Elektron i Kozmičke zrake

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Elektron i Kozmičke zrake

Elektron vs. Kozmičke zrake

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica. video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Atomska jezgra i Elektron · Atomska jezgra i Kozmičke zrake · Vidi više »

Beta-čestica

beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90). alfa-čestice; duge, tanke: beta-čestice). atomskih jezgri. Geigerov brojač. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. neutrina, 13. studenoga 1970., u ''Argonne National Laboratory''. Ovdje neutrino udari u proton u atomu vodika; sudar se događa na mjestu na kojem s desne strane fotografije izlaze 3 traga. ručnom satu. Beta-čestica ili β-čestica je brzi elektron ili pozitron koji nastaje pri raspadu atomskih jezgri nekih radioaktivnih elemenata (takozvani beta-raspad).

Beta-čestica i Elektron · Beta-čestica i Kozmičke zrake · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Električni naboj i Elektron · Električni naboj i Kozmičke zrake · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Elektromagnetsko zračenje i Elektron · Elektromagnetsko zračenje i Kozmičke zrake · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Elektron i Elektronvolt · Elektronvolt i Kozmičke zrake · Vidi više »

Elementarna čestica

Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).

Elektron i Elementarna čestica · Elementarna čestica i Kozmičke zrake · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Elektron i Energija · Energija i Kozmičke zrake · Vidi više »

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Elektron i Foton · Foton i Kozmičke zrake · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Elektron i Ion · Ion i Kozmičke zrake · Vidi više »

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.

Elektron i Ioniziranje · Ioniziranje i Kozmičke zrake · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Elektron i Metar · Kozmičke zrake i Metar · Vidi više »

Mikroskop

Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.

Elektron i Mikroskop · Kozmičke zrake i Mikroskop · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Elektron i Molekula · Kozmičke zrake i Molekula · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Elektron i Pokus · Kozmičke zrake i Pokus · Vidi više »

Pozitron

Pozitron je antičestica elektrona.

Elektron i Pozitron · Kozmičke zrake i Pozitron · Vidi više »

Proton

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.

Elektron i Proton · Kozmičke zrake i Proton · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Elektron i Radijacija · Kozmičke zrake i Radijacija · Vidi više »

Robert Andrews Millikan

Robert Andrews Millikan (Morrison, Illinois, 22. ožujka 1868. – San Marino, Kalifornija, 19. prosinca 1953.), američki eksperimentalni fizičar.

Elektron i Robert Andrews Millikan · Kozmičke zrake i Robert Andrews Millikan · Vidi više »

Subatomska čestica

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona. Subatomska čestica ili elementarna čestica je čestica manja od atoma, bilo da su sastavni dio atoma (elektron, proton i neutron) ili nastaju pri sudarima čestica u akceleratorskim pokusima.

Elektron i Subatomska čestica · Kozmičke zrake i Subatomska čestica · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Elektron i Sunčev sustav · Kozmičke zrake i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Elektron i Sunce · Kozmičke zrake i Sunce · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Elektron i Zemlja · Kozmičke zrake i Zemlja · Vidi više »