Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Džore Držić

Indeks Džore Držić

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.

56 odnosi: Akrostih, Šiško Menčetić, Cezura, Drama, Dublin, Dubrovačka katedrala, Dubrovnik, Dvanaesterac, Francesco Petrarca, Grčka retorika, Hrvatska, Humanizam, Ime, Introspekcija, Italija, Jedanaesterac (književnost), Jezik, Kaptol, Kitica, Komedija, Latinski jezik, Lirika, Ljubav, Marin Držić, Mihovil Kombol, Mirko Tomasović, Misal, Nikša Ranjina, Njemački kancelar, Novoplatonizam, Pastorala, Pjesni ljuvene, Poslanica, Pravo, Pripjev, Radmio i Ljubmir, Rektor, Renesansa, Rima, Slikarstvo, Slog, Sonet, Srce, Subjekt, Svećenik, Vatroslav Jagić, Zbornik Nikše Ranjine, Zoran Kravar, 1461., 1487., ..., 1499., 15. stoljeće, 1501., 1963., 26. rujna, 6. veljače. Proširite indeks (6 više) »

Akrostih

Akrostih (grč. akro.

Novi!!: Džore Držić i Akrostih · Vidi više »

Šiško Menčetić

Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. – 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u 15. stoljeću.

Novi!!: Džore Držić i Šiško Menčetić · Vidi više »

Cezura

Cezura (latinski: caesura: rez, usjek) je metrički pojam za prekid u stihu, osobito dužem, unutar stope na granici dviju riječi.

Novi!!: Džore Držić i Cezura · Vidi više »

Drama

Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.

Novi!!: Džore Držić i Drama · Vidi više »

Dublin

Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.

Novi!!: Džore Držić i Dublin · Vidi više »

Dubrovačka katedrala

Dubrovačka katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa).

Novi!!: Džore Držić i Dubrovačka katedrala · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Džore Držić i Dubrovnik · Vidi više »

Dvanaesterac

Dvanaesterac je stih od 12 slogova s cezurom najčešće iza 6.

Novi!!: Džore Držić i Dvanaesterac · Vidi više »

Francesco Petrarca

'''Francesco Petrarca''' '''Francesco Petrarca''' Francesco Petrarca (Arezzo, 20. srpnja 1304. – Arquà Petrarca kraj Padove, 19. srpnja 1374.), talijanski pjesnik.

Novi!!: Džore Držić i Francesco Petrarca · Vidi više »

Grčka retorika

Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.

Novi!!: Džore Držić i Grčka retorika · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Džore Držić i Hrvatska · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Džore Držić i Humanizam · Vidi više »

Ime

Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.

Novi!!: Džore Držić i Ime · Vidi više »

Introspekcija

Introspekcija (engl. introspection, od lat. introspicere: gledati u što, promatrati), u psihologiji, samoopažanje, tj.

Novi!!: Džore Držić i Introspekcija · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Džore Držić i Italija · Vidi više »

Jedanaesterac (književnost)

Jedanaesterac, stih od jedanaest slogova, prema silabičkoj versifikaciji.

Novi!!: Džore Držić i Jedanaesterac (književnost) · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Džore Držić i Jezik · Vidi više »

Kaptol

Kaptol (lat. ''capitulum'') naziv je za zbor kanonika u Katoličkoj Crkvi.

Novi!!: Džore Držić i Kaptol · Vidi više »

Kitica

Kitica ili strofa je veća cjelina u najčešće lirskoj pjesmi koja se sastoji od barem jednog stiha, a određuje se prema broju stihova u njoj.

Novi!!: Džore Držić i Kitica · Vidi više »

Komedija

Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.

Novi!!: Džore Držić i Komedija · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Džore Držić i Latinski jezik · Vidi više »

Lirika

Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.

Novi!!: Džore Držić i Lirika · Vidi više »

Ljubav

Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.

Novi!!: Džore Držić i Ljubav · Vidi više »

Marin Držić

Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.

Novi!!: Džore Držić i Marin Držić · Vidi više »

Mihovil Kombol

Mihovil Kombol (Niš, 23. rujna 1883. – Zagreb, 9. studenoga 1955.), bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.

Novi!!: Džore Držić i Mihovil Kombol · Vidi više »

Mirko Tomasović

Mirko Tomasović (Split, 6. studenoga 1938. – Zagreb, 7. svibnja 2017.), bio je hrvatski književni povjesničar, teoretičar, esejist, prevoditelj, romanist i pedagog.

Novi!!: Džore Držić i Mirko Tomasović · Vidi više »

Misal

Rimski misal Rukopisni Misal, Francuska, 14. stoljeće Rimski Misal ili jednostavno Misal jedna je od bogoslužnih knjigâ dijela Katoličke Crkve, koji se služi rimskim obredom.

Novi!!: Džore Držić i Misal · Vidi više »

Nikša Ranjina

Nikša Ranjina Andretić (Dubrovnik, 1494. – Dubrovnik, 1577./1582.) dubrovački plemić, hrvatski kroničar, pjesnik, antologičar i ljetopisac.

Novi!!: Džore Držić i Nikša Ranjina · Vidi više »

Njemački kancelar

Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.

Novi!!: Džore Držić i Njemački kancelar · Vidi više »

Novoplatonizam

Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.

Novi!!: Džore Držić i Novoplatonizam · Vidi više »

Pastorala

Pastorala (lat. pastor – pastir; pastoralis - pastirski), u književnosti, vrsta drame idiličnog ugođaja.

Novi!!: Džore Držić i Pastorala · Vidi više »

Pjesni ljuvene

Pjesni ljuvene, zbirka pjesama hrvatskog književnika Džore Držića.

Novi!!: Džore Držić i Pjesni ljuvene · Vidi više »

Poslanica

Poslanica (biblijska) je najčešće drugo čitanje (nedjeljom) na svetoj Misi.

Novi!!: Džore Držić i Poslanica · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Džore Držić i Pravo · Vidi više »

Pripjev

Pripjev ili refren (fr. refrain) u glazbenom i poetskom smislu označava stilsku figuru dikcije, načina izražavanja, koji se odnosi na ponavljanje stiha, dijela ili grupe stihova.

Novi!!: Džore Držić i Pripjev · Vidi više »

Radmio i Ljubmir

Radmio i Ljubmir je pastirska ekloga hrvatskog književnika Džore Držića s kraja 15.

Novi!!: Džore Držić i Radmio i Ljubmir · Vidi više »

Rektor

Rektor (od latinskog regere.

Novi!!: Džore Držić i Rektor · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Džore Držić i Renesansa · Vidi više »

Rima

Rima (srok ili slik) (od starofrancuskog izraza rime) je glasovno podudaranje na završetku stihova.

Novi!!: Džore Držić i Rima · Vidi više »

Slikarstvo

Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).

Novi!!: Džore Držić i Slikarstvo · Vidi više »

Slog

Slog je jedinica za oblikovanje govornih zvukova.

Novi!!: Džore Držić i Slog · Vidi više »

Sonet

'''Rukopisni original soneta s akrostihom autora Josipa Vidovića posvećenog Magdaleni Tomić''' Sonet je pjesnička forma talijanskog porijekla, sastavljena od četrnaest stihova (jedanaesteračkih, dvanaesteračkih, osmeračkih ili drugačijih) koji su u osnovnom obliku podijeljeni u dva katrena i dvije tercine ili terceta.

Novi!!: Džore Držić i Sonet · Vidi više »

Srce

Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.

Novi!!: Džore Držić i Srce · Vidi više »

Subjekt

Subjekt je (neobvezni) dio rečenice iz kojeg se saznaje o kome se ili čemu radi, tko je vršitelj radnje.

Novi!!: Džore Držić i Subjekt · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Džore Držić i Svećenik · Vidi više »

Vatroslav Jagić

'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.

Novi!!: Džore Držić i Vatroslav Jagić · Vidi više »

Zbornik Nikše Ranjine

Zbornik Nikše Ranjine ili Ranjinin zbornik, ponekad nazivan i Dubrovački kanconijer,, pristupljeno 6.

Novi!!: Džore Držić i Zbornik Nikše Ranjine · Vidi više »

Zoran Kravar

Akademik Zoran Kravar (Zagreb, 25. svibnja 1948. − Zagreb, 22. lipnja 2013.) bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i esejist.

Novi!!: Džore Držić i Zoran Kravar · Vidi više »

1461.

Bez opisa.

Novi!!: Džore Držić i 1461. · Vidi više »

1487.

Bez opisa.

Novi!!: Džore Držić i 1487. · Vidi više »

1499.

Bez opisa.

Novi!!: Džore Držić i 1499. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Džore Držić i 15. stoljeće · Vidi više »

1501.

1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Džore Držić i 1501. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Džore Držić i 1963. · Vidi više »

26. rujna

26.

Novi!!: Džore Držić i 26. rujna · Vidi više »

6. veljače

6.

Novi!!: Džore Držić i 6. veljače · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »