Sličnosti između Elektron i Fotoelektrični učinak
Elektron i Fotoelektrični učinak imaju 40 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albert Einstein, Anoda, Atom, Brzina, Dualizam (fizika), Električna struja, Električni naboj, Električno polje, Elektricitet, Elektromagnetsko zračenje, Elektronska cijev, Elektronvolt, Elementarna čestica, Energija, Fotomultiplikator, Foton, Ioniziranje, James Clerk Maxwell, Joseph John Thomson, Katoda, Kemijski element, Kovine, Kvant, Masa, Molekula, Nobelova nagrada za fiziku, Planckova konstanta, Pozitron, Rad (fizika), Radijacija, ..., Rendgenske zrake, Sila, Spektar (fizika), Staklo, Sunce, Svjetlost, Vakuum, Val, Valna duljina, Volt. Proširite indeks (10 više) »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Albert Einstein i Elektron · Albert Einstein i Fotoelektrični učinak ·
Anoda
galvanskom članku Anoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema napravi ili elementu.
Anoda i Elektron · Anoda i Fotoelektrični učinak ·
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Elektron · Atom i Fotoelektrični učinak ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Elektron · Brzina i Fotoelektrični učinak ·
Dualizam (fizika)
čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Dualizam (novolatinski dualismus, prema latinskom dualis: dvojan, dvostruk), u fizici, je svojstvo elektromagnetskog zračenja (foton) i osnovnih čestica tvari da pokazuju i valna i čestična svojstva, ovisno o okolnostima opažanja.
Dualizam (fizika) i Elektron · Dualizam (fizika) i Fotoelektrični učinak ·
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Električna struja i Elektron · Električna struja i Fotoelektrični učinak ·
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Električni naboj i Elektron · Električni naboj i Fotoelektrični učinak ·
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Električno polje i Elektron · Električno polje i Fotoelektrični učinak ·
Elektricitet
grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.
Elektricitet i Elektron · Elektricitet i Fotoelektrični učinak ·
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Elektromagnetsko zračenje i Elektron · Elektromagnetsko zračenje i Fotoelektrični učinak ·
Elektronska cijev
Elektronska cijev je aktivni elektronički element čiji se rad temelji na protoku slobodnih elektrona u zrakopraznom prostoru između dvije ili više elektroda.
Elektron i Elektronska cijev · Elektronska cijev i Fotoelektrični učinak ·
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Elektron i Elektronvolt · Elektronvolt i Fotoelektrični učinak ·
Elementarna čestica
Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).
Elektron i Elementarna čestica · Elementarna čestica i Fotoelektrični učinak ·
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Elektron i Energija · Energija i Fotoelektrični učinak ·
Fotomultiplikator
Fotomultiplikator Fotomultiplikator je vrlo osjetljivi detektor u području vidljivog, ultraljubičastog i bliskog infracrvenog zračenja.
Elektron i Fotomultiplikator · Fotoelektrični učinak i Fotomultiplikator ·
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Elektron i Foton · Fotoelektrični učinak i Foton ·
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Elektron i Ioniziranje · Fotoelektrični učinak i Ioniziranje ·
James Clerk Maxwell
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.
Elektron i James Clerk Maxwell · Fotoelektrični učinak i James Clerk Maxwell ·
Joseph John Thomson
Aparatura kojom je J. J. Thomson izravno je povezao katodne zrake (elektrone) s negativnim nabojem Aparatura s kojom je J. J. Thomson pokazao da se zrake otklanjaju u električnom polju. Slovom C je označena katoda, s A anoda koja je kao i B imala prorez kroz koji su prolazile zrake. Ploče kondenzatora označene su s D i E. Kugla u desnom dijelu aparature imala je nacrtanu skalu kojom je mjerio otklon zrake. Otklon katodnih zraka (elektroni – plava linija) zbog utjecaja električnog polja (žuto). Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Sir Joseph John Thomson (Cheetham Hill, Manchester, 18. prosinca 1856. – Cambridge, 30. kolovoza 1940.), britanski fizičar.
Elektron i Joseph John Thomson · Fotoelektrični učinak i Joseph John Thomson ·
Katoda
Katoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema vanjskom krugu.
Elektron i Katoda · Fotoelektrični učinak i Katoda ·
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Elektron i Kemijski element · Fotoelektrični učinak i Kemijski element ·
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Elektron i Kovine · Fotoelektrični učinak i Kovine ·
Kvant
valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.
Elektron i Kvant · Fotoelektrični učinak i Kvant ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Elektron i Masa · Fotoelektrični učinak i Masa ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Elektron i Molekula · Fotoelektrični učinak i Molekula ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Elektron i Nobelova nagrada za fiziku · Fotoelektrični učinak i Nobelova nagrada za fiziku ·
Planckova konstanta
Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.
Elektron i Planckova konstanta · Fotoelektrični učinak i Planckova konstanta ·
Pozitron
Pozitron je antičestica elektrona.
Elektron i Pozitron · Fotoelektrični učinak i Pozitron ·
Rad (fizika)
sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.
Elektron i Rad (fizika) · Fotoelektrični učinak i Rad (fizika) ·
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Elektron i Radijacija · Fotoelektrični učinak i Radijacija ·
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Elektron i Rendgenske zrake · Fotoelektrični učinak i Rendgenske zrake ·
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Elektron i Sila · Fotoelektrični učinak i Sila ·
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Elektron i Spektar (fizika) · Fotoelektrični učinak i Spektar (fizika) ·
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Elektron i Staklo · Fotoelektrični učinak i Staklo ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Elektron i Sunce · Fotoelektrični učinak i Sunce ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Elektron i Svjetlost · Fotoelektrični učinak i Svjetlost ·
Vakuum
U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.
Elektron i Vakuum · Fotoelektrični učinak i Vakuum ·
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Elektron i Val · Fotoelektrični učinak i Val ·
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Elektron i Valna duljina · Fotoelektrični učinak i Valna duljina ·
Volt
Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Elektron i Fotoelektrični učinak imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Elektron i Fotoelektrični učinak
Usporedba između Elektron i Fotoelektrični učinak
Elektron ima 168 odnose, a Fotoelektrični učinak ima 102. Kao što im je zajedničko 40, Jaccard indeks 14.81% = 40 / (168 + 102).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Elektron i Fotoelektrični učinak. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: