Sličnosti između Dunja Brozović Rončević i Hrvatski jezik
Dunja Brozović Rončević i Hrvatski jezik imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Školska knjiga, Dalibor Brozović, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski jezik, Institut za hrvatski jezik, Italija, Jezikoslovlje, Matica hrvatska, Općeslavenski lingvistički atlas, Rim, Standardni jezik, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Zadar, 1960..
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Školska knjiga i Dunja Brozović Rončević · Školska knjiga i Hrvatski jezik ·
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Dalibor Brozović i Dunja Brozović Rončević · Dalibor Brozović i Hrvatski jezik ·
Hrvati
Bez opisa.
Dunja Brozović Rončević i Hrvati · Hrvati i Hrvatski jezik ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dunja Brozović Rončević i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatski jezik ·
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Dunja Brozović Rončević i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski jezik ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dunja Brozović Rončević i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Hrvatski jezik ·
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Dunja Brozović Rončević i Institut za hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Institut za hrvatski jezik ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Dunja Brozović Rončević i Italija · Hrvatski jezik i Italija ·
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Dunja Brozović Rončević i Jezikoslovlje · Hrvatski jezik i Jezikoslovlje ·
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Dunja Brozović Rončević i Matica hrvatska · Hrvatski jezik i Matica hrvatska ·
Općeslavenski lingvistički atlas
Prikaz izgovora riječi "zub" na općeslavenskom lingvističkom atlasu. Općeslavenski lingvistički atlas (skraćenica OLA) međunarodni je lingvistički, slavistički i dijalektološki istraživački projekt.
Dunja Brozović Rončević i Općeslavenski lingvistički atlas · Hrvatski jezik i Općeslavenski lingvistički atlas ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Dunja Brozović Rončević i Rim · Hrvatski jezik i Rim ·
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Dunja Brozović Rončević i Standardni jezik · Hrvatski jezik i Standardni jezik ·
Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.
Dunja Brozović Rončević i Sveučilište u Zadru · Hrvatski jezik i Sveučilište u Zadru ·
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Dunja Brozović Rončević i Sveučilište u Zagrebu · Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Dunja Brozović Rončević i Zadar · Hrvatski jezik i Zadar ·
1960.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dunja Brozović Rončević i Hrvatski jezik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dunja Brozović Rončević i Hrvatski jezik
Usporedba između Dunja Brozović Rončević i Hrvatski jezik
Dunja Brozović Rončević ima 37 odnose, a Hrvatski jezik ima 496. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 3.19% = 17 / (37 + 496).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dunja Brozović Rončević i Hrvatski jezik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: