185 odnosi: Alfred Veliki, Angli, Anglikanska zajednica, Anglosasi, Antički Rim, Arheologija, Atlantski ocean, Avebury, Škotska, Šveđani, Čovjek, Bajona, Barbari, Birmingham, Bitka kod Hastingsa, Bordeaux, Bradford, Brest, Bristol, Britanska funta, Britanski otoci, Calais, Coventry, Danci, Danska, Dinastija Anjou-Plantagenet, Dinastija Wessex, Doncaster, Edmund II. Hrabri, Eduard I. Dugonogi, Eduard I. Stariji, Eduard III., Eduard III. Ispovjednik, Eduard VI., Engleska crkva, Engleski jezik, Ethelstan Sjajni, Europa, Europska unija, Europski parlament, Feudalizam, Francuska, Francuski jezik, Gaj Julije Cezar, Galija (rimska provincija), Germani, Glavni grad, God Save the King, Gornji paleolitik, Građanska i politička prava, ..., Građanski rat, Grgur I., Grofovija, Hadrijan, Harold II., kralj Engleske, Henrik II., kralj Engleske, Henrik III., kralj Engleske, Henrik V., kralj Engleske, Henrik VI., kralj Engleske, Henrik VII., kralj Engleske, Henrik VIII., kralj Engleske, Heraldika, Honorije, Industrijska revolucija, Irsko more, Ivan bez Zemlje, Juti, Jylland, Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva, Karlo VI., kralj Francuske, Katolička Crkva, Kelti, Keltsko more, Kingston na Hullu, Klaudije, Knjiga Sudnjeg dana, Knut Veliki, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kraljevstvo Mercija, Kraljevstvo Wessex, Kršćanstvo, Kuga, La Manche, Ledeno doba, Leeds, Leicester, Liverpool, London, Magna charta libertatum, Manchester, Newcastle upon Tyne, Njemačka, Normandija, Normani, Norvežani, Nottingham, Novac, Papa, Pariz, Parlament Ujedinjenog Kraljevstva, Pikti, Plymouth, Popis engleskih i britanskih vladara, Premijer Ujedinjenog Kraljevstva, Protestantizam, Ratovi dviju ruža, Regije Engleske, Rikard I. Lavljeg Srca, Rishi Sunak, Sasi, Scilly, Sheffield, Sjeverno more, Southampton, Srednji vijek, Stjepan, engleski kralj, Stogodišnji rat, Stonehenge, Sunderland, Teodozije, Thomas Cranmer, Troyes, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustav, Valuta, Velika Britanija (otok), Velika geografska otkrića, Vikinzi, Vilim I. Osvajač, Vjera, Vlada, Wales, Wight (otok), Witenagemot, York, Zastava, .eu, .gb, .uk, 10. stoljeće, 1016., 1042., 1066., 1154., 1189., 12. stoljeće, 1216., 1284., 13. stoljeće, 1337., 1340., 1346., 1348., 1360., 1361., 1369., 1374., 1375., 14. stoljeće, 1415., 1420., 1461., 1485., 15. stoljeće, 18. stoljeće, 1890., 1965., 1974., 1986., 1994., 1997., 20. stoljeće, 2001., 5. stoljeće, 54. pr. Kr., 55. pr. Kr., 597., 6. stoljeće, 664., 7. stoljeće, 789., 794., 878., 9. stoljeće, 980.. Proširite indeks (135 više) »
Alfred Veliki
Alfred Veliki (staroengleski Ælfrēd) je bio prvi kralj Engleske od 871. godine (rođen 848. ili 849., a umro 899.).
Novi!!: Engleska i Alfred Veliki · Vidi više »
Angli
Angli su bili Germani nepoznatog podrijetla, ali im se ime povezuje s pokrajinom Angeln u današnjoj Njemačkoj pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: Engleska i Angli · Vidi više »
Anglikanska zajednica
Anglikanska zajednica (eng. Anglican Communion) ili Anglikanska Crkva je kršćanska crkvena zajednica proširena u cijelom svijetu, koja u svojoj predaji sjedinjuje elemente katoličke i evangeličke vjerske tradicije.
Novi!!: Engleska i Anglikanska zajednica · Vidi više »
Anglosasi
Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.
Novi!!: Engleska i Anglosasi · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Engleska i Antički Rim · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Engleska i Arheologija · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Engleska i Atlantski ocean · Vidi više »
Avebury
Avebury je arheološki lokalitet koji se sastoji od nekoliko kamenih krugova ili kromleha (engleski: henge), kamenih putova i tumula, koji okružuju selo Avebury u engleskoj županiji Wiltshire, na pola puta od Malborougha do Calnea.
Novi!!: Engleska i Avebury · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Engleska i Škotska · Vidi više »
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Novi!!: Engleska i Šveđani · Vidi više »
Čovjek
Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.
Novi!!: Engleska i Čovjek · Vidi više »
Bajona
Bajona (francuski:Bayonne, baskijski: Baiona) je gradu Francuskoj, glavni grad povijesne pokrajine Lapurdija.
Novi!!: Engleska i Bajona · Vidi više »
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Novi!!: Engleska i Barbari · Vidi više »
Birmingham
Birmingham je drugi grad po broju stanovnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i ekonomski stožer središnje Engleske (Midlands).
Novi!!: Engleska i Birmingham · Vidi više »
Bitka kod Hastingsa
Tapiserija iz Bayeuxa kronološki opisuje '''Bitku kod Hastingsa''', ovdje normanska flota plovi prema Engleskoj. Viliamov polubrat biskup Odo juriša na konju. Haroldova smrt. Vilim Osvajač sa svojim konjanicima. Vilim kao Pobjednik. Bitka kod Hastingsa bila je jedna od važnijih prijelomnica u engleskoj povijesti jer se nakon nje, smrću kralja Harolda II. gasi anglosaska kraljevska loza i događaju sveobuhvatne promjene u engleskom društvu i aristokraciji.
Novi!!: Engleska i Bitka kod Hastingsa · Vidi više »
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Novi!!: Engleska i Bordeaux · Vidi više »
Bradford
Bradford je grad u Engleskoj, u grofoviji Zapadni Yorkshire i regiji Yorkshire i Humber.
Novi!!: Engleska i Bradford · Vidi više »
Brest
* Brest (Bjelorusija), grad u Bjelorusiji.
Novi!!: Engleska i Brest · Vidi više »
Bristol
Bristol je grad i luka na jugozapadu Engleske, u Bristolskom zaljevu.
Novi!!: Engleska i Bristol · Vidi više »
Britanska funta
Britanska funta (eng. Pound Sterling; simbol: £, ISO-kôd: GBP), novčana jedinica Ujedinjenog Kraljevstva, područja u posjedu Britanske krune te službeno sredstvo plaćanja nekih Britanskih prekomorskih područja.
Novi!!: Engleska i Britanska funta · Vidi više »
Britanski otoci
Britanski se otoci sastoje od Velike Britanije, Irske i brojnih manjih okolnih otoka. Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka.
Novi!!: Engleska i Britanski otoci · Vidi više »
Calais
Calais je grad i luka koji je smješten na sjeveru Francuske.
Novi!!: Engleska i Calais · Vidi više »
Coventry
Coventry je grad i distrikt u regiji Zapadni Midland (jednoj od devet engleskih regija).
Novi!!: Engleska i Coventry · Vidi više »
Danci
Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.
Novi!!: Engleska i Danci · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Engleska i Danska · Vidi više »
Dinastija Anjou-Plantagenet
Anjou-Plantagenet (ili samo Plantagenet) je ogranak starije francuske dinastije Anžuvinaca (Anjou) koja je u Engleskoj vladala od 1154. do 1485. godine.
Novi!!: Engleska i Dinastija Anjou-Plantagenet · Vidi više »
Dinastija Wessex
Vladarska dinastija Wessex, također poznata i kao dinastija Cerdic je ime za vladarsku obitelj koja je vladala Kraljevstvom Wessex na jugozapadu Engleske, u pokrajini Wessexu.
Novi!!: Engleska i Dinastija Wessex · Vidi više »
Doncaster
Doncaster je grad u Engleskoj, u regiji Yorkshire i Humber.
Novi!!: Engleska i Doncaster · Vidi više »
Edmund II. Hrabri
Edmund II.
Novi!!: Engleska i Edmund II. Hrabri · Vidi više »
Eduard I. Dugonogi
Eduard I. Dugonogi (London, 16. lipnja 1239. – Cumberland, 7. srpnja 1307.) bio je engleski kralj iz dinastije Anjou-Plantagenet.
Novi!!: Engleska i Eduard I. Dugonogi · Vidi više »
Eduard I. Stariji
Eduard I. Stariji (eng. Edward the Elder, staroengleski: Ēadweard se Ieldra)) bio je drugi engleski kralj, rođen između 874. i 877. godine, a umro je 17. srpnja 924. godine. Na skoro svima osim na dvjema svojim poveljama nosi naslov "kralj Anglosasa" (Anglorum Saxonum rex).Simon Keynes; Higham (2001.), str. 57. Bio je drugim kraljem Anglosasa koji je nosio taj naslov; tvorac je njegov otac.
Novi!!: Engleska i Eduard I. Stariji · Vidi više »
Eduard III.
Eduard III. (13. studenog 1312., - 21. lipnja 1377.), engleski kralj.
Novi!!: Engleska i Eduard III. · Vidi više »
Eduard III. Ispovjednik
Eduard III.
Novi!!: Engleska i Eduard III. Ispovjednik · Vidi više »
Eduard VI.
Eduard VI. (Hampton Court Palace, 12. listopada 1537. – Greenwich Palace, 6. srpnja 1553.), engleski kralj te jedini muški nasljednik Henrika VIII. U njega se polagalo velike nade, prvenstveno da će nastaviti dinastiju Tudor.
Novi!!: Engleska i Eduard VI. · Vidi više »
Engleska crkva
260x260px Engleska crkva (eng. Church of England) je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa.
Novi!!: Engleska i Engleska crkva · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Engleska i Engleski jezik · Vidi više »
Ethelstan Sjajni
Ethelstan Sjajni zvan i slavni (Glorious) (staroengleski: Æþelstan, Æðelstān engleski: Athelstan, Æthelstan), engleski kralj, rođen 895., a umro 27. listopada 939. godine.
Novi!!: Engleska i Ethelstan Sjajni · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Engleska i Europa · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Engleska i Europska unija · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Engleska i Europski parlament · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Engleska i Feudalizam · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Engleska i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Engleska i Francuski jezik · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: Engleska i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Novi!!: Engleska i Galija (rimska provincija) · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Engleska i Germani · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Engleska i Glavni grad · Vidi više »
God Save the King
God Save the King (eng. Bože čuvaj kralja) odnosno God Save the Queen (eng. Bože čuvaj kraljicu, ime himne ovisi o tome vlada li kralj ili kraljica) nacionalna je himna Velike Britanije od početka 19. stoljeća.
Novi!!: Engleska i God Save the King · Vidi više »
Gornji paleolitik
Paleolitska Venera iz Brassempouya. Spiljska umjetnost u Lascauxu Gornji paleolitik je treći ili posljednji period paleolitika ili starijeg kamenog doba koje se odnosi na Evropu, Afriku i Aziju.
Novi!!: Engleska i Gornji paleolitik · Vidi više »
Građanska i politička prava
Građanska i politička prava su vrsta prava koja štite slobodu pojedinca od mogućih povreda vlada, društvenih organizacija i privatnih osoba.
Novi!!: Engleska i Građanska i politička prava · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Engleska i Građanski rat · Vidi više »
Grgur I.
Grgur I. Veliki, papa od 3. rujna 590. do 12. ožujka 604., crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Engleska i Grgur I. · Vidi više »
Grofovija
Grofovija izvorno, u franačkoj državi od doba Merovinga označava upravno područje na čijem čelu u ulozi suca stoji grof.
Novi!!: Engleska i Grofovija · Vidi više »
Hadrijan
'''Hadrijan''' u oklopu, mramorna bista u Rimu (Palazzo dei Conservatori). Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. – 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117. do 138.
Novi!!: Engleska i Hadrijan · Vidi više »
Harold II., kralj Engleske
Harold II. (oko 1020. – 1066.), engleski kralj.
Novi!!: Engleska i Harold II., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik II., kralj Engleske
Henrik II. (Le Mans, 5. ožujka 1133. – Chinon, 6. srpnja 1189.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Engleska i Henrik II., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik III., kralj Engleske
Henrik III., engleski kralj.
Novi!!: Engleska i Henrik III., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik V., kralj Engleske
Henrik V. (16. rujna 1386. – 31. kolovoza 1422.), poznat i kao Henry od Monmoutha, bio je engleski kralj od 1413.
Novi!!: Engleska i Henrik V., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik VI., kralj Engleske
'''Henrik VI''', kralj Engleske i Francuske Henrik VI. (Dvorac Windsor 6. prosinca 1421. – London Tower 21./22. svibnja 1471.), engleski kralj od 1422. – 1461. i od 1470. – 1471., te francuski kralj 1422. – 1453. godine. Bio je jedini sin u braku engleskog kralja Henrika V. i kćeri francuskog kralja Karla VI. Katarine od Valoisa, a koji brak je sklopljen Sporazumom iz Troyesa (1420.) nakon vojnih uspjeha koje je postigao Henrik V. u Francuskoj.
Novi!!: Engleska i Henrik VI., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik VII., kralj Engleske
'''Henrik VII.''' Henrik VII. (Dvorac Pembroke, 28. siječnja 1457. – 21. travnja 1509.), engleski kralj i začetnik vladarske dinastije Tudor.
Novi!!: Engleska i Henrik VII., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik VIII., kralj Engleske
Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.
Novi!!: Engleska i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »
Heraldika
Heraldika ili grboslovlje likovna je disciplina i pomoćna povijesna znanost koja proučava postojeće grbove te stvara nove.
Novi!!: Engleska i Heraldika · Vidi više »
Honorije
Brončana kovanica Honorija Flavije Honorije (lat. Flavius Honorius), (Carigrad, 9. prosinca 384. – Ravenna, 15. kolovoza 423.), zapadnorimski car od 395. do 423. godine.
Novi!!: Engleska i Honorije · Vidi više »
Industrijska revolucija
U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.
Novi!!: Engleska i Industrijska revolucija · Vidi više »
Irsko more
Irsko more Irsko more (irski: Muir Éireann) razdvaja otoke Irsku i Veliku Britaniju.
Novi!!: Engleska i Irsko more · Vidi više »
Ivan bez Zemlje
Ivan I. "bez Zemlje" (1166. – 1216.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Engleska i Ivan bez Zemlje · Vidi više »
Juti
Poglavica Ouray (lijevo), Southern Utes. Ute (Noochew).- /.
Novi!!: Engleska i Juti · Vidi više »
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Novi!!: Engleska i Jylland · Vidi više »
Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva
Karlo III. ili Charles III. (engleski: Charles III), rodnog imena Charles Philip Arthur George (London, 14. studenoga 1948.), kralj je Ujedinjenog Kraljevstva i 14 drugih zemalja Commonwealtha.
Novi!!: Engleska i Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
Karlo VI., kralj Francuske
Karlo VI., kralj Francuske Karlo VI.
Novi!!: Engleska i Karlo VI., kralj Francuske · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Engleska i Katolička Crkva · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Engleska i Kelti · Vidi više »
Keltsko more
Keltsko more na karti. Keltsko more (eng. Celtic Sea, irs: An Mhuir Cheilteach, vel. Y Mor Celtaidd, korn. An Mor Keltek, bret. Ar Mor Keltiek, fra. La Mer celtique) predstavlja rubno more Sjevernog Atlantika.
Novi!!: Engleska i Keltsko more · Vidi više »
Kingston na Hullu
Kingston upon Hull, poznatiji kao Hull, lučki je grad i unitarna uprava na istočnoj obali Engleske u grofoviji Istočni Riding Yorkshirea.
Novi!!: Engleska i Kingston na Hullu · Vidi više »
Klaudije
Klaudije Klaudije, lat. Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus, (Lugdunum, 1. kolovoza 10. pr. Kr. - Rim, 13. listopada 54.) bio je rimski car od 41. godine Klaudije se rodio za vrijeme konzulovanja Jula Antonija i Fabija Afrikanca prvog dana mjeseca kolovoza u Lugdunumu.
Novi!!: Engleska i Klaudije · Vidi više »
Knjiga Sudnjeg dana
List iz Knjige posljednjeg suda. Domesday Book, gravura Andrewa Williamsa, ''Historic Byways and Highways of Old England'', 1900. Knjiga Sudnjeg dana (eng. Domesday Book – lat. Liber de Wintonia, također Domesday Survey), opći je imovinski popis brižljivo sastavljen za vrijeme od 20 godina nakon normanskog osvajanja Engleske godine 1066. Popis, za čije je sastavljanje najzaslužniji Vilim I. Osvajač, obuhvaćao je sve grofovije u Engleskoj, a u kojem je bilo zabilježeno "što je i koliko imao svatko tko je posjedovao u Engleskoj zemlju i stoku, i koliko je to vrijedilo" (Anglosaska kronika).
Novi!!: Engleska i Knjiga Sudnjeg dana · Vidi više »
Knut Veliki
Knut Veliki (oko 995., - 1035.), danski i engleski kralj koji osim tim državama vlada još današnjom Švedskom, Norveškom, Pomeranijom, Schleswigom, Islandom i Grenlandom.
Novi!!: Engleska i Knut Veliki · Vidi više »
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Novi!!: Engleska i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »
Kraljevstvo Mercija
Države na Britaniji 802. godine. Kraljevstvo Mercija (staroengleski: Mierce, Myrce, Miercna rīce, engleski: Kingdom of Mercia, izgovor: ˈmɜrsiə, ˈmɜrʃə), bilo je kraljevstvo Angla, koje se nalazilo u porječju doline rijeke Trenta i njenih pritoka, u krajevima koje se danas zove Midlands.
Novi!!: Engleska i Kraljevstvo Mercija · Vidi više »
Kraljevstvo Wessex
Kraljevstva na otoku Britaniji oko 800. godine. Wessex je na jugu. Kraljevstvo Wessex, odnosno Kraljevstvo Zapadnih Sasa,Povijest Britanskih otoka / Jeremy Black (prijevod: Vedran Pavlić), Zagreb: Grapa, 2004.
Novi!!: Engleska i Kraljevstvo Wessex · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Engleska i Kršćanstvo · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Engleska i Kuga · Vidi više »
La Manche
La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.
Novi!!: Engleska i La Manche · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Engleska i Ledeno doba · Vidi više »
Leeds
Leeds je grad u Zapadnom Yorkshiru u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Novi!!: Engleska i Leeds · Vidi više »
Leicester
Leicester (izgovor: lɛstər) grad je u Engleskoj, u grofoviji Leicestershire i regiji Istočnom Midlandsu.
Novi!!: Engleska i Leicester · Vidi više »
Liverpool
Liverpool je grad u sjeverozapadnoj Engleskoj, uz istočni dio estuarija rijeke Mersey.
Novi!!: Engleska i Liverpool · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Engleska i London · Vidi više »
Magna charta libertatum
Magna carta libertatum (engl. The Great Charter, hrv. Velika povelja sloboda) je povelja koju je engleski kralj Ivan bez Zemlje prihvatio 15. lipnja 1215. primoran oružjem engleskog plemstva.
Novi!!: Engleska i Magna charta libertatum · Vidi više »
Manchester
Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.
Novi!!: Engleska i Manchester · Vidi više »
Newcastle upon Tyne
Newcastle upon Tyne (uobičajeno se naziva skraćeno samo Newcastle) je grad u metropolitanskoj grofoviji Tyne and Wear, u sjeveroistočnoj regiji Engleske.
Novi!!: Engleska i Newcastle upon Tyne · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Engleska i Njemačka · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Engleska i Normandija · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Engleska i Normani · Vidi više »
Norvežani
Norvežani (norveški: nordmenn) su sjevernogermanski narod.
Novi!!: Engleska i Norvežani · Vidi više »
Nottingham
Nottingham je grad u Velikoj Britaniji u regiji East Midlands.
Novi!!: Engleska i Nottingham · Vidi više »
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Novi!!: Engleska i Novac · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Engleska i Papa · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Engleska i Pariz · Vidi više »
Parlament Ujedinjenog Kraljevstva
Westminsterska palača u Londonu, sjedište britanskog parlamenta. Parlament Ujedinjenog Kraljevstva, puni naziv Parlament Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. The Parliament of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) je vrhovno zakonodavno tijelo Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Engleska i Parlament Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
Pikti
Pikt Pikti (latinski: Picti) je naziv kojim se opisuju pripadnici plemenskog saveza, odnosno domoroci na krajnjem sjeveru Britanije u 1. tisućljeću pr. Kr. Živjeli su u istočnom i sjevernom dijelu današnje Škotske.
Novi!!: Engleska i Pikti · Vidi više »
Plymouth
Plymouth je grad u Ujedinjenom Kraljevstvu u Engleskoj.
Novi!!: Engleska i Plymouth · Vidi više »
Popis engleskih i britanskih vladara
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i Popis engleskih i britanskih vladara · Vidi više »
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva
Trenutni premijer Rishi Sunak Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske je, praktički, politički vođa Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Engleska i Premijer Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Engleska i Protestantizam · Vidi više »
Ratovi dviju ruža
'''Bijela ruža kuće York''' '''Crvena ruža kuće Lancaster''' Ratovi dviju ruža, vođeni između 1455. i 1485. godine, bili su isprekidan građanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja između sljedbenika kuće Lancastera i kuće York.
Novi!!: Engleska i Ratovi dviju ruža · Vidi više »
Regije Engleske
Engleske regije (eng. Regions of England) su najveće upravne jedinice u Engleskoj.
Novi!!: Engleska i Regije Engleske · Vidi više »
Rikard I. Lavljeg Srca
Rikard I. Lavljeg Srca (Oxford, 8. rujna 1157. – Châlus kraj Limogesa, 6. travnja 1199.) engleski kralj od 6. srpnja 1189. do smrti. Također i vojvoda Normandije, Akvitanije, Gaskonje, gospodar Irske, gospodar Cipra, grof od Anjoua, Maine, Nantesa, nadgospodar (overlord) od Bretanje. Nadimak "Lavljeg Srca" je dobio prema svojem ratničkom umijeću. Izvorni naziv je Cœur de Lion na francuskom i Richard the Lionheart na engleskom. Muslimani su ga zvali Melek-Ric i Malek al-Inkitar (kralj Engleske). Godine 1189. naslijedio je kralja Henrika II. kao treći sin. Stekao je znatno vojno iskustvo suzbijajući pobunu u francuskoj pokrajini Akvitaniji koju je naslijedio. Bio je jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarossu. Zauzeo je Akru i porazio Saladina u bitci kod Arsufa 1191. godine. Na povratku iz Trećeg križarskog rata 1192. godine zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold. Pustio ga je 1194. godine uz otkupninu od 150.000 maraka. Sama isplaćena svota govori o snazi, moći i bogatstvu Engleske u ono doba. Nakon kraćeg boravka u Engleskoj 1194. godine ponovno je ratovao na kontinentu i to u Francuskoj pokušavajući povratiti posjede koje je izgubio tijekom svoje odsutnosti. Njegova permanentna odsutnost iz Engleske ostavila je tragove na unutarnjem planu jer je gotovo stalno ratovanje u Trećem križarskom ratu i u Francuskoj iscrpilo gospodarstvo, stvorilo dugove i nezadovoljstvo visokog plemstva. Njegov brat i kasniji nasljednik Ivan mu je tijekom sudjelovanja u Trećem križarskom ratu pokušao preoteti krunu, ali mu se nakon povratka ipak poklonio i priznao ga svojim kraljem. Poginuo je godine 1199. u Francuskoj prilikom opsade dvorca Aimara grofa od Limogesa. Kako Rikard nije imao djece, nakon njegove smrti naslijedio ga je brat Ivan.
Novi!!: Engleska i Rikard I. Lavljeg Srca · Vidi više »
Rishi Sunak
Rishi Sunak (Southampton, 12. svibnja 1980.) je britanski političar.
Novi!!: Engleska i Rishi Sunak · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Engleska i Sasi · Vidi više »
Scilly
Scilly je britansko otočje oko 45 km jugozapadno od Land’s Enda u regiji jugozapadna Engleska, udaljeno 58 km od kopna.
Novi!!: Engleska i Scilly · Vidi više »
Sheffield
Sheffield je grad u Engleskoj, u regiji Yorkshire i Humber i grofoviji Južni Yorkshire.
Novi!!: Engleska i Sheffield · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Engleska i Sjeverno more · Vidi više »
Southampton
Southampton je najveći grad na južnoj obali Engleske i najveći grad povijesne grofovije Hampshire.
Novi!!: Engleska i Southampton · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Engleska i Srednji vijek · Vidi više »
Stjepan, engleski kralj
Stjepan, poznat i kao Stjepan od Bloisa († 25. listopada 1154.) bio je engleski kralj od 1135. godine do svoje smrti.
Novi!!: Engleska i Stjepan, engleski kralj · Vidi više »
Stogodišnji rat
Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.
Novi!!: Engleska i Stogodišnji rat · Vidi više »
Stonehenge
Stonehenge je građevina iz neolitika i brončanog doba, smještena u okolini Amensburya u Engleskom okrugu Wiltshire, otprilike 13 km sjeverozapadno od Salisburya.
Novi!!: Engleska i Stonehenge · Vidi više »
Sunderland
Sunderland je grad u sjeveroistočnoj Engleskoj.
Novi!!: Engleska i Sunderland · Vidi više »
Teodozije
Teodozije (9. stoljeće), hrvatski svećenik, ninski biskup (lat. episcopus Croatorum) (879. – 886.) i splitski nadbiskup (886. – 890.). Kratkotrajno je ujedinio ninsku biskupiju i splitsku nadbiskupiju.
Novi!!: Engleska i Teodozije · Vidi više »
Thomas Cranmer
'''Thomas Cranmer''' Thomas Cranmer (Aslacton, 2. srpnja 1489. – Oxford, 21. ožujka 1556.), engleski reformator Kao kapelan kralja Henrika VIII. bio je u diplomatskim misijama kod pape i u Njemačkoj, gdje se približio reformatorima.
Novi!!: Engleska i Thomas Cranmer · Vidi više »
Troyes
Troyes je grad u sjeveroistočnoj Francuskoj.
Novi!!: Engleska i Troyes · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Engleska i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Engleska i Ustav · Vidi više »
Valuta
Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).
Novi!!: Engleska i Valuta · Vidi više »
Velika Britanija (otok)
Velika Britanija, skraćeno Britanija, otok je na sjeverozapadu Europe u Atlantskom oceanu.
Novi!!: Engleska i Velika Britanija (otok) · Vidi više »
Velika geografska otkrića
Velika geografska otkrića označavaju razdoblje u povijesti koje je trajalo od polovice 15. do polovice 16. stoljeća.
Novi!!: Engleska i Velika geografska otkrića · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Engleska i Vikinzi · Vidi više »
Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.
Novi!!: Engleska i Vilim I. Osvajač · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Engleska i Vjera · Vidi više »
Vlada
Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.
Novi!!: Engleska i Vlada · Vidi više »
Wales
Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.
Novi!!: Engleska i Wales · Vidi više »
Wight (otok)
Otok Wight (eng. Isle of Wight) je ceremonijalna grofovija i u sastavu je regije Jugoistočna Engleska, te je najveći otok, ali s populacijom od 141 771 stanovnika drugi je po broju otočkih stanovnika u Engleskoj nakon otoka Portsea koji ima 207 100 stanovnika.
Novi!!: Engleska i Wight (otok) · Vidi više »
Witenagemot
Staroengleskoga ilustriranog Hexateucha iz 11. stoljeća. Prikazuje sliku faraona na sudskoj sjednici, nakon što je proslijedio pravorijek glavnom pekaru i glavnom peharniku.
Novi!!: Engleska i Witenagemot · Vidi više »
York
The Shambles, jedna od ulica u Yorku York je grad u Engleskoj.
Novi!!: Engleska i York · Vidi više »
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Novi!!: Engleska i Zastava · Vidi više »
.eu
.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.
Novi!!: Engleska i .eu · Vidi više »
.gb
.gb je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) rezervirana za Ujedinjeno Kraljevstvo.
Novi!!: Engleska i .gb · Vidi više »
.uk
.uk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Ujedinjeno Kraljevstvo.
Novi!!: Engleska i .uk · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 10. stoljeće · Vidi više »
1016.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1016. · Vidi više »
1042.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1042. · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1066. · Vidi više »
1154.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1154. · Vidi više »
1189.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1189. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 12. stoljeće · Vidi više »
1216.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1216. · Vidi više »
1284.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1284. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 13. stoljeće · Vidi više »
1337.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1337. · Vidi više »
1340.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1340. · Vidi više »
1346.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1346. · Vidi više »
1348.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1348. · Vidi više »
1360.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1360. · Vidi više »
1361.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1361. · Vidi više »
1369.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1369. · Vidi više »
1374.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1374. · Vidi više »
1375.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1375. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 14. stoljeće · Vidi više »
1415.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1415. · Vidi više »
1420.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1420. · Vidi više »
1461.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1461. · Vidi više »
1485.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1485. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 15. stoljeće · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 18. stoljeće · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1890. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Engleska i 1965. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Engleska i 1974. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1986. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Engleska i 1997. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 20. stoljeće · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Engleska i 2001. · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 5. stoljeće · Vidi više »
54. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 54. pr. Kr. · Vidi više »
55. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 55. pr. Kr. · Vidi više »
597.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 597. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 6. stoljeće · Vidi više »
664.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 664. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 7. stoljeće · Vidi više »
789.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 789. · Vidi više »
794.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 794. · Vidi više »
878.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 878. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 9. stoljeće · Vidi više »
980.
Bez opisa.
Novi!!: Engleska i 980. · Vidi više »