Sličnosti između 14. lipnja i Estonija
14. lipnja i Estonija imaju 51 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atlantski ocean, Bosna i Hercegovina, Europska unija, Hrvatska, Kina, Kosovo, Latinski jezik, NATO, Njemačka, Norveška, Pariz, Sjedinjene Američke Države, Turska, 1645., 1798., 1845., 1890., 1907., 1913., 1914., 1918., 1919., 1920., 1921., 1923., 1924., 1926., 1928., 1934., 1940., ..., 1941., 1946., 1949., 1955., 1956., 1967., 1969., 1970., 1976., 1989., 1990., 1991., 1993., 1994., 1995., 1999., 2000., 2003., 2006., 2007., 2009.. Proširite indeks (21 više) »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
14. lipnja i Atlantski ocean · Atlantski ocean i Estonija ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
14. lipnja i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Estonija ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
14. lipnja i Europska unija · Estonija i Europska unija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
14. lipnja i Hrvatska · Estonija i Hrvatska ·
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
14. lipnja i Kina · Estonija i Kina ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
14. lipnja i Kosovo · Estonija i Kosovo ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
14. lipnja i Latinski jezik · Estonija i Latinski jezik ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
14. lipnja i NATO · Estonija i NATO ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
14. lipnja i Njemačka · Estonija i Njemačka ·
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
14. lipnja i Norveška · Estonija i Norveška ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
14. lipnja i Pariz · Estonija i Pariz ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
14. lipnja i Sjedinjene Američke Države · Estonija i Sjedinjene Američke Države ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
14. lipnja i Turska · Estonija i Turska ·
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
14. lipnja i 1645. · 1645. i Estonija ·
1798.
Bez opisa.
14. lipnja i 1798. · 1798. i Estonija ·
1845.
Bez opisa.
14. lipnja i 1845. · 1845. i Estonija ·
1890.
Bez opisa.
14. lipnja i 1890. · 1890. i Estonija ·
1907.
Bez opisa.
14. lipnja i 1907. · 1907. i Estonija ·
1913.
Bez opisa.
14. lipnja i 1913. · 1913. i Estonija ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
14. lipnja i 1914. · 1914. i Estonija ·
1918.
Bez opisa.
14. lipnja i 1918. · 1918. i Estonija ·
1919.
Bez opisa.
14. lipnja i 1919. · 1919. i Estonija ·
1920.
Bez opisa.
14. lipnja i 1920. · 1920. i Estonija ·
1921.
Bez opisa.
14. lipnja i 1921. · 1921. i Estonija ·
1923.
Bez opisa.
14. lipnja i 1923. · 1923. i Estonija ·
1924.
Bez opisa.
14. lipnja i 1924. · 1924. i Estonija ·
1926.
Bez opisa.
14. lipnja i 1926. · 1926. i Estonija ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
14. lipnja i 1928. · 1928. i Estonija ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
14. lipnja i 1934. · 1934. i Estonija ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
14. lipnja i 1940. · 1940. i Estonija ·
1941.
Bez opisa.
14. lipnja i 1941. · 1941. i Estonija ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
14. lipnja i 1946. · 1946. i Estonija ·
1949.
Bez opisa.
14. lipnja i 1949. · 1949. i Estonija ·
1955.
Bez opisa.
14. lipnja i 1955. · 1955. i Estonija ·
1956.
Bez opisa.
14. lipnja i 1956. · 1956. i Estonija ·
1967.
Bez opisa.
14. lipnja i 1967. · 1967. i Estonija ·
1969.
Bez opisa.
14. lipnja i 1969. · 1969. i Estonija ·
1970.
Bez opisa.
14. lipnja i 1970. · 1970. i Estonija ·
1976.
Bez opisa.
14. lipnja i 1976. · 1976. i Estonija ·
1989.
Bez opisa.
14. lipnja i 1989. · 1989. i Estonija ·
1990.
Bez opisa.
14. lipnja i 1990. · 1990. i Estonija ·
1991.
Bez opisa.
14. lipnja i 1991. · 1991. i Estonija ·
1993.
Bez opisa.
14. lipnja i 1993. · 1993. i Estonija ·
1994.
Bez opisa.
14. lipnja i 1994. · 1994. i Estonija ·
1995.
Bez opisa.
14. lipnja i 1995. · 1995. i Estonija ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
14. lipnja i 1999. · 1999. i Estonija ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
14. lipnja i 2000. · 2000. i Estonija ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
14. lipnja i 2003. · 2003. i Estonija ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
14. lipnja i 2006. · 2006. i Estonija ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
14. lipnja i 2007. · 2007. i Estonija ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 14. lipnja i Estonija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 14. lipnja i Estonija
Usporedba između 14. lipnja i Estonija
14. lipnja ima 164 odnose, a Estonija ima 780. Kao što im je zajedničko 51, Jaccard indeks 5.40% = 51 / (164 + 780).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 14. lipnja i Estonija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: