Komunikacija

780 odnosi: Abrazija, Abruka, Adventisti sedmog dana, Aegna, Afganistan, Agnosticizam, Alge, Američka vidrica, Antwerpen, Argentina, Arktik, Arvo Pärt, Ateizam, Atlantski ocean, Atletika, Autonomna estonska gubernija, Azija, Azil, Šumarstvo, Šveđani, Švedska, Švedski jezik, Švicarska, Židovi, Čudsko jezero, Čudsko-pskovsko jezero, Ålandski otoci, Bakropis, Baltičke države, Baltički klint, Baltički narodi, Baltički put, Baltičko more, Baltofinski jezici, Baptisti, Bariton (glas), Barok, Belgija, Berlin, Biblija, Birgit Õigemeel, Bitka kod Tannenberga (1410.), Bizamski štakor, Bizantska arhitektura, Bjelorusi, Bolen, Boljševizam, Bor (biljni rod), Boris Jeljcin, Bosna i Hercegovina, ..., Brak, Breza, Brijest, Brončano doba, Brutalizam, Bruto domaći proizvod, Brzo klizanje, Budizam, Carl Robert Jakobson, Cement, Centralne sile, Chamonix-Mont-Blanc, Citra, Crna joha, Crvena armija, Cvijet, Danski jezik, Datiranje ugljikom-14, De facto, De jure, Deklaracija o neovisnosti Estonije, Denacionalizacija, Devon (geološko razdoblje), Dioba vlasti, Divlja patka, Dizanje utega, Doba šutnje, Državna himna, Drugi svjetski rat, Dvorac Toompea, Eklekticizam, Ekspresionizam, Emajõgi, Endem, Engleski jezik, Erika Salumäe, Ernst Öpik, Erozija, Estonci, Estonska gubernija, Estonska košarkaška reprezentacija, Estonska kruna, Estonska marka, Estonska nogometna reprezentacija, Estonska Sovjetska Socijalistička Republika, Estonska vlada u izgnanstvu, Estonske eurokovanice, Estonski jezik, Estonski narodni preporod, Estonski rat za neovisnost, Euro, Europska radiodifuzijska unija, Europska unija, Europska vidra, Europski parlament, Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012., Eurozona, Everybody (pjesma), FC Flora Tallinn, FC Levadia Tallinn, Finci, Finska, Finski jezik, Finski zaljev, Flora, Francuski jezik, Frula, Fyn, Galeb, Gerd Kanter, Gerhart Hauptmann, Gerli Padar, Germanizacija, Germanizam, Gljive, Gmazovi, Golanska visoravan, Gotika, Gotland, Goveda, Govedarstvo, Granit, Grb, Grb Danske, Grb Estonije, Gulag, Gustav II. Adolf, Gustav V. Švedski, Haapsalu, Hanza, Haringe, Harmonika, HDI, Hektar, Helidrom, Helsinki, Henrik Ibsen, Hiiumaa, Himna, Hipocentar, Hokej na ledu, Hrast, Hrast lužnjak, Hrvanje, Hrvatska, Hrvatski jezik, I. Zimske olimpijske igre – Chamonix 1924., IFOR, II. Zimske olimpijske igre – St. Moritz 1928., IIHF, Indoeuropski jezici, Inocent III., Insolacija, Internet, Irak, Irska nogometna reprezentacija, Islam, Island, Istočna Europa, Istočnoeuropska nizina, Ivan IV., ruski car, Ivan Krstitelj, Jaan Anvelt, Jaan Talts, Jaan Tõnisson, Jaroslav I., veliki knez Kijeva, Jasen, Jasika, Jüri Uluots, Jõgeva, Jõhvi, Jehovini svjedoci, Johan Laidoner, Johann Gottfried Herder, Judaizam, Jurjevski noćni ustanak, Kaarel Eenpalu, Kaja Kallas, Kalevipoeg, Kalvinizam, Karelijci, Karelski jezik, Karl Ernst von Baer, Kassari, Katoličanstvo, Kärdla, Keila (rijeka), Kenozoik, Kerli, Kersti Kaljulaid, KFOR, Kihnu, Kina, Klasična glazba, Košarka, Kohtla-Järve, Kolektivizacija, Kolhoz, Kolosijek, Kolovoški puč, Komedija, Komunistička partija Sovjetskog Saveza, Konferencija u Jalti, Konstantin Päts, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kopenhagen, Kosovo, Kosovska Mitrovica, Kršćanstvo, Kristina Šmigun-Vähi, Krumpir, Kukci, Kultura vrpčaste keramike, Kunda, Kurši, Kuressaare, Kvartar, Ladoga, Lastavica, Latinski jezik, Latvija, Latvijci, Laulupidu, Lav, Ledenjak, Ledeno doba, Lišajevi, Libanon, Liga naroda, Lipovjani, Litavci, Litica, Litva, Livonija, Livonska braća mača, Livonski križarski rat, Livonski rat, Livonski red, Ljudska prava, Luterani, Maamme, Mahovnjače, Maksim Gorki, Maslac, Menjševici, Meso, Mihail Gorbačov, Mir u Brest-Litovsku, Mlađe kameno doba, Mlijeko, Morena, Moskva, Mu isamaa, mu õnn ja rõõm, Muhu, Mullutu-Suurlaht, Nacionalni park, Nacionalni park Karula, Nacionalni park Lahemaa, Nacionalni park Matsalu, Nacionalni park Soomaa, Nacionalni park Vilsandi, Nafta, Naissaar, Narva, Narva (grad), Narva (rijeka), NATO, Neogotika, Neoklasicizam, Neopoganstvo, Nereligioznost, Nijemci, Nikita Hruščov, Njemačka, Njemačka marka, Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu, Njemački jezik, NKVD, Nogomet, Nordijsko skijanje, Norveška, Novgorod, Novi zavjet, Odbojka, Okrug Harju, Okrug Hiiu, Okrug Ida-Viru, Okrug Järva, Okrug Jõgeva, Okrug Lääne, Okrug Lääne-Viru, Okrug Pärnu, Okrug Põlva, Okrug Rapla, Okrug Saare, Okrug Tartu, Okrug Valga, Okrug Võru, Okrug Viljandi, Okruzi Estonije, Oksidi, Oktobarska revolucija, Olimpijske igre, Operacija Barbarossa, Opservatorij, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Osmussaar, Ostland, Otepää, Paide, Pakt Ribbentrop-Molotov, Paldiski, Paleozoik, Pariz, Parlament, Parlamentarna republika, Pastrvke, Paul Keres, Pärnu (grad), Pärnu (rijeka), Pühajärv, Põltsamaa, Põlva, Pedja (rijeka), Pentekostalizam, Peradarstvo, Perestrojka, Petar I. Aleksejevič Romanov, Pješčana dina, Pješčenjak, Pjesma Eurovizije, Pjesma Eurovizije 2009., Plavi različak, Pleistocen, Poganstvo, Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924., Politeizam, Poljaci, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Poluotok, Pop, Pop art, Popis ISO 639 oznaka jezika, Porez na dodanu vrijednost, Poskok, Postimpresionizam, Potres, Povrće, Prangli, Prave svinje, Pravopis, Pravoslavlje, Pravoslavna crkva, Predsjednički sustav, Predsjednik Estonije, Prirodni plin, Prirodni rezervat, Programska podrška, Protestantizam, Protokol iz Kyota, Prvi svjetski rat, Pskov, Pskovska oblast, Pskovsko jezero, Ptice, Rajon, Rakuni, Rakvere, Rapla, Raspjevana revolucija, Razvijene zemlje, Razvodnica, Rändajad, Realizam (književnost), Reflektorski teleskop, Reformacija, Reporteri bez granica, Republika, Riški zaljev, Ribe, Richterova ljestvica, Riga, Riigikogu, Risovi, Rock, Rokoko, Romanika, Romi, Ruhnu, Rusi, Rusifikacija, Rusija, Ruska revolucija 1905. godine, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Rusko-estonski sporazum iz Tartua, Saadjärv, Saaremaa, Saarlased, Saga, Salinitet, Sankt-Peterburg, Saxo Grammaticus, Schengenski prostor, Secesija, Sekularizam, Selica, Separatizam, Sibir, Sigtuna, Sillamäe, Silur, Sindi (grad), Sir, Sisavci, Sivi vuk, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Europa, Sjeverna Makedonija, Sjeverni križarski ratovi, Skandinavija, Skype, Slijev, Sloboda tiska, Smallville (serija), Smeđi medvjed, Smreka, Socrealizam, Som, Sovjetska okupacija baltičkih država, Sovjetski rubalj, Sovjetski Savez, Sphagnales, Srednje kameno doba, Srednji vijek, Stari vijek, Statistički ured Europskih zajednica, Stockholm, Stopa plodnosti, Suur Munamägi, Svinjogojstvo, Svjetionik, Svjetska baština, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, Tacit, Takson, Tallinn, Tartu, Tatari, Terra Mariana, Teutonci, Teutonski viteški red, Thor, Toplo jezero, Torij, Treći Reich, Treset, Tresetište, Turska, Ufa, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajinci, UNESCO, Unitarizam, UNPROFOR, Uralski jezici, Uranij, Urban Symphony, Ustav Estonije, Valga, Vapnenac, Vaps (pokret), Võrtsjärv, Võru, Veisjärv, Velika gospodarska kriza, Velika Kneževina Moskva, Veliki sjeverni rat, Veljačka revolucija u Rusiji, Višestranački sustav, Vijeće država Baltičkog mora, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vikinzi, Viljandi, Vilnius, Vilsandi, Violina, Vjetroelektrana, Vodozemci, Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.), Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.), Vojvodstvo Livonija, Vormsi, Vršna domena, Waffen SS, Wehrmacht, Wilhelm Ostwald, Zaljev, Zamak Kuressaare, Zastava, Zastava Estonije, Zbor, Zebe, Zimske olimpijske igre, Zmije, Zračna luka, Zrakoperke, .ee, .eu, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. svibnja, 10. lipnja, 10. svibnja, 1000. pr. Kr., 1030., 1061., 11. kolovoza, 11. stoljeće, 1154., 1179., 1180., 1187., 1199., 12. lipnja, 12. ožujka, 12. siječnja, 12. stoljeće, 12. studenoga, 12. travnja, 1206., 1208., 1217., 1219., 1223., 1227., 1236., 1248., 1256., 1265., 1279., 1283., 1291., 13. siječnja, 13. stoljeće, 1343., 1345., 14. lipnja, 14. rujna, 14. stoljeće, 1410., 1435., 15. lipnja, 15. stoljeće, 15. studenoga, 1517., 1524., 1528., 1535., 1558., 1560., 1575., 1578., 1583., 1597., 16. stoljeće, 16. studenoga, 1600., 1632., 1637., 1645., 1686., 1695., 1697., 17. rujna, 17. siječnja, 17. studenoga, 17. veljače, 1700., 1710., 1712., 1715., 1718., 1721., 1739., 1769., 1774., 1778., 1779., 1784., 1790-ih, 1798., 18. rujna, 18. stoljeće, 18. svibnja, 1800. pr. Kr., 1801., 1803., 1809., 1810., 1814., 1816., 1819., 1820-ih, 1822., 1824., 1839., 1841., 1842., 1845., 1848., 1850., 1862., 1865., 1866., 1869., 1880-ih, 1882., 1884., 1885., 1887., 1890-ih, 1890., 1896., 1897., 19. lipnja, 19. srpnja, 19. stoljeće, 19. veljače, 1905., 1906., 1907., 1908., 1910., 1912., 1913., 1914., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1930-ih, 1930., 1932., 1933., 1934., 1935., 1938., 1939., 1940-ih, 1940., 1941., 1944., 1945., 1946., 1947., 1949., 1950-ih, 1950., 1952., 1953., 1955., 1956., 1957., 1960-ih, 1967., 1969., 1970-ih, 1970., 1971., 1976., 1978., 1980-ih, 1980., 1982., 1983., 1987., 1988., 1989., 1990-ih, 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2. srpnja, 2. veljače, 20. kolovoza, 20. stoljeće, 2000., 2001., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2025., 21. prosinca, 21. srpnja, 21. stoljeće, 21. studenoga, 21. travnja, 22. lipnja, 22. rujna, 22. srpnja, 23. kolovoza, 24. rujna, 24. veljače, 25. kolovoza, 25. listopada, 25. ožujka, 26. rujna, 26. siječnja, 26. studenoga, 27. lipnja, 27. travnja, 28. lipnja, 28. listopada, 28. rujna, 28. studenoga, 29. ožujka, 3. ožujka, 3. travnja, 31. kolovoza, 31. prosinca, 4. lipnja, 4. prosinca, 4. svibnja, 5. listopada, 5. studenoga, 5. travnja, 6. kolovoza, 6. travnja, 7. srpnja, 7. travnja, 8. svibnja, 98.. Proširite indeks (730 više) » « Stisni indeks

