijanopola), rođen u Cibalaei te je također bio Rimski car. Valentinijan svoga brata za suvladara (Cara Istočnog Rimskog Carstva) proglašava 364., gdje je vladao do svoje smrti.

Novi!!: Dunav i Valentinijan I. · Vidi više »

Vandali

''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.

Novi!!: Dunav i Vandali · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Dunav i Vapnenac · Vidi više »

Váh

Rijeka Váh (mađ. Vág, njem. Waag) je najveća rijeka u Slovačkoj, lijevi pritok Dunava, dug 433 km.

Novi!!: Dunav i Váh · Vidi više »

Višegrad (Mađarska)

Višegrad (mađarski: Visegrád, slovački: Vyšehrad, njemački: Plintenburg) je grad u Peštanskoj županiji u sjevernoj Mađarskoj.

Novi!!: Dunav i Višegrad (Mađarska) · Vidi više »

Vidin

Vidin (bugarski: Видин) lučki je grad na južnim obalama Dunava na sjeverozapadu Bugarske.

Novi!!: Dunav i Vidin · Vidi više »

Vidre

Vidre, slatkovodni ili morski sisavci; članovi porodice Mustelidae, u koju spadaju lasice, tvorovi, jazavci i drugo.

Novi!!: Dunav i Vidre · Vidi više »

Vinčanska kultura

Rasprostranjenost vinčanske kulture. Vinčanska kultura (u Rumunjskoj poznata kao Tordoška kultura) je prapovijesna kultura kasnoga neolitika i ranog eneolitika, od između 5300.

Novi!!: Dunav i Vinčanska kultura · Vidi više »

Vino

Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.

Novi!!: Dunav i Vino · Vidi više »

Vltava

Vltava je najduža češka rijeka (dugačka 440 km).

Novi!!: Dunav i Vltava · Vidi više »

Vožnja kanuom

Vožnja kanuom Vožnja kanuom aktivnost je koja uključuje veslanje kanua s jednim veslom.

Novi!!: Dunav i Vožnja kanuom · Vidi više »

Vodomar

Vodomar, drugim imenom i vodomar ribar (lat. Alcedo atthis), jedina je vrsta iz porodice riječnih vodomara i podreda vodomara koji živi i u Srednjoj Europi.

Novi!!: Dunav i Vodomar · Vidi više »

Vodozemci

Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.

Novi!!: Dunav i Vodozemci · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Dunav i Vojvodina · Vidi više »

Volga

Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.

Novi!!: Dunav i Volga · Vidi više »

Vorarlberg

Vorarlberg je jedna od devet saveznih država Republike Austrije.

Novi!!: Dunav i Vorarlberg · Vidi više »

Vrsta

Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.

Novi!!: Dunav i Vrsta · Vidi više »

Vučedolska kultura

Vučedolska kultura je kultura, a u klasičnoj fazi svog razvoja kulturni kompleks mlađeg eneolitika (bakrenog doba), nazvana po lokalitetu Vučedolu (5 km istočno od centra grada Vukovara), gdje se nalaze ostaci velikog naselja bakrenog doba.

Novi!!: Dunav i Vučedolska kultura · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Dunav i Vukovar · Vidi više »

Wachau

Wachau je dolina u Austriji kroz koju teče rijeka Dunav, između gradova Melk i Krems, i jedna je od najvećih turističkih odredišta u Donjoj Austriji.

Novi!!: Dunav i Wachau · Vidi više »

Zapadni Goti

Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).

Novi!!: Dunav i Zapadni Goti · Vidi više »

1096.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1096. · Vidi više »

1099.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1099. · Vidi više »

11. listopada

11.

Novi!!: Dunav i 11. listopada · Vidi više »

1440.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1440. · Vidi više »

1526.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1526. · Vidi više »

1529.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1529. · Vidi više »

1687.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1687. · Vidi više »

1763.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1763. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1921. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Dunav i 1946. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1948. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1953. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1954. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1975. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1980. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Dunav i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Dunav i 1992. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Dunav i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Dunav i 1999. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Dunav i 2002. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Dunav i 2005. · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni