Brže od pregledniku!Sličnosti između Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andrija II., Arpadovići, Bela III., Biograd na Moru, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Hrvatski vladari, Katoličanstvo, Kralj, Kraljevina Ugarska, Križari, Nin, Srbija, Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj, Sultan, Zadar, 1196., 1202..
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Andrija II. i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj · Andrija II. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Arpadovići i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj · Arpadovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Bela III. i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj · Bela III. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Biograd na Moru i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj · Biograd na Moru i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatski herceg · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatski herceg ·
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatski vladari · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatski vladari ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Katoličanstvo · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Katoličanstvo ·
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Kralj · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Kralj ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Kraljevina Ugarska · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Kraljevina Ugarska ·
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Križari · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Križari ·
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Nin · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Nin ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Srbija · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Srbija ·
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj Stjepan III. (mađ. III. Istvan) (1147. – 4. ožujka 1172.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. i 1163. – 1172.) iz dinastije Arpadovića.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Sultan · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Sultan ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Zadar · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Zadar ·
1196.
Bez opisa.
1196. i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj · 1196. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
1202.
Bez opisa.
1202. i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj · 1202. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Usporedba između Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj ima 67 odnose, a Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ima 266. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 5.41% = 18 / (67 + 266).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