Abrazija

Abrazija (lat. abrasio.

Novi!!: Estonija i Abrazija · Vidi više »

Abruka

Abruka je estonski otok u Baltičkom moru.

Novi!!: Estonija i Abruka · Vidi više »

Adventisti sedmog dana

Logo Kršćanske adventističke Crkve Crkva adventista sedmoga dana ili Kršćanska adventistička crkva, Crkva je reformacijske baštine čija su najistaknutija vjerovanja, koja definiraju i njihov naziv, vjera u Kristov drugi dolazak i svetkovanje biblijskog sedmog dana, odnosno Subote.

Novi!!: Estonija i Adventisti sedmog dana · Vidi više »

Aegna

Aegna i susjedni otoci Obala otoka Aegna je estonski otok u Finskom zaljevu, u Baltičkom moru.

Novi!!: Estonija i Aegna · Vidi više »

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Estonija i Afganistan · Vidi više »

Agnosticizam

Thomas Henry Huxley Agnosticizam je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog božanstva, ali i drugih religijskih i metafizičkih tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.

Novi!!: Estonija i Agnosticizam · Vidi više »

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Novi!!: Estonija i Alge · Vidi više »

Američka vidrica

Američka vidrica (Neovison vison) sjevernoamerički je pripadnik porodice Mustelidae kojeg pronalazimo u Aljaski, Kanadi i većem dijelu Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Estonija i Američka vidrica · Vidi više »

Antwerpen

Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.

Novi!!: Estonija i Antwerpen · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Estonija i Argentina · Vidi više »

Arktik

Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.

Novi!!: Estonija i Arktik · Vidi više »

Arvo Pärt

Arvo Pärt (Paide, 11. rujna 1935.), estonski je skladatelj postmodernističke klasične i vjerske glazbe.

Novi!!: Estonija i Arvo Pärt · Vidi više »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Estonija i Ateizam · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Estonija i Atlantski ocean · Vidi više »

Atletika

Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.

Novi!!: Estonija i Atletika · Vidi više »

Autonomna estonska gubernija

Autonomna estonska gubernija (est.: Autonoomne Eestimaa kubermang, rus.: Эстля́ндская автоно́мия) bila je autonomna gubernija Ruske Republike koja je postojala od studenoga 1917. do veljače 1918.

Novi!!: Estonija i Autonomna estonska gubernija · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Estonija i Azija · Vidi više »

Azil

Azil je pravo političkog izbjeglice na utočište u nekoj stranoj državi.

Novi!!: Estonija i Azil · Vidi više »

Šumarstvo

Šumarstvo je znanost i umijeće gospodarenja šumskim bogatstvima.

Novi!!: Estonija i Šumarstvo · Vidi više »

Šveđani

Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.

Novi!!: Estonija i Šveđani · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Estonija i Švedska · Vidi više »

Švedski jezik

right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.

Novi!!: Estonija i Švedski jezik · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Estonija i Švicarska · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Estonija i Židovi · Vidi više »

Čudsko jezero

Čudsko jezero (estonski: Peipsi järv, ruski: Чудско озеро), ponegdje poznato i pod njemačkim nazivom Peipus, slatkovodno je reliktno jezero u Istočnoj Europi, smješteno na samoj granici Estonije i Ruske Federacije.

Novi!!: Estonija i Čudsko jezero · Vidi više »

Čudsko-pskovsko jezero

Čudsko-pskovsko jezero (estonski: Peipsi-Pihkva järv, ruski: Чу́дско-Пско́вское о́зеро, Пско́вско-Чудско́е о́зеро), ponegdje poznato i kao Peipus (njemački: Peipussee) jezerski je sustav u Istočnoj Europi, na granici između Estonije na zapadu i Rusije na istoku (odnosno ruskih oblasti Lenjingradske i Pskovske).

Novi!!: Estonija i Čudsko-pskovsko jezero · Vidi više »

Ålandski otoci

Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev. Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik koji je i jedini službeni jezik.

Novi!!: Estonija i Ålandski otoci · Vidi više »

Bakropis

Bakropis Giovanni Vasija iz 1740. godine. Na slici je rimski trg Campo de' Fiori. Bakropis je jedna od kemijskih grafičkih tehnika, oštrih i sočnih linija.

Novi!!: Estonija i Bakropis · Vidi više »

Baltičke države

Baltičke države (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke zemlje ili Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri države u sjeveroistočnoj Europi na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.

Novi!!: Estonija i Baltičke države · Vidi više »

Baltički klint

okrugu Ida-Viru u Estoniji. Baltički klint (est.: Balti klint, šve.: Baltiska klinten, rus.: Балтийско-Ладожский уступ, Глинт) erozijska je vapnenačka litica koja se nalazi na nekoliko otoka Baltičkoga mora u Estoniji, u Lenjingradskoj oblasti u Rusiji i na otocima Gotland i Öland u Švedskoj.

Novi!!: Estonija i Baltički klint · Vidi više »

Baltički narodi

Baltički narodi (Balti; ruski, Балтийские народы, Балты), skupina indoeuropskih naroda nastanjenih uz istočnu obalu Baltičkog mora i njegovog zaleđa na područjima sve od donjeg toka Visle na jugu pa do Riškog zaljeva na sjeveru.

Novi!!: Estonija i Baltički narodi · Vidi više »

Baltički put

Baltički put ili baltički lanac bile su mirne političke demonstracije, koje su se dogodile 23. kolovoza 1989. Oko dva milijuna ljudi uhvatilo se za ruke u obliku ljudskog lanca u rasponu od 600 km preko tri baltičke države - Estonske SSR, Latvijske SSR i Litavske SSR, tada republike Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Estonija i Baltički put · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Estonija i Baltičko more · Vidi više »

Baltofinski jezici

Baltofinski jezici, jezici Baltičkih Finaca kojima se služi skupina finskih naroda u bližem području Baltičkog mora, poglavito u Finskoj, Estoniji i u Rusiji (Karelija).

Novi!!: Estonija i Baltofinski jezici · Vidi više »

Baptisti

Svetoj Heleni Baptisti su obitelj kršćanskih slobodnih evanđeoskih crkava.

Novi!!: Estonija i Baptisti · Vidi više »

Bariton (glas)

Bariton je tip muškog glasa koji se nalazi između basa i tenora.

Novi!!: Estonija i Bariton (glas) · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Estonija i Barok · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Estonija i Belgija · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Estonija i Berlin · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Estonija i Biblija · Vidi više »

Birgit Õigemeel

Birgit Õigemeel (Kohila, 24. rujna 1988.) je estonska pjevačica, najpoznatija kao predstavnica Estonije na Pjesmi Eurovizije 2013. godine s pjesmom "Et uus saaks alguse" te kao pobjednik treće sezone emisije Eesti otsib superstaari Kategorija:Estonski pjevači Kategorija:Eurovizijski izvođači.

Novi!!: Estonija i Birgit Õigemeel · Vidi više »

Bitka kod Tannenberga (1410.)

Srednjovjekovni prikaz Bitke kod Tannenberga Bitka kod Tannenberga, poznata kao i Prva bitka kod Tannenberga (kako bi se razlikovala od druge dosta kasnije bitke na istome području), također i Bitka kod Grunwalda te Bitka kod Žalgirisa odvila se 15. srpnja 1410. između snaga Teutonskoga reda i združenih snaga Kraljevine Poljske, Velike Kneževine Litve, tatarskih prognanika pod vodstvom izgnanog kana Jalala ad-Dina i njihovih saveznika.

Novi!!: Estonija i Bitka kod Tannenberga (1410.) · Vidi više »

Bizamski štakor

Bizamski štakor (lat. Ondatra zibethicus) je vrsta glodavaca, koji živi u priobalnim područjima.

Novi!!: Estonija i Bizamski štakor · Vidi više »

Bizantska arhitektura

Aja Sofija u Istanbulu. Bizantska arhitektura nastala je na području koje se nalazi na području Istočnog Rimskog Carstva (Bizant) i vezana je za Carigrad, te iako ne postoji točna linija razgraničenja koja je odvaja od kršćanske umjetnosti, može se smatrati da je nastala na početku 5.

Novi!!: Estonija i Bizantska arhitektura · Vidi više »

Bjelorusi

Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.

Novi!!: Estonija i Bjelorusi · Vidi više »

Bolen

Bolen (Aspius aspius) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda boleni (lat. Aspius) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Estonija i Bolen · Vidi više »

Boljševizam

Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.

Novi!!: Estonija i Boljševizam · Vidi više »

Bor (biljni rod)

Bor (lat. Pinus), velik i značajan biljni rod iz porodice borovki, jedini rod u potporodici Pinoideae.

Novi!!: Estonija i Bor (biljni rod) · Vidi više »

Boris Jeljcin

Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.

Novi!!: Estonija i Boris Jeljcin · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Estonija i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Novi!!: Estonija i Brak · Vidi više »

Breza

Breza (lat. Betula), biljni rod listopadnog drveća i grmlja iz porodice brezovki.

Novi!!: Estonija i Breza · Vidi više »

Brijest

Listovi i sjemenke brijesta Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta.

Novi!!: Estonija i Brijest · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Estonija i Brončano doba · Vidi više »

Brutalizam

Kraljevsko kazalište u Londonu u brutalističkom stilu. Brutalizam je stil u modernoj arhitekturi koji je cvjetao od 1954. do 1970. godine.

Novi!!: Estonija i Brutalizam · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Estonija i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Brzo klizanje

Choi Jae-Bong na natjecanju u brzom klizanju Brzo klizanje jest sport u kojem je cilj u što kraćem vremenu prijeći zadanu udaljenost kližući na ledu.

Novi!!: Estonija i Brzo klizanje · Vidi više »

Budizam

Budizam je jedna od pet velikih svjetskih religija.

Novi!!: Estonija i Budizam · Vidi više »

Carl Robert Jakobson

Carl Robert Jakobson (Tartu, 26. srpnja 1841. – Kurgja, 19. ožujka 1882.) bio je estonski pisac, novinar, političar i učitelj, jedna od ključnih figura Estonskog narodnog preporoda.

Novi!!: Estonija i Carl Robert Jakobson · Vidi više »

Cement

Cement je građevinski vezivni materijal dobiven usitnjavanjem i pečenjem vapnenca i lapora u fini prah.

Novi!!: Estonija i Cement · Vidi više »

Centralne sile

Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.

Novi!!: Estonija i Centralne sile · Vidi više »

Chamonix-Mont-Blanc

Chamonix-Mont-Blanc skraćeno Chamonix je grad u departmanu Rhône-Alpes u Francuskoj.

Novi!!: Estonija i Chamonix-Mont-Blanc · Vidi više »

Citra

Svirač citre u Mariboru Citra J. Straussa (1:04) Citra je žičani instrument u obliku pravokutne plitke kutije, na kojoj je po dužini razapeto 30-45 žica.

Novi!!: Estonija i Citra · Vidi više »

Crna joha

Ženske rese Crna joha (jalša), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.

Novi!!: Estonija i Crna joha · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Estonija i Crvena armija · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Novi!!: Estonija i Cvijet · Vidi više »

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Novi!!: Estonija i Danski jezik · Vidi više »

Datiranje ugljikom-14

Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač. Datiranje ugljikom-14, radiougljično datiranje ili radiokarbonsko datiranje je određivanje starosti organskih tvari na temelju omjera broja atoma stabilnog ugljikova izotopa 12C i radioaktivnog izotopa 14C.

Novi!!: Estonija i Datiranje ugljikom-14 · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Estonija i De facto · Vidi više »

De jure

De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.

Novi!!: Estonija i De jure · Vidi više »

Deklaracija o neovisnosti Estonije

estonskom jeziku. Deklaracija o neovisnosti Estonije ili Manifest narodā Estonije (est.: Manifest Eestimaa rahvastele) osnivački je akt Republike Estonije donesen 24. veljače 1918., kojim je formalno proglašena neovisnost Estonije.

Novi!!: Estonija i Deklaracija o neovisnosti Estonije · Vidi više »

Denacionalizacija

Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.

Novi!!: Estonija i Denacionalizacija · Vidi više »

Devon (geološko razdoblje)

Devon je geološko razdoblje i sustav iz ere paleozoika od prije 416 milijuna do prije 359.2 milijuna godina.

Novi!!: Estonija i Devon (geološko razdoblje) · Vidi više »

Dioba vlasti

Dioba ili podjela vlasti jedno je od načela organizacije državne vlasti.

Novi!!: Estonija i Dioba vlasti · Vidi više »

Divlja patka

Divlja patka (lat. Anas platyrhynchos), poznata i kao gluhara, vrsta je patke koja nastanjuje umjerena i subtropska područja Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije.

Novi!!: Estonija i Divlja patka · Vidi više »

Dizanje utega

Dizač utega na treningu. Dizanje utega (ponekad znano kao olimpijska dizanja od engl. olympic weightlifting) vrsta je sporta u kojem natjecatelj ima zadatak podići što veću težinu utega.

Novi!!: Estonija i Dizanje utega · Vidi više »

Doba šutnje

Naslovnica estonskih novina od 14. ožujka 1934. godine koja najavljuje uvođenje izvanrednog stanja. Doba šutnje ili Doba tišine (est. vaikiv ajastu) naziv je za razdoblje u povijesti Estonije koje je trajalo od 12. ožujka 1934. pa sve do 1938. ili 1940., ovisno o izvorima.

Novi!!: Estonija i Doba šutnje · Vidi više »

Državna himna

Državna himna je reprezentativna pjesma države, koja se pretežno izvodi u svečanim odnosno službenim prilikama.

Novi!!: Estonija i Državna himna · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Estonija i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dvorac Toompea

Dvorac Toompea (est.: Toompea loss; lat.: Castrum Danorum), dvorac je na brdu Toompea u središnjem dijelu Tallinna, glavnoga grada Estonije.

Novi!!: Estonija i Dvorac Toompea · Vidi više »

Eklekticizam

romanike u modernom zdanju Eklekticizam ili eklektizam je filozofski pristup koji se ne drži ni jedne rigidne paradigme postavljenih pretpostavki ili zaključaka, već stvara višestruke teorije kako bi stekao uvid u fenomen, ili primjenjuje samo određene teorije u određenim slučajevima.

Novi!!: Estonija i Eklekticizam · Vidi više »

Ekspresionizam

Edvard Munch: ''Krik'', 1893. Ekspresionizam je umjetnički pravac s početka XX. stoljeća razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu, ali natruhe istog mogle su se pronaći i u glazbenoj umjetnosti.

Novi!!: Estonija i Ekspresionizam · Vidi više »

Emajõgi

Emajõgi (njem. Embach, lat. Metra) je rijeka u Estoniji koja teče iz jezera Võrtsjärv kroz okrug Tartumaa u Čudsko jezero.

Novi!!: Estonija i Emajõgi · Vidi više »

Endem

Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.

Novi!!: Estonija i Endem · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Estonija i Engleski jezik · Vidi više »

Erika Salumäe

Erika Salumäe 1992. Erika Salumäe 2009. Erika Salumäe (trans. Erika Akselewna Salumjae; Pärnu, 11 lipnja 1962.) bivša je sovjetski i estonski biciklistkinja.

Novi!!: Estonija i Erika Salumäe · Vidi više »

Ernst Öpik

Ernst Julius Öpik (Kunda, 22. listopada 1893. – Bangor, 10. rujna 1985.) je bio estonski astronom i astrofizičar koji je proveo drugi dio svoje karijere (1948. – 1981.) u opservatoriju Armaghu u Sjevernoj Irskoj.

Novi!!: Estonija i Ernst Öpik · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Novi!!: Estonija i Erozija · Vidi više »

Estonci

Neke narodne nošnje iz Estonije Estonci (est. eestlased, prethodno maarahvas) ili Esti su ugrofinski narod, koji pretežno živi u Estoniji.

Novi!!: Estonija i Estonci · Vidi više »

Estonska gubernija

Estonska gubernija (ruski: Эстляндская губерния, estonski: Eestimaa kubermang, bila je administrativna jedinica Ruskog Carstva koja je ''de facto'' egzistirala od 1719. do 1917., a ''de jure'' od 1721.

Novi!!: Estonija i Estonska gubernija · Vidi više »

Estonska košarkaška reprezentacija

Estonska košarkaška reprezentacija predstavlja državu Estoniju u športu košarci.

Novi!!: Estonija i Estonska košarkaška reprezentacija · Vidi više »

Estonska kruna

Estonska kruna (ISO 4217: EEK, estonski: Eesti kroon) bila je službeno sredstvo plaćanja u Republici Estoniji od 1928. godine do 31. prosinca 2010., kada je zamijenjena eurom.

Novi!!: Estonija i Estonska kruna · Vidi više »

Estonska marka

Estonska marka (est.: Eesti mark) bila je službena valuta u Estoniji od 1918. do 1927. godine.U početku je estonska marka bila potpuno istovjetna s tadašnjom njemačkom ostmarkom, koja je bila u optjecaju zajedno s ruskim rubljem još od njemačke okupacije.

Novi!!: Estonija i Estonska marka · Vidi više »

Estonska nogometna reprezentacija

Estonska nogometna reprezentacija predstavlja Estoniju u sportu nogometu.

Novi!!: Estonija i Estonska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Estonska Sovjetska Socijalistička Republika

Estonska Sovjetska Socijalistička Republika (est.: Eesti Nõukogude Sotsialistlik Vabariik; rus.: Эстонская Советская Социалистическая Республика, akronim: ESSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Novi!!: Estonija i Estonska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Estonska vlada u izgnanstvu

Estonska vlada u izgnanstvu (est.: Eesti Vabariigi valitsus eksiilis) bila je formalno proglašena vlada Republike Estonije u izgnanstvu, koja je postojala od 1944. godine do ponovne uspostave vladinog suvereniteta nad teritorijem Estonije 1992. godine.

Novi!!: Estonija i Estonska vlada u izgnanstvu · Vidi više »

Estonske eurokovanice

Estonske eurokovanice imaju isti dizajn za svih osam kovanica od 1 centa do 2 eura.

Novi!!: Estonija i Estonske eurokovanice · Vidi više »

Estonski jezik

Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.

Novi!!: Estonija i Estonski jezik · Vidi više »

Estonski narodni preporod

Estonski narodni preporod ili Estonsko narodno buđenje (estonski: Ärkamisaeg), označava razdoblje estonske povijesti u kojem se kod Estonaca probudila nacionalna svijest i želja za nacionalnim samoodređenjem.

Novi!!: Estonija i Estonski narodni preporod · Vidi više »

Estonski rat za neovisnost

Estonski rat za neovisnost (estonski: Vabadussõda, dosl. "Rat za slobodu"), poznat još i kao Estonski oslobodilački rat, naziv je za vojni sukob koji se odvio od 1918. do 1920. u kojem je novoproglašena nezavisna Republika Estonija branila svoju neovisnost i teritorijalni integritet od napada sovjetske Rusije i kasnije od Baltičke teritorijalne obrane.

Novi!!: Estonija i Estonski rat za neovisnost · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: Estonija i Euro · Vidi više »

Europska radiodifuzijska unija

Članice EBU-a Europska radiodifuzijska unija (ERU) (eng.: European Broadcasting Union (EBU), fra.: L'Union Européenne de Radio-Télévision (UER), međunarodna je radiodifuzijska organizacija. Formirale su ju 12. veljače 1950. 23 radiodifuzijske organizacije na području Europe i Sredozemljaa na konferenciji u Torquayu u Devonu. Godine 1993. Međunarodna radio-televizijska organizacija (OIRT), ekvivalent radiodifuzijskih kuća iz centralne i istočne Europe, sjedinila se s EBU-om. Godine 2004. EBU je imala punopravne članice iz 52 države te pridružene članice iz još 29. Članice su radijske i televizijske kompanije, od kojih su većina u vlasništvu države ili u privatnom vlasništvu s javnom koncesijom. Punopravne članice smještene su u državama od Alžira do Vatikana, uključujući gotovo sve europske države. Pridružene članice nisu ograničene samo na Europu te uključuju radiodifuzijske kompanije iz Kanade, Japana, Meksika, Indije, Hong Konga i drugih zemalja. Punopravne članice su one čije države pripadaju europskom radiodifuzijskom području ili su članice Vijeća Europe. Najpoznatija aktivnost EBU-a je Eurovizija. EBU organizira i natjecanje Mladih plesača Eurovizije, kao i natjecanja za mlade glazbenike i scenariste po istom modelu. Članice EBU-a često su surađivale na stvaranju dokumentaraca i animiranih filmova za djecu. Prva takva koprodukcija bila je The Animals of Farthing Wood godine 1993., temeljena na istoimenim knjigama Colina Danna. Glazbena tema koja se izvodi prije svake EBU-ove emisije je preludij Te Deumu koga je napisao Marc-Antoine Charpentier.

Novi!!: Estonija i Europska radiodifuzijska unija · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Estonija i Europska unija · Vidi više »

Europska vidra

Europska vidra, često i euroazijska vidra (Lutra lutra) je vrsta iz porodice kuna prilagođena životu u slatkoj vodi i smatra se najboljim plivačem od svih kopnenih zvijeri.

Novi!!: Estonija i Europska vidra · Vidi više »

Europski parlament

Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.

Novi!!: Estonija i Europski parlament · Vidi više »

Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.

Europsko prvenstvo u nogometu 2012. (popularno kao UEFA Euro 2012) natjecanje je koje se održavalo u Poljskoj i Ukrajini.

Novi!!: Estonija i Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012. · Vidi više »

Eurozona

#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

Novi!!: Estonija i Eurozona · Vidi više »

Everybody (pjesma)

"Everybody" je pjesma iz 2001. kojom su Tanel Padar, Dave Benton i 2XL predstavljali Estoniju na Eurosongu u Danskoj.

Novi!!: Estonija i Everybody (pjesma) · Vidi više »

FC Flora Tallinn

MTU JK FC Flora je estonski nogometni klub iz Tallinna koji je osnovan 1990. godine.

Novi!!: Estonija i FC Flora Tallinn · Vidi više »

FC Levadia Tallinn

FC Levadia Tallinn je estonski nogometni klub iz Tallinna.

Novi!!: Estonija i FC Levadia Tallinn · Vidi više »

Finci

Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.

Novi!!: Estonija i Finci · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Estonija i Finska · Vidi više »

Finski jezik

Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.

Novi!!: Estonija i Finski jezik · Vidi više »

Finski zaljev

Baltičko more i Finski zaljev Finski zaljev (finski: Suomenlahti; ruski: Финский залив, Finskii zaliv; švedski: Finska viken; estonski: Soome laht) je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.

Novi!!: Estonija i Finski zaljev · Vidi više »

Flora

Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.

Novi!!: Estonija i Flora · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Estonija i Francuski jezik · Vidi više »

Frula

Rumunjska frula Moldavske frule (''fluer'') Frula (iz rumunjskog fluier) poznata i kao vrula, frula postranka, frula stranjčica, usneno je, labijalno, drveno puhačko glazbalo (aerofon) koji se pravi od jednog komada drveta (uglavnom bazgovina/zovina ili šljiva).

Novi!!: Estonija i Frula · Vidi više »

Fyn

smještaj otoka Fyn (njem. Fünen) je treći danski otok po veličini.

Novi!!: Estonija i Fyn · Vidi više »

Galeb

Galeb (lat. Larus) je veliki rod galebova sa svjetskom rasprostranjenošću (s daleko najvećom raznolikošću vrsta na sjevernoj polutci).

Novi!!: Estonija i Galeb · Vidi više »

Gerd Kanter

Gerd Kanter (Tallinn, 6. svibnja 1979.) je estonski atletski predstavnik i aktualni svjetski prvak i olimpijski pobjednik u bacanju diska.

Novi!!: Estonija i Gerd Kanter · Vidi više »

Gerhart Hauptmann

Gerhart Johann Robert Hauptmann (Szczawno Zdrój, 15. studenog 1862. – Jagniątków, 6. lipnja 1946.), njemački književnik.

Novi!!: Estonija i Gerhart Hauptmann · Vidi više »

Gerli Padar

'''Gerli Padar''' Gerli Padar (Haljalas, 6. studenog 1979.), estonska pjevačica koja je predstavljala Estoniju u polufinalu Eurovizije 2007. godine s pjesmom "Partners in Crime".

Novi!!: Estonija i Gerli Padar · Vidi više »

Germanizacija

Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.

Novi!!: Estonija i Germanizacija · Vidi više »

Germanizam

Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.

Novi!!: Estonija i Germanizam · Vidi više »

Gljive

Sunčanice Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Estonija i Gljive · Vidi više »

Gmazovi

Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.

Novi!!: Estonija i Gmazovi · Vidi više »

Golanska visoravan

Čerkeza. Visoravan je okružena s 4 države: Libanon - Sirija - Jordan - Izrael. Golanska visoravan (arapski: هضبة الجولان Hadhbat al-Jaulan, hebrejski: רמת הגולן), ranije poznata kao Sirijska visoravan je plato na granici između Izraela, Libanona, Jordana i Sirije.

Novi!!: Estonija i Golanska visoravan · Vidi više »

Gotika

bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.

Novi!!: Estonija i Gotika · Vidi više »

Gotland

Grb Gotlanda Gotland Gotland je pokrajina, županija i općina u Švedskoj, ujedno i najveći otok Baltičkog mora.

Novi!!: Estonija i Gotland · Vidi više »

Goveda

Skupina Bovinae su potporodica šupljorožaca.

Novi!!: Estonija i Goveda · Vidi više »

Govedarstvo

Boškarin. Govedarstvo je najvažnija grana stočarstva.

Novi!!: Estonija i Govedarstvo · Vidi više »

Granit

rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.

Novi!!: Estonija i Granit · Vidi više »

Grb

Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.

Novi!!: Estonija i Grb · Vidi više »

Grb Danske

Državni grb Danske sastoji se od tri plava lava na zlatnom štitu.

Novi!!: Estonija i Grb Danske · Vidi više »

Grb Estonije

Veliki grbGrb Estonije u svom sadašnjem obliku je zlatni štit s tri vitka, plava leoparda (ili lava) u prolazu (heraldičkim rječnikom passant guardant) na sredini s hrastovim grančicama sa strane štita.

Novi!!: Estonija i Grb Estonije · Vidi više »

Gulag

Gulag (rus. Гла́вное управле́ние лагере́й ili Главное управление исправительно-трудовыхлагерей и колоний, Glavnoje upravlenije ispraviteljno-trudovyh lagerej i kolonij; hrv. Glavna uprava za popravno-radne logore i kolonije) sinonim je za sveobuhvatan represivni sustav u SSSR-u. Uključivao je koncentracijske logore za prisilni rad i zatvore.

Novi!!: Estonija i Gulag · Vidi više »

Gustav II. Adolf

'''Gustav II. Adolf''' Gustav II.

Novi!!: Estonija i Gustav II. Adolf · Vidi više »

Gustav V. Švedski

Gustav V. (punim imenom Oscar Gustaf Adolf; 16. lipnja 1858. – 29. listopada 1950.) je bio kralj Švedske od 1907. godine do svoje smrti.

Novi!!: Estonija i Gustav V. Švedski · Vidi više »

Haapsalu

Grad Haapsalu Haapsalu snimljen dronom 2022. godine Haapsalu (njem. i šve. Hapsal, fin. Haapsalu i Haapsalo) je grad koji se nalazi na zapadnoj obali Estonije.

Novi!!: Estonija i Haapsalu · Vidi više »

Hanza

Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.

Novi!!: Estonija i Hanza · Vidi više »

Haringe

Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.

Novi!!: Estonija i Haringe · Vidi više »

Harmonika

Dijatonska harmonika Stara talijanska harmonika s klavijaturom Harmonika (armunika) je široko rasprostranjeno glazbalo koje se upotrebljava u raznim tipovima glazbe.

Novi!!: Estonija i Harmonika · Vidi više »

HDI

HDI ili Human Development Index (hrv. ljudski razvojni indeks) početkom devedesetih godina 20.

Novi!!: Estonija i HDI · Vidi više »

Hektar

Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Estonija i Hektar · Vidi više »

Helidrom

Helidrom u Porto Monizu, Madeira Helidrom je određena površina na tlu ili objektu (na palubi broda, platformi, zgradi, i dr.) namijenjena u potpunosti ili djelomično za dolazak, odlazak i površinsko kretanje helikoptera.

Novi!!: Estonija i Helidrom · Vidi više »

Helsinki

Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.

Novi!!: Estonija i Helsinki · Vidi više »

Henrik Ibsen

Henrik Johan Ibsen (Skien, 20. ožujka 1828. – Kristijanija (Oslo), 23. svibnja 1906.) norveški je književnik koji je svojim stvaralaštvom imao veliki utjecaj na modernu dramu.

Novi!!: Estonija i Henrik Ibsen · Vidi više »

Hiiumaa

Hiiumaa je drugi najveći estonski otok (989 km²) poslije otoka Saaremaa.

Novi!!: Estonija i Hiiumaa · Vidi više »

Himna

Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.

Novi!!: Estonija i Himna · Vidi više »

Hipocentar

Hipocentar ili žarište je naziv za mjesto nastanka potresa u Zemljinoj unutrašnjosti.

Novi!!: Estonija i Hipocentar · Vidi više »

Hokej na ledu

Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.

Novi!!: Estonija i Hokej na ledu · Vidi više »

Hrast

Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.

Novi!!: Estonija i Hrast · Vidi više »

Hrast lužnjak

Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.

Novi!!: Estonija i Hrast lužnjak · Vidi više »

Hrvanje

Hrvanje je borilačka vještina, ali i standardni olimpijski sport.

Novi!!: Estonija i Hrvanje · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Estonija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Estonija i Hrvatski jezik · Vidi više »

I. Zimske olimpijske igre – Chamonix 1924.

I.

Novi!!: Estonija i I. Zimske olimpijske igre – Chamonix 1924. · Vidi više »

IFOR

IFOR je akronim za "Implementation FORce" (hr. Snage za provedbuZaštitne snage).

Novi!!: Estonija i IFOR · Vidi više »

II. Zimske olimpijske igre – St. Moritz 1928.

II.

Novi!!: Estonija i II. Zimske olimpijske igre – St. Moritz 1928. · Vidi više »

IIHF

Sjedište u Zürichu IIHF je akronim Međunarodne federacije u hokeju na ledu (eng. International Ice Hockey Federation).

Novi!!: Estonija i IIHF · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Estonija i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Inocent III.

Inocent III. (22. veljače 1161. – 16. srpnja 1216.), papa od 8. siječnja 1198. do smrti.

Novi!!: Estonija i Inocent III. · Vidi više »

Insolacija

Hrvatske. Europe. Zemlji. pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo). Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Insolacija (lat. insolatio: osunčanje, osunčavanje), u meteorologiji, je trajanje obasjavanja Suncem (Sunčevo zračenje), osunčanje ili osunčavanje, to jest vrijeme u kojem je neko mjesto na Zemlji izravno ozračeno Sunčevim zrakama.

Novi!!: Estonija i Insolacija · Vidi više »

Internet

Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.

Novi!!: Estonija i Internet · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Estonija i Irak · Vidi više »

Irska nogometna reprezentacija

Nogometna reprezentacija Republike Irske predstavlja Irsku u nogometu.

Novi!!: Estonija i Irska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Estonija i Islam · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Estonija i Island · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Estonija i Istočna Europa · Vidi više »

Istočnoeuropska nizina

Položaj Istočnoeuropske nizine Volga najveća rijeka u nizini ali i u cijeloj Europi Istočnoeuropska nizina (rus.: Восточно-Европейская равнина, ukr.: Східноєвропейська рівнина, polj.: Nizina Wschodnioeuropejska, bje.: Усходне-Эўрапейская раўніна, est.: Ida-Euroopa lauskmaa, Vene tasandik, kaz.: Шығыс Еуропа жазығы, lit.: Ryţu Europos lyguma, lat.: Austrumeiropas līdzenums, mol.: Cîmpia Europei de Est) poznata i kao Ruska nizina je velika nizina u istočnoj Europi, koja zauzima približno 40% europskog kontinenta i po tome predstavlja njegovu najveću ravničarsku cjelinu.

Novi!!: Estonija i Istočnoeuropska nizina · Vidi više »

Ivan IV., ruski car

'''Ivan IV.''' Ivan IV.

Novi!!: Estonija i Ivan IV., ruski car · Vidi više »

Ivan Krstitelj

Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.

Novi!!: Estonija i Ivan Krstitelj · Vidi više »

Jaan Anvelt

Jaan Anvelt (Oorgu, 18. travnja 1884. – Moskva, 11. prosinca 1937.), estonski je boljševički revolucionar, političar i pisac.

Novi!!: Estonija i Jaan Anvelt · Vidi više »

Jaan Talts

Jaan Talts (Massiaru, Estonija, 19. svibnja 1944.) je bivši estonski dizač utega te višestruki olimpijski, svjetski i europski prvak.

Novi!!: Estonija i Jaan Talts · Vidi više »

Jaan Tõnisson

Jaan Tõnisson (Viiratsi, 22. prosinca 1868. – Tallinn(?), vjerojatno 1941.), estonski je političar i pravnik.

Novi!!: Estonija i Jaan Tõnisson · Vidi više »

Jaroslav I., veliki knez Kijeva

U vrijeme vladavine Jaroslava Mudrog, Kijevska Rus' se nalazila na vrhuncu svoje moći Jaroslav Vladimirovič Mudri (staroslavenski: Ярослав Мудрый, stari nordijski: Jarizleifr); (978. – 1054.); je novgorodski i potom veliki kijevski knez, koji je bio na čelu prve istočnoslavenske države Kijevske Rusi u razdoblju između 1019.

Novi!!: Estonija i Jaroslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »

Jasen

Jasen (lat. Fraxinus) je rod drveća iz porodice Oleaceae.

Novi!!: Estonija i Jasen · Vidi više »

Jasika

Jasika (trepetljika, lat. Populus tremula) je biljna vrsta iz porodice Salicaceae (Vrbe) iz roda Populus (Topole).

Novi!!: Estonija i Jasika · Vidi više »

Jüri Uluots

Jüri Uluots (Kirbla, 13. siječnja 1890. – Stockholm, 9. siječnja 1945.) estonski je pravnik, novinar i političar, najpoznatiji po tome što je od 1939. do 1945. bio premijer Estonije.

Novi!!: Estonija i Jüri Uluots · Vidi više »

Jõgeva

Željeznički kolodvor Jõgeva Jõgeva (njem. Laisholm, rus. Йыгева) je gradić u Estoniji, s nešto više od 6000 stanovnika.

Novi!!: Estonija i Jõgeva · Vidi više »

Jõhvi

Crkva u Jõhviju zimi Jõhvi (njem. Jewe) je grad u sjeveroistočnoj Estoniji, glavni je grad okruga Ida-Virumaa, ali je tek četvrti grad po veličini.

Novi!!: Estonija i Jõhvi · Vidi više »

Jehovini svjedoci

Jehovini svjedoci propovijedaju od kuće do kuće u Lisabon, Portugal Jehovini svjedoci propovijedaju Jehovino Kraljevstvo od kuće do kuće koristeći "''Stražarsku kulu''" Jehovini svjedoci hebrejskim pismom. Jehovini svjedoci propovijedaju na ulici u Lavovu, Ukrajina. Jehovini svjedoci su pripadnici međunarodne kršćanske vjerske zajednice koja broji oko 8,6 milijuna pripadnika širom svijeta.

Novi!!: Estonija i Jehovini svjedoci · Vidi više »

Johan Laidoner

Johan Laidoner (Viiratsi, 12. veljače 1884. – Vladimir, 13. ožujka 1953.), estonski je general i državnik.

Novi!!: Estonija i Johan Laidoner · Vidi više »

Johann Gottfried Herder

Johann Gottfried von Herder, (* 25. kolovoza 1744. Mohrungen, Pruska; † 18. prosinca 1803. u Weimaru) je bio njemački književnik, prevoditelj, teolog i filozof Weimarške klasike.

Novi!!: Estonija i Johann Gottfried Herder · Vidi više »

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.

Novi!!: Estonija i Judaizam · Vidi više »

Jurjevski noćni ustanak

Jurjevski noćni ustanak (est. Jüriöö ülestõus) je naziv za pobunu estonskih seljaka protiv tuđinske vlasti svojih feudalnih gospodara.

Novi!!: Estonija i Jurjevski noćni ustanak · Vidi više »

Kaarel Eenpalu

Kaarel August Eenpalu, rođen kao Karl-August Einbund (Tartu, 28. svibnja 1888. – Kirov, 27./28. siječnja 1942.) bio je estonski pravnik, novinar i političar, Državni starješina (1932.) i premijer Estonije (1938. – 1939.). Eenpalu je bio bliski suradnik i saveznik Konstantina Pätsa te se spominje kao tvorac pojma "Doba šutnje", kojim se označava razdoblje autokratske vladavine Konstantina Pätsa od 1934. pa do parlamentarnih izbora 1938. godine.

Novi!!: Estonija i Kaarel Eenpalu · Vidi više »

Kaja Kallas

Kaja Kallas (Talinn, 18. lipnja 1977.) estonska je političarka, predsjednica Vlade Estonije od 26. siječnja 2021. Vođa je Stranke reforme od 2018., a članica Riigikogu (Parlamenta) od 2019., te od 2011. do 2014. godine.

Novi!!: Estonija i Kaja Kallas · Vidi više »

Kalevipoeg

Ilustracija Kalevipoega Kalevipoeg je epski spjev Reinholda Friedricha Kreutzwalda koji se smatra estonskim nacionalnim epom.

Novi!!: Estonija i Kalevipoeg · Vidi više »

Kalvinizam

Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.

Novi!!: Estonija i Kalvinizam · Vidi više »

Karelijci

Karelijci ili Karelci (finski: karjalaiset, karelski: karjalaižet, karjalazet, karjalaiset, ruski: Карелы, švedski: kareler, karelare) baltofinski je narod koji živi u Kareliji.

Novi!!: Estonija i Karelijci · Vidi više »

Karelski jezik

Karelski jezik (ISO 639-3: krl), jezik Karelijaca, finska skupina jezika, kojim govori 35 000 ljudi (1993 Salminen) na području ruske Karelije, i 10 000 u Finskoj (1994), u provinciji Oulu.

Novi!!: Estonija i Karelski jezik · Vidi više »

Karl Ernst von Baer

Karl Ernst von Baer (Piep, 29. veljače 1792. – Dorpat, 28. studenog 1876.), estonski zoolog.

Novi!!: Estonija i Karl Ernst von Baer · Vidi više »

Kassari

Kassari (njemački: Kassargen) je estonski otok u Baltičkom moru u blizini otoka Hiiumaa.

Novi!!: Estonija i Kassari · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Estonija i Katoličanstvo · Vidi više »

Kärdla

Ulica u Kärdli Kärdla (šve. Kärrdal, njem. Kertel ili Kertell) je najveći grad na estonskom otoku Hiiumaa i glavni grad okruga Hiiumaa.

Novi!!: Estonija i Kärdla · Vidi više »

Keila (rijeka)

Video (2022.) Keila je rijeka u sjevernoj Estoniji u okruzima Harjumau i Raplamau.

Novi!!: Estonija i Keila (rijeka) · Vidi više »

Kenozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Kenozoik je najmlađa geološka era koja počinje prije 65 milijuna godina.

Novi!!: Estonija i Kenozoik · Vidi više »

Kerli

Kerli Kõiv (7. veljače 1987., Elva, Estonija) je estonska pjevačica koja je bolje poznata pod umjetničkim imenom Kerli.

Novi!!: Estonija i Kerli · Vidi više »

Kersti Kaljulaid

Kersti Kaljulaid na Opinion Festivalu 2021. u Paideu, Estonija Kersti Kaljulaid (Tartu, 30. prosinca 1969.) bila je peta predsjednica Estonije između 2016.

Novi!!: Estonija i Kersti Kaljulaid · Vidi više »

KFOR

KFOR-Logotip Karta sa sektorima KFOR -a (2002) KFOR (eng. Kosovo Force) ili snage na Kosovu su međunarodne mirovne snage pod vodstvom NATO saveza.

Novi!!: Estonija i KFOR · Vidi više »

Kihnu

Kihnu (njemački: Kühnö) je estonski otok u Baltičkom moru.

Novi!!: Estonija i Kihnu · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Estonija i Kina · Vidi više »

Klasična glazba

Gudački kvartet ''Rusquartet'' Klasična glazba je naziv za vrstu glazbe koja potječe iz razdoblja klasicizma.

Novi!!: Estonija i Klasična glazba · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Estonija i Košarka · Vidi više »

Kohtla-Järve

Kulturni centar u gradu Kohtla-Järve Kohtla-Järve (rus. Кохтла-Ярве) je grad i općina u sjeveroistočnoj Estoniji, osnovan je 1924. godine, a registriran kao grad 1946. Grad je industrijaliziran, te je veliki proizvođač različitih naftnih proizvoda.

Novi!!: Estonija i Kohtla-Järve · Vidi više »

Kolektivizacija

Kolektivizacija (latinski preko ruskog), prijenos privatne imovine (nekretnina i sredstava za rad) u kolektive, kolektivna gospodarstva, zadruge.

Novi!!: Estonija i Kolektivizacija · Vidi više »

Kolhoz

Kolhoz (ruski: колхоз) je bio oblik poljoprivrednog zadrugarstva u Sovjetskom Savezu, koji je koegzistirao s državnim poljoprivrednim gospodarstvom sovhozom.

Novi!!: Estonija i Kolhoz · Vidi više »

Kolosijek

željezničke pruge normalnoga kolosijeka razmak između tračnica iznosi 1435 milimetara. slavonsko-podravskih željeznica (Tehnički muzej u Zagrebu). Uskotračna pruga nekad je vodila do Dubrovnika (slika iz 1967.). Spomenik ''Samoborčeku'' u Samoboru. Austrijska parna lokomotiva U.37 na koparskom kolodvoru ("Parenzana"). Kolosijek je prometni trak namijenjen kretanju prisilno vođenih vozila (na primjer željeznica i tramvaja).

Novi!!: Estonija i Kolosijek · Vidi više »

Kolovoški puč

Kolovoški puč (rus. Августовский путч) bio je neuspjeli pokušaj državnog udara od 19.

Novi!!: Estonija i Kolovoški puč · Vidi više »

Komedija

Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.

Novi!!: Estonija i Komedija · Vidi više »

Komunistička partija Sovjetskog Saveza

Značka stranke Komunistička partija Sovjetskog Saveza (ruski Коммунисти́ческая па́ртия Сове́тского Сою́за) - bila je vladajuća stranka u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Estonija i Komunistička partija Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Konferencija u Jalti

Winston Churchill, Franklin D. Roosevelt i Josif Staljin u Jalti 1945. godine Film s Konferencije u Jalti Dana 4. veljače 1945. godine u Jalti na Krimu (današnja Ukrajina), sastali su se najviši predstavnici SAD-a, Sovjetskog saveza i Velike Britanije.

Novi!!: Estonija i Konferencija u Jalti · Vidi više »

Konstantin Päts

Konstantin Päts (Häädemeeste, 23. veljače 1874. – Buraševo, 18. siječnja 1956.) estonski je političar i pravnik, najutjecajniji estonski političar u razdoblju između dva svjetska rata.

Novi!!: Estonija i Konstantin Päts · Vidi više »

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Novi!!: Estonija i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »

Kopenhagen

Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.

Novi!!: Estonija i Kopenhagen · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Estonija i Kosovo · Vidi više »

Kosovska Mitrovica

Kosovska Mitrovica (albanski: Mitrovicë ili Mitrovica, odnosno Mitrovicë ë Kosovës, tur. Mitrovice) je grad smješten na sjeveru Kosova.

Novi!!: Estonija i Kosovska Mitrovica · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Estonija i Kršćanstvo · Vidi više »

Kristina Šmigun-Vähi

Kristina Šmigun-Vähi (Tartu, Estonija, 23. veljače 1977.) je bivša i zasada najuspješnija estonska skijašica u disciplini skijaškog trčanja.

Novi!!: Estonija i Kristina Šmigun-Vähi · Vidi više »

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Novi!!: Estonija i Krumpir · Vidi više »

Kukci

kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.

Novi!!: Estonija i Kukci · Vidi više »

Kultura vrpčaste keramike

vrpčaste keramike prikazana crvenom i natpisom ''Corded Ware''. Kultura vrpčaste keramike (njemački Schnurkeramik, engleski Corded Ware, francuski ceramique cordée) je keramičko posuđe koje je prije pečenja ukrašeno otiskivanjem sukane (pletene) uzice ili vrpce i koje se pojavljuje u različitim vremenskim razdobljima i u različitim prapovijesnim kulturama.

Novi!!: Estonija i Kultura vrpčaste keramike · Vidi više »

Kunda

Hidroelektrana Kunda, najstarija takva u Estoniji Kunda je grad u okrugu Lääne-Virumaa, sjeverna Estonija.

Novi!!: Estonija i Kunda · Vidi više »

Kurši

Kurši (latvijski: Kurši, litavski: Kuršiai, njemački: Kuren), ponekad i Kuronci, ime je jednog od baltičkih plemena, koje je živjelo na uskom pojasu baltičke obale od 1. do 14. stoljeće na području današnje Litve i Latvije.

Novi!!: Estonija i Kurši · Vidi više »

Kuressaare

Dvorac Kuressaare Kuressaare (fin. Kuressaari, njem. Arensburg, u doba SSSR-a Kingissepa) je grad i općina na otoku Saaremaa u Estoniji.

Novi!!: Estonija i Kuressaare · Vidi više »

Kvartar

Kvartar je posljednji geološki period koji je počeo prije 2,5 milijuna godina i u kojem se razvio suvremeni čovjek.

Novi!!: Estonija i Kvartar · Vidi više »

Ladoga

Jezero Ladoga (Ruski: Ладожское озеро, Ladožskoje ozero; Finski: Laatokka) najveće je europsko slatkovodno jezero, a 15.

Novi!!: Estonija i Ladoga · Vidi više »

Lastavica

Lastavica ili lastavica pokućarka je vrsta ptica selica iz porodice lastavica (red vrapčarki).

Novi!!: Estonija i Lastavica · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Estonija i Latinski jezik · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Estonija i Latvija · Vidi više »

Latvijci

Zemljovid 1898. Latvijci, Letonci, Leti ili Lotiši, narod u sjeveroistočnoj Europi s oko 2,27 milijuna pripadnika (2007.), od čega 1,245 milijuna u Latviji, pripadnici baltičke skupine naroda, indoeuropske etnolingvističke porodice.

Novi!!: Estonija i Latvijci · Vidi više »

Laulupidu

Otvaranje festivala 2009. godine. Laulupidu (hrvatski: Estonski festival pjesme) je festival zborova koji se svakih pet godina održava u Estoniji još od 1869. godine (iako razmak između festivala nije uvijek bio pet godina).

Novi!!: Estonija i Laulupidu · Vidi više »

Lav

Lav (lat. Panthera leo) životinjska je vrsta iz porodice mačaka.

Novi!!: Estonija i Lav · Vidi više »

Ledenjak

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.

Novi!!: Estonija i Ledenjak · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: Estonija i Ledeno doba · Vidi više »

Lišajevi

Ernst Haeckel:Slike lišajeva Lišajevi (lat. Lichenes) složeni su organizmi, izgrađeni od minimalno dva člana: mikobionta - gljiva i fotobionta - algi i/ili cijanobakterija, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu.

Novi!!: Estonija i Lišajevi · Vidi više »

Libanon

Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.

Novi!!: Estonija i Libanon · Vidi više »

Liga naroda

Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Estonija i Liga naroda · Vidi više »

Lipovjani

Lipovjani (Starovjerci; Engl. Lipovans; Lipoveni u Rumunjskoj), malena etnička zajednica porijeklom od Rusa nastanjena na delti Dunava u rumunjskoj županiji Tulcea.

Novi!!: Estonija i Lipovjani · Vidi više »

Litavci

''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.

Novi!!: Estonija i Litavci · Vidi više »

Litica

Popovićima Klif je erozijski oblik marinskog procesa.

Novi!!: Estonija i Litica · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Estonija i Litva · Vidi više »

Livonija

Livonija (let. i lit. Livonija, est. Liivimaa) je povijesna država na Baltiku čiji se teritorij danas nalazi na područjima država Estonije i Latvije.

Novi!!: Estonija i Livonija · Vidi više »

Livonska braća mača

mini Livonska braća mača (lat.: Fratres militiæ Christi Livoniæ, njem.: Schwertbrüderorden) je bio viteški vojni red kojeg je uspostavio biskup Albert od Rige, 1202. godine.

Novi!!: Estonija i Livonska braća mača · Vidi više »

Livonski križarski rat

Livonski križarski rat (latvijski:Livonijas krusta kari) odnosi se na njemačka i danska osvajanja srednjovjekovne Livonije, prostora koji predstavlja modernu Latviju i Estoniju tijekom Sjevernih križarskih ratova.

Novi!!: Estonija i Livonski križarski rat · Vidi više »

Livonski rat

Livonski rat bio je dugogodišnji vojni sukob (1558. – 1583.), u kojom se Carska Rusija bezuspješno borila protiv koalicije sastavljene od Kraljevine Poljske, Velike Kneževine Litve i Kraljevine Švedske za kontrolu nad tadašnjom Velikom Livonijom, u kojoj su pored Livonije bile i Estonija, Kurlandija i otok Saaremaa.

Novi!!: Estonija i Livonski rat · Vidi više »

Livonski red

oklop livonskih vitezova Livonski red bio je autonomna livonska grana Teutonskog Reda i član Livonske konfederacije od 1435. do 1561. Nakon što je poražen od Samogita godine 1236.

Novi!!: Estonija i Livonski red · Vidi više »

Ljudska prava

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Novi!!: Estonija i Ljudska prava · Vidi više »

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Novi!!: Estonija i Luterani · Vidi više »

Maamme

Maamme (finski) ili Vårt land (švedski) znači "Naša zemlja" i naziv je neslužbene himne Finske.

Novi!!: Estonija i Maamme · Vidi više »

Mahovnjače

mahovina Mahovnjače (Mahovine, Bryophyta, sensu lato) biljni odljeljak (divizija) koji čini skupinu najjednostavnije građenih kopnenih biljaka stablašica (Cormophyta).

Novi!!: Estonija i Mahovnjače · Vidi više »

Maksim Gorki

'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (ruski: Максим Горький), pravo ime Aleksej Maksimovič Pješkov (ruski: Алексей Максимович Пешков) (Nižnji Novgorod, 28. ožujka 1868. – Moskva, 18. lipnja 1936.) bio je ruski književnik.

Novi!!: Estonija i Maksim Gorki · Vidi više »

Maslac

Kategorija:Mlijeko i mliječni proizvodi‎ Kategorija:namazi Kategorija:Koloidni sustavi Kategorija:Masti za kuhanje Maslac Maslac (Eng. - butter), poznat i kao posvojenica puter je energetski i nutritivno visoko vrijedan mliječni proizvod, dobiva se procesom bućkanja iz osnovne sirovine slatkog ili kiselog vrhnja, kemijskog sastava: voda (80%), suha tvar (16%)>(bjelančevine, vitamini, minerali, soli...). Vrhnje za proizvodnju maslaca se ne homogenizira.

Novi!!: Estonija i Maslac · Vidi više »

Menjševici

Vođe Menjševika u Stockholmu; Pavel Akselrod, Julij Martov i Aleksandar Martinov Menjševici (ruski: меньшевик.

Novi!!: Estonija i Menjševici · Vidi više »

Meso

Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.

Novi!!: Estonija i Meso · Vidi više »

Mihail Gorbačov

Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.

Novi!!: Estonija i Mihail Gorbačov · Vidi više »

Mir u Brest-Litovsku

Granice podijeljene u Brest-Litovsku Mir u Brest- Litovsku, poznatiji kao Brestlitovski mir jest sporazum kojeg je 3. ožujka 1918. u gradu Brest-Litovsk (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila boljševička vlada Rusije s predstavnicima Središnjih sila.

Novi!!: Estonija i Mir u Brest-Litovsku · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Estonija i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Mlijeko

Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.

Novi!!: Estonija i Mlijeko · Vidi više »

Morena

Rubna morena Morena je razrdrobljeni kameni materijal nastao djelovanjem ledenjaka.

Novi!!: Estonija i Morena · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Estonija i Moskva · Vidi više »

Mu isamaa, mu õnn ja rõõm

Mu isamaa, mu õnn ja rõõm je himna Republike Estonije.

Novi!!: Estonija i Mu isamaa, mu õnn ja rõõm · Vidi više »

Muhu

Muhu (lokalno Muhumaa, njemački: Mohn/Moon) je estonski otok u Baltičkom moru.

Novi!!: Estonija i Muhu · Vidi više »

Mullutu-Suurlaht

Mullutu-Suurlaht je jezero u Estoniji, smješteno u okrugu Saare na južnom dijelu otoka Saaremaa.

Novi!!: Estonija i Mullutu-Suurlaht · Vidi više »

Nacionalni park

Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.

Novi!!: Estonija i Nacionalni park · Vidi više »

Nacionalni park Karula

lat. ''Pinus sylvestris'') u nacionalnom parku Karula Nacionalni park Karula (est. Karula rahvuspark) se nalazi u južnoj Estoniju odnosno u okruzima Valgamaa I Võrumaa.

Novi!!: Estonija i Nacionalni park Karula · Vidi više »

Nacionalni park Lahemaa

''Viru raba'' Nacionalni park Lahemaa (est. Lahemaa rahvuspark) se nalazi u sjevernoj Estoniji na obalama Finskog zaljeva, 70 kilometara istočno od glavnog grada Tallinna.

Novi!!: Estonija i Nacionalni park Lahemaa · Vidi više »

Nacionalni park Matsalu

Nacionalni park Matsalu zimi Nacionalni park Matsalu (prethodno Prirodni rezervat Matsalu, est.: Matsalu rahvuspark, često samo Matsalu) je prirodni rezervat (osnovan je 1957.) i nacionalni park koji se nalazi u okrugu Läänemaa, zapadna Estonija.

Novi!!: Estonija i Nacionalni park Matsalu · Vidi više »

Nacionalni park Soomaa

Nacionalni park Soomaa Video Nacionalnog parka Soomaa snimljen dronom 2023. Nacionalni park Soomaa (est.: Soomaa rahvuspark) se nalazi u jugozapadnoj Estoniji u okrugu Viljandimaa.

Novi!!: Estonija i Nacionalni park Soomaa · Vidi više »

Nacionalni park Vilsandi

NP Vilsandi tijekom ljeta Nacionalni park Vilsandi (est. Vilsandi rahvuspark) se nalazi u okrugu Saare, zapadna Estonija.

Novi!!: Estonija i Nacionalni park Vilsandi · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Estonija i Nafta · Vidi više »

Naissaar

Naissaar (njemački:Nargen, švedski: Nargö) je estonski otok u Finskom zaljevu.

Novi!!: Estonija i Naissaar · Vidi više »

Narva

Narva može značiti.

Novi!!: Estonija i Narva · Vidi više »

Narva (grad)

Grad Narva Narva (rus. Нарва) je treći najveći grad u Estoniji.

Novi!!: Estonija i Narva (grad) · Vidi više »

Narva (rijeka)

Narva (est. Narva jõgi) je pogranična rijeka, čiji tok dijeli Estoniju i Rusiju.

Novi!!: Estonija i Narva (rijeka) · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Estonija i NATO · Vidi više »

Neogotika

Istaknute neogotičke građevine, na vrhu Westminsterska palača, London, lijevo Cathedral of Learning, Pittsburgh, desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20.

Novi!!: Estonija i Neogotika · Vidi više »

Neoklasicizam

Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.

Novi!!: Estonija i Neoklasicizam · Vidi više »

Neopoganstvo

Novosagrađeni hram u Thessalonikiju Neopoganstvo predstavlja razne rekonstrukcije pretkršćanskih religija i duhovnih pravaca.

Novi!!: Estonija i Neopoganstvo · Vidi više »

Nereligioznost

Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsutnost religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.

Novi!!: Estonija i Nereligioznost · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Estonija i Nijemci · Vidi više »

Nikita Hruščov

Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a. Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u razdoblju od 1953. do 1964. godine i premijer SSSR-a u razdoblju od 1958. do 1964.

Novi!!: Estonija i Nikita Hruščov · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Estonija i Njemačka · Vidi više »

Njemačka marka

Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina.

Novi!!: Estonija i Njemačka marka · Vidi više »

Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu

Ösel. Njemačka okupacija Estonije odvila se tijekom posljednjih mjeseci Prvoga svjetskoga rata.

Novi!!: Estonija i Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Estonija i Njemački jezik · Vidi više »

NKVD

Simbol NKVD-a NKVD (rus.Народный комиссариат внутреннихдел) u SSSR-u bila skraćenica za Narodni komesarijat unutarnjih poslova, bila je i javna i tajna policijska organizacija koja je izravno vršila odluke vladajućih tijela, uključujući i ubojstva političkih neistomišljenika u vrijeme Staljina.

Novi!!: Estonija i NKVD · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Estonija i Nogomet · Vidi više »

Nordijsko skijanje

Nordijsko skijanje je vrsta skijanja, kod kojeg je skijaški vez konstruiran tako da su prsti skijaša pričvršćeni za skiju, a peta skijaša je slobodna.

Novi!!: Estonija i Nordijsko skijanje · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Estonija i Norveška · Vidi više »

Novgorod

Gradovi u Rusiji.

Novi!!: Estonija i Novgorod · Vidi više »

Novi zavjet

Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.

Novi!!: Estonija i Novi zavjet · Vidi više »

Odbojka

Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.

Novi!!: Estonija i Odbojka · Vidi više »

Okrug Harju

Zastava Harjumaa (est. Harju maakond, njem. Harrien, lat. Harria) ili kraće Harju jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Harju · Vidi više »

Okrug Hiiu

Okrug Hiiu ili kraće Hiiu jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Hiiu · Vidi više »

Okrug Ida-Viru

Okrug Ida-Viru ili kraće Ida-Viru jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Ida-Viru · Vidi više »

Okrug Järva

Okrug Järva ili kraće Järva jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Järva · Vidi više »

Okrug Jõgeva

Okrug Jõgeva ili kraće Jõgeva jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Jõgeva · Vidi više »

Okrug Lääne

Okrug Lääne ili kraće Lääne jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Lääne · Vidi više »

Okrug Lääne-Viru

Okrug Lääne-Viru ili kraće Lääne-Viru jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Lääne-Viru · Vidi više »

Okrug Pärnu

Okrug Pärnu ili kraće Pärnu jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Pärnu · Vidi više »

Okrug Põlva

Okrug Põlva ili kraće Põlva jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Põlva · Vidi više »

Okrug Rapla

Okrug Rapla ili kraće Rapla jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Rapla · Vidi više »

Okrug Saare

Okrug Saare (ili Oesel) ili kraće Saare jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Saare · Vidi više »

Okrug Tartu

Okrug Tartu ili Tartumaa (est. Tartu maakond, njem. Kreis Dorpat) ili kraće Tartu jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Tartu · Vidi više »

Okrug Valga

Okrug Valga ili kraće Valga jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Valga · Vidi više »

Okrug Võru

Okrug Võru ili kraće Võru jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Võru · Vidi više »

Okrug Viljandi

Viljandimaa (est. Viljandimaa maakond, njem. Kreis Fellin) ili kraće Viljandi jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Estonija i Okrug Viljandi · Vidi više »

Okruzi Estonije

Okruzi Estonije Okrug (estonski: maakond) je administrativna jedinica u Estoniji.

Novi!!: Estonija i Okruzi Estonije · Vidi više »

Oksidi

Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.

Novi!!: Estonija i Oksidi · Vidi više »

Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.

Novi!!: Estonija i Oktobarska revolucija · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Estonija i Olimpijske igre · Vidi više »

Operacija Barbarossa

Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.

Novi!!: Estonija i Operacija Barbarossa · Vidi više »

Opservatorij

Alpama. Automatska meteorološka postaja. Opservatorij (prema lat. observare: promatrati) je znanstvena ustanova u kojoj se sustavno motre određene prirodne pojave (na primjer astronomski, meteorološki, seizmološki opservatorij).

Novi!!: Estonija i Opservatorij · Vidi više »

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj · Vidi više »

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Estonija i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »

Osmussaar

Osmussaar (švedski: Odensholm) je estonski otok u Finskom zaljevu dijelu Baltičkog mora udaljen 7,5 km od estonskog i 62 od finskog kopna.

Novi!!: Estonija i Osmussaar · Vidi više »

Ostland

Ostland je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila administrativna uprava Trećeg Reicha u Istočnoj Europi, punog naziva Reichskommissariat Ostland (u doslovnom prijevodu: Reichovo povjerenstvo za istočne zemlje) U sastav Ostlanda su ušle zemlje Pribaltika i Bjelorusija, dijelovi Ukrajine, Rusije i istočne Poljske.

Novi!!: Estonija i Ostland · Vidi više »

Otepää

Crkva u Otepääi koja je nacionalni spomenik kulture Otepää (prije Nuustaku; njem. Odenpäh) je grad u okrugu Valgamaa, južna Estonija.

Novi!!: Estonija i Otepää · Vidi više »

Paide

Crkva u Paideu Paide (njem. Weißenstein, polj. Biały Kamien) je glavni grad okruga Järvamaa, središnja Estonija.

Novi!!: Estonija i Paide · Vidi više »

Pakt Ribbentrop-Molotov

Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov. Tajni protokol Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Estonija i Pakt Ribbentrop-Molotov · Vidi više »

Paldiski

Luteranska crkva iz 18. stoljeća Željeznička postaja Paldiski je grad i baltička luka smješten na poluotoku Pakri u sjeverozapadnoj Estoniji, okrug Harjumaa.

Novi!!: Estonija i Paldiski · Vidi više »

Paleozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Paleozoik je duga geološka era u razvoju Zemlje koja je počela prije oko 541 a trajala je do oko 252 milijuna godina računajući od sadašnjeg vremena.

Novi!!: Estonija i Paleozoik · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Estonija i Pariz · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Estonija i Parlament · Vidi više »

Parlamentarna republika

Karta svijeta na kojoj su parlamentarne republike označene narančasto. Predsjedničke republike su označene zelenom, a parlamentarne monarhije crvenom bojom. Parlamentarna republika ili parlamentarna ustavna republika predstavlja republikanski oblik vladavine temeljen na parlamentarnom sustavu u kome je izvršna vlast ili njen najvažniji dio utjelovljen u šefu vlade prije svega odgovorna parlamentu koji je bira.

Novi!!: Estonija i Parlamentarna republika · Vidi više »

Pastrvke

Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).

Novi!!: Estonija i Pastrvke · Vidi više »

Paul Keres

Paul Keres (Narva, 7. siječnja 1916. — Helsinki, 5. lipnja 1975.) bio je estonski i sovjetski šahist.

Novi!!: Estonija i Paul Keres · Vidi više »

Pärnu (grad)

Pärnu (njem. Pernau, rus. Пярну) je grad u jugozapadnoj Estoniji na obali zaljeva Pärnu dijelu Riškog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Estonija i Pärnu (grad) · Vidi više »

Pärnu (rijeka)

Pärnu je rijeka u Estoniji.

Novi!!: Estonija i Pärnu (rijeka) · Vidi više »

Pühajärv

Pühajärv (što na estonskome znači Sveto jezero) je jezero na jugoistoku Estonije, u Okrugu Valga pored grada Otepää.

Novi!!: Estonija i Pühajärv · Vidi više »

Põltsamaa

Crkva i dvorac u gradu Põltsamaa (njem. Oberpahlen) je grad u okrugu Jõgevamaa, središnja Estonija.

Novi!!: Estonija i Põltsamaa · Vidi više »

Põlva

Crkva u Põlvi Põlva (rus. Пылва, njem. Pölwe ili Pölwa) je glavni grad okruga Põlva, jugoistočna Estonija.

