Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Emil Hácha i Treći Reich

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Emil Hácha i Treći Reich

Emil Hácha vs. Treći Reich

Emil Hácha Emil Hácha (Trhové Sviny, 12. srpnja 1872. – Prag, 26. lipnja 1945.), češki političar, odvjetnik, treći predsjednik Čehoslovačke, te prvi i jedini državni predsjednik Protektorata Češke i Moravske. Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Sličnosti između Emil Hácha i Treći Reich

Emil Hácha i Treći Reich imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Adolf Hitler, Češka, Čehoslovačka, Hermann Göring, Konstantin von Neurath, Luftwaffe, Münchenski sporazum, Sudeti, 1938., 1939., 1945., 26. lipnja.

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Adolf Hitler i Emil Hácha · Adolf Hitler i Treći Reich · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Emil Hácha i Češka · Treći Reich i Češka · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Emil Hácha i Čehoslovačka · Treći Reich i Čehoslovačka · Vidi više »

Hermann Göring

Hermann Wilhelm Göring (Rosenheim, 12. siječnja 1893. – Nürnberg, 15. listopada 1946.) bio je njemački političar, pilot, vojni zapovjednik, visoki dužnosnik NSDAP-a. Göring je bio zapovjednik njemačkog Luftwaffea, otac zloglasnog Gestapa i Hitlerov dogovoreni nasljednik.

Emil Hácha i Hermann Göring · Hermann Göring i Treći Reich · Vidi više »

Konstantin von Neurath

Konstantin Hermann Karl Freiherr von Neurath (kraj Vaihingena, 2. veljače 1873. – Enzweihingen, 14. kolovoza 1956.), njemački ministar vanjskih poslova od 1932. do 1938. godine.

Emil Hácha i Konstantin von Neurath · Konstantin von Neurath i Treći Reich · Vidi više »

Luftwaffe

Luftwaffe (njem. zračno oružje) naziv za njemačko ratno zrakoplovstvo.

Emil Hácha i Luftwaffe · Luftwaffe i Treći Reich · Vidi više »

Münchenski sporazum

Britanski premijer Neville Chamberlain, francuski premijer Édouard Daladier, njemački kancelar Adolf Hitler, talijanski vođa Benito Mussolini i talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano na potpisivanju sporazuma 1938. Münchenski sporazum (češki: Mnichovská zrada; njemački: Münchner Abkommen) je ugovor kojim je riješena Sudetska kriza.

Emil Hácha i Münchenski sporazum · Münchenski sporazum i Treći Reich · Vidi više »

Sudeti

Područje Sudeta nastanjeno Sudetskim Nijemcima Sudeti (njemački: Sudetenland, češki i slovački: Sudety, poljski: Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšoj Čehoslovačkoj današnjoj Češkoj Republici, na njenoj granici ka današnjoj Austriji, Njemačkoj i Poljskoj.

Emil Hácha i Sudeti · Sudeti i Treći Reich · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

1938. i Emil Hácha · 1938. i Treći Reich · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

1939. i Emil Hácha · 1939. i Treći Reich · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

1945. i Emil Hácha · 1945. i Treći Reich · Vidi više »

26. lipnja

26.

26. lipnja i Emil Hácha · 26. lipnja i Treći Reich · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Emil Hácha i Treći Reich

Emil Hácha ima 25 odnose, a Treći Reich ima 129. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 7.79% = 12 / (25 + 129).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Emil Hácha i Treći Reich. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: