Brže od pregledniku!
40 odnosi: Austrijsko-pruski rat, Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Autonomna pokrajina Bocen, Bečko Novo Mjesto, Beg, Berlinski kongres, Bojnik, Branislav (Osijek), Cazinska krajina, Donji Lapac, General, Glina (grad), Hrvati, Hrvatska, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Osmansko Carstvo, Pješaštvo, Podmaršal, Poručnik, Rusko-turski rat (1877. – 1878.), Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878., 1. lipnja, 1. studenoga, 1831., 1843., 1849., 1866., 1869., 1878., 1879., 1884., 1890., 1891., 1904., 20. kolovoza, 22. rujna, 4. kolovoza, 7. rujna, 83. domobranska pješačka brigada.
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Novi!!: Emil Musulin i Austrijsko-pruski rat · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Emil Musulin i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Emil Musulin i Austrougarska vojska · Vidi više »
Autonomna pokrajina Bocen
Karta Južnog Tirola Autonomna pokrajina Bocen - Južni Tirol (talijanski: Provincia autonoma di Bolzano - Alto Adige, njemački: Autonome Provinz Bozen - Südtirol, ladinski: Provinzia autonòma de Balsan - Südtirol; poznat na talijanskom i kao: Alto Adige, Sudtirolo ili Tirolo del Sud, na njemačkom: Südtirol, na ladinskom: Südtirol) je autonomna pokrajina na sjeveru Italije.
Novi!!: Emil Musulin i Autonomna pokrajina Bocen · Vidi više »
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Novi!!: Emil Musulin i Bečko Novo Mjesto · Vidi više »
Beg
Beg (tur. bey, u prijevodu: »gospodin«) je naslov koji se tradicionalno koristio za vođe manjih turkijskih plemenskih grupa.
Novi!!: Emil Musulin i Beg · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Emil Musulin i Berlinski kongres · Vidi više »
Bojnik
Oznaka čina '''bojnika''' u HV Bojnik (bojnica) je viši časnički čin u Hrvatskoj vojsci, iznad satnika, a ispod pukovnika (najniži viši časnički čin).
Novi!!: Emil Musulin i Bojnik · Vidi više »
Branislav (Osijek)
Branislav je bio hrvatski list iz Osijeka.
Novi!!: Emil Musulin i Branislav (Osijek) · Vidi više »
Cazinska krajina
Prostor Cazinske krajine Una u Bihaću Cazinska krajina je zapadni dio bosanskohercegovačke regije Bosanske Krajine u sjeverozapadnom dijelu države.
Novi!!: Emil Musulin i Cazinska krajina · Vidi više »
Donji Lapac
Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Emil Musulin i Donji Lapac · Vidi više »
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Novi!!: Emil Musulin i General · Vidi više »
Glina (grad)
Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Emil Musulin i Glina (grad) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Emil Musulin i Hrvatska · Vidi više »
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Novi!!: Emil Musulin i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Emil Musulin i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Emil Musulin i Pješaštvo · Vidi više »
Podmaršal
Austrougarskoj vojsci Anton Lipošćak Stjepan Sarkotić Podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, skraćenica FML; podvojvoda, zamjenik vojskovođe) je bio generalski čin u nekim vojskama.
Novi!!: Emil Musulin i Podmaršal · Vidi više »
Poručnik
Oznaka čina poručnika u OS RH Oznaka čina u JNA. Poručnik (poručnica) je najniži časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, ispod čina natporučnika.
Novi!!: Emil Musulin i Poručnik · Vidi više »
Rusko-turski rat (1877. – 1878.)
Rusko-turski rat (1877. – 1878.) bio je jedan u nizu Rusko-turskih ratova, između Carske Rusije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Emil Musulin i Rusko-turski rat (1877. – 1878.) · Vidi više »
Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878.
Novi!!: Emil Musulin i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878. · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Emil Musulin i 1. lipnja · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Emil Musulin i 1. studenoga · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1831. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1843. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1849. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1866. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1869. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1879. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1884. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1891. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Emil Musulin i 1904. · Vidi više »
20. kolovoza
20.
Novi!!: Emil Musulin i 20. kolovoza · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Emil Musulin i 22. rujna · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: Emil Musulin i 4. kolovoza · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: Emil Musulin i 7. rujna · Vidi više »
83. domobranska pješačka brigada
83.
Novi!!: Emil Musulin i 83. domobranska pješačka brigada · Vidi više »
