Eduard I. Stariji i Povijest Ujedinjenog Kraljevstva

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Eduard I. Stariji i Povijest Ujedinjenog Kraljevstva

Eduard I. Stariji vs. Povijest Ujedinjenog Kraljevstva

Eduard I. Stariji (eng. Edward the Elder, staroengleski: Ēadweard se Ieldra)) bio je drugi engleski kralj, rođen između 874. i 877. godine, a umro je 17. srpnja 924. godine. Na skoro svima osim na dvjema svojim poveljama nosi naslov "kralj Anglosasa" (Anglorum Saxonum rex).Simon Keynes; Higham (2001.), str. 57. Bio je drugim kraljem Anglosasa koji je nosio taj naslov; tvorac je njegov otac. right Povijest Ujedinjenog Kraljevstva veže se uz Britansko otočje koje je bilo je predmet čestih osvajanja.

Anglosasi

Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.

Anglosasi i Eduard I. Stariji · Anglosasi i Povijest Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Škotska i Eduard I. Stariji · Škotska i Povijest Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »