Estonija i Sjeverni križarski ratovi

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Estonija i Sjeverni križarski ratovi

Estonija vs. Sjeverni križarski ratovi

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište. Sjeverni križarski ratoviChristiansen, Erik (1997).

Estonci

Neke narodne nošnje iz Estonije Estonci (est. eestlased, prethodno maarahvas) ili Esti su ugrofinski narod, koji pretežno živi u Estoniji.

Estonci i Estonija · Estonci i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Finci

Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.

Estonija i Finci · Finci i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Estonija i Finska · Finska i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Kurši

Kurši (latvijski: Kurši, litavski: Kuršiai, njemački: Kuren), ponekad i Kuronci, ime je jednog od baltičkih plemena, koje je živjelo na uskom pojasu baltičke obale od 1. do 14. stoljeće na području današnje Litve i Latvije.

Estonija i Kurši · Kurši i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Litavci

''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.

Estonija i Litavci · Litavci i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Livonija

Livonija (let. i lit. Livonija, est. Liivimaa) je povijesna država na Baltiku čiji se teritorij danas nalazi na područjima država Estonije i Latvije.

Estonija i Livonija · Livonija i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Livonski križarski rat

Livonski križarski rat (latvijski:Livonijas krusta kari) odnosi se na njemačka i danska osvajanja srednjovjekovne Livonije, prostora koji predstavlja modernu Latviju i Estoniju tijekom Sjevernih križarskih ratova.

Estonija i Livonski križarski rat · Livonski križarski rat i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Livonski red

oklop livonskih vitezova Livonski red bio je autonomna livonska grana Teutonskog Reda i član Livonske konfederacije od 1435. do 1561. Nakon što je poražen od Samogita godine 1236.

Estonija i Livonski red · Livonski red i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Muhu

Muhu (lokalno Muhumaa, njemački: Mohn/Moon) je estonski otok u Baltičkom moru.

Estonija i Muhu · Muhu i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Estonija i Nijemci · Nijemci i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Riški zaljev

Riški zaljev Riški zaljev je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.

Estonija i Riški zaljev · Riški zaljev i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Saaremaa

Saaremaa je najveći estonski otok površine 2673 km2, a čini oko 95% teritorija okruga Saare.

Estonija i Saaremaa · Saaremaa i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Teutonski viteški red

Grb Teutonskih vitezova Teutonski vitezovi ili Teutonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina.

Estonija i Teutonski viteški red · Sjeverni križarski ratovi i Teutonski viteški red · Vidi više »

Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.)

Vojvodstvo Estonija (dan.: Hertugdømmet Estland, lat.: Ducatus Estoniae) ili Danska Estonija bio je je naziv za srednjovjekovno vojvodstvo, domenu danskog kralja, koja je postojala od 1219. do 1346.

Estonija i Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.) · Sjeverni križarski ratovi i Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.) · Vidi više »