Novi!!: Estonija i Põlva · Vidi više »

Pedja (rijeka)

Pedja je četvrta najduža rijeka u Estoniji.

Novi!!: Estonija i Pedja (rijeka) · Vidi više »

Pentekostalizam

Pentekostna crkva u Mottola, u Italija. Pentekostalizam je kršćanski pokret unutar protestantskih crkava koji je nastao početkom 20.

Novi!!: Estonija i Pentekostalizam · Vidi više »

Peradarstvo

Uzgoj kokoši na otvorenom Peradarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem pernatih životinja s ciljem dobivanja mesa, perja i jaja.

Novi!!: Estonija i Peradarstvo · Vidi više »

Perestrojka

SSSR poštanska marka iz 1988. Perestrojka (ruski: перестройка, ponovna izgradnja) je program reforme sovjetskog gospodarstva i politike kojega je lansirao Mihail Gorbačov 1987. godine.

Novi!!: Estonija i Perestrojka · Vidi više »

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Novi!!: Estonija i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »

Pješčana dina

Namibiji. Maroku Dine u Alžiru Satelitski snimak raznih dina u Murzuku, Libija Dina Rubjerg Knude, (Sjeverno more) Dina (Baltičko more) Pješčana dina ili pješčana sipina je uzvisina koja je nastala nakupljanjem pijeska koji nanosi vjetar.

Novi!!: Estonija i Pješčana dina · Vidi više »

Pješčenjak

Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.

Novi!!: Estonija i Pješčenjak · Vidi više »

Pjesma Eurovizije

Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.

Novi!!: Estonija i Pjesma Eurovizije · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2009.

Pjesma Eurovizije 2009. bila je 54.

Novi!!: Estonija i Pjesma Eurovizije 2009. · Vidi više »

Plavi različak

Plavi različak (modra zečina, šemišljika, šemešljika, modrulja; lat. Centaurea cyanus), jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika.

Novi!!: Estonija i Plavi različak · Vidi više »

Pleistocen

Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.

Novi!!: Estonija i Pleistocen · Vidi više »

Poganstvo

Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.

Novi!!: Estonija i Poganstvo · Vidi više »

Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.

Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.

Novi!!: Estonija i Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924. · Vidi više »

Politeizam

Cornelis van Haarlem: Pad Titana. Mnoštvo politeističkih bogova. Politeizam ili mnogoboštvo je vjera u više bogova.

Novi!!: Estonija i Politeizam · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Estonija i Poljaci · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Estonija i Poljska · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: Estonija i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Poluotok

hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.

Novi!!: Estonija i Poluotok · Vidi više »

Pop

Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.

Novi!!: Estonija i Pop · Vidi više »

Pop art

Roy Lichtenstein, ''La Cara de Barcelona'', 1992., beton i keramika, 19,5 x 14 m x 18 cm, Barcelona. Pop art (skr. od engleski: popular art.

Novi!!: Estonija i Pop art · Vidi više »

Popis ISO 639 oznaka jezika

ISO 639 standard navodi dvoslovne i troslovne oznake jezika, a trenutno postoji u tri inačice, koje su navedene u sljedećoj tablici.

Novi!!: Estonija i Popis ISO 639 oznaka jezika · Vidi više »

Porez na dodanu vrijednost

PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća.

Novi!!: Estonija i Porez na dodanu vrijednost · Vidi više »

Poskok

Poskok (lat. Vipera ammodytes) je vrsta najotrovnije i najopasnije europske zmije iz porodice ljutica.

Novi!!: Estonija i Poskok · Vidi više »

Postimpresionizam

Postimpresionizam (post- + impresionizam, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je stilski pravac u umjetnosti s kraja 19.

Novi!!: Estonija i Postimpresionizam · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: Estonija i Potres · Vidi više »

Povrće

Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.

Novi!!: Estonija i Povrće · Vidi više »

Prangli

Prangli (švedski: Vrangö, njemački: Wrangelsholm) je estonski otok u Finskom zaljevu dijelu Baltičkog mora.

Novi!!: Estonija i Prangli · Vidi više »

Prave svinje

Prave svinje (lat. Suidae), porodica parnoprstaša (Artiodactyla) najstariji i najprimitivniji predstavnici iz podreda Suiformes (Nonruminantia).

Novi!!: Estonija i Prave svinje · Vidi više »

Pravopis

Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.

Novi!!: Estonija i Pravopis · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Estonija i Pravoslavlje · Vidi više »

Pravoslavna crkva

Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.

Novi!!: Estonija i Pravoslavna crkva · Vidi više »

Predsjednički sustav

Predsjednički sustav ili sustav predsjedničke vlade je ustavno-politički sustav organizacije vlasti u kojem je načelno oštro izvršena dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te je svaka samostalna u području koje joj je ustavom dodijeljeno.

Novi!!: Estonija i Predsjednički sustav · Vidi više »

Predsjednik Estonije

Predsjednik Republike Estonije (estonski: Eesti Vabariigi President) službeni je državni poglavar Republike Estonije.

Novi!!: Estonija i Predsjednik Estonije · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Estonija i Prirodni plin · Vidi više »

Prirodni rezervat

Hutovo blato - ptičji rezervat Prirodni rezervat (ili rezervat prirode) je područje koje je zaštićeno zbog svog značaja za floru i faunu, te geološkog ili nekog drugog posebnog interesa.

Novi!!: Estonija i Prirodni rezervat · Vidi više »

Programska podrška

Programska podrška (još i softver, programska oprema, programska potporaKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 847.) je neopipljivi dio računala (znači meko, nježno) u kojeg se ubrajaju programi i podaci koji se nalaze na računalu, ne uključujući operacijski sustav, za razliku od mehaničkih i elektroničkih dijelova koji zajedno čine sklopovlje.

Novi!!: Estonija i Programska podrška · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Estonija i Protestantizam · Vidi više »

Protokol iz Kyota

Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime dodatak je međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova.

Novi!!: Estonija i Protokol iz Kyota · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Estonija i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Pskov

Pskov (rus. Псков, njemački: Pleskau) je grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti.

Novi!!: Estonija i Pskov · Vidi više »

Pskovska oblast

Pskovska oblast (ruski: Пско́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Novi!!: Estonija i Pskovska oblast · Vidi više »

Pskovsko jezero

Pskovsko jezero (estonski: Pihkva järv, ruski: Псковское озеро) slatkovodno je reliktno jezero u Istočnoj Europi, smješteno na samoj granici Estonije i Ruske Federacije.

Novi!!: Estonija i Pskovsko jezero · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Estonija i Ptice · Vidi više »

Rajon

Rajon je upravna teritorijalna jedinica u Ruskoj Federaciji i nekim zemljama bivšeg SSSR-a, podjedinica federalnih subjekata (oblasti, krajeva, autonomnih republika) te većih gradova.

Novi!!: Estonija i Rajon · Vidi više »

Rakuni

Rakuni (Procyonidae), porodica manjih zvijeri iz podreda Caniformia koja s porodicama Ailuridae (crveni panda), Mephitidae (smrdljivci) i Mustelidae (kune) čine natporodicu Musteloidea.

Novi!!: Estonija i Rakuni · Vidi više »

Rakvere

Crkva u Rakvareu s okolicom Rakvere (njem. Wesenberg ili Wesenbergh) je grad u sjevernoj Estoniji i sjedište okruga Lääne-Virumaa.

Novi!!: Estonija i Rakvere · Vidi više »

Rapla

Crkva u Rapli Rapla 2021 Rapla (njem. Rappel) je glavni grad okruga Raplamaa, Estonija.

Novi!!: Estonija i Rapla · Vidi više »

Raspjevana revolucija

Estonskoga festivala pjesme 1988. godine bili su početak Raspjevane revolucije, koja je po tim događajima i dobila svoje ime. Raspjevana revolucija (est.: laulev revolutsioon; let.: dziesmotā revolūcija; lit.: dainuojanti revoliucija) je uobičajeni naziv za događaje koji su doveli do obnove suvereniteta Estonije, Latvije i Litve, triju baltičkih država pod sovjetskom kontrolom, usred raspada Sovjetskoga Saveza.

Novi!!: Estonija i Raspjevana revolucija · Vidi više »

Razvijene zemlje

Ljudski razvojni indeks na svijetu Razvijene zemlje općenito je izraz koji se rabi za kategorizaciju tehnički naprednih država koje imaju značajno razvijenu vlastitu industrijsku proizvodnju i gospodarstvo.

Novi!!: Estonija i Razvijene zemlje · Vidi više »

Razvodnica

Razvodnica je pojas koji odvaja dva porječja ili dva slijeva.

Novi!!: Estonija i Razvodnica · Vidi više »

Rändajad

"Rändajad" (est.: "Putnici") je estonska pjesma grupe Urban Symphony koja predstavlja Estoniju na Eurosongu 2009. Tekst pjesme, kao i glazbu, napisao je Sven Lõhmus.

Novi!!: Estonija i Rändajad · Vidi više »

Realizam (književnost)

Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.

Novi!!: Estonija i Realizam (književnost) · Vidi više »

Reflektorski teleskop

Dobsonovoj montaži. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Newtonovog reflektora iz 1672. Gregorian teleskop iz 1735. Reflektorski teleskop je tip teleskopa koji svjetlost sakuplja zrcalima za razliku od refraktorskih teleskopa koji svjetlost skupljaju lećama.

Novi!!: Estonija i Reflektorski teleskop · Vidi više »

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Novi!!: Estonija i Reformacija · Vidi više »

Reporteri bez granica

Logotip Reporteri bez granica nevladina organizacija je sa sjedištem u Parizu koja zagovara slobodu tiska i medija.

Novi!!: Estonija i Reporteri bez granica · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Estonija i Republika · Vidi više »

Riški zaljev

Riški zaljev Riški zaljev je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.

Novi!!: Estonija i Riški zaljev · Vidi više »

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Estonija i Ribe · Vidi više »

Richterova ljestvica

Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.

Novi!!: Estonija i Richterova ljestvica · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: Estonija i Riga · Vidi više »

Riigikogu

Riigikogu (hrv.: "Državna skupština") jednodomni je nacionalni parlament Republike Estonije.

Novi!!: Estonija i Riigikogu · Vidi više »

Risovi

Risovi (lat. Lynx) su rod iz porodice mačaka (Felidae).

Novi!!: Estonija i Risovi · Vidi više »

Rock

Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.

Novi!!: Estonija i Rock · Vidi više »

Rokoko

nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.

Novi!!: Estonija i Rokoko · Vidi više »

Romanika

tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.

Novi!!: Estonija i Romanika · Vidi više »

Romi

Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Estonija i Romi · Vidi više »

Ruhnu

Ruhnu (švedski: Runö) je estonski otok u Riškom zaljevu dijelu Baltičkog mora administrativno pripada okrugu Saare.

Novi!!: Estonija i Ruhnu · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Estonija i Rusi · Vidi više »

Rusifikacija

Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.

Novi!!: Estonija i Rusifikacija · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Estonija i Rusija · Vidi više »

Ruska revolucija 1905. godine

Ruska revolucija 1905.

Novi!!: Estonija i Ruska revolucija 1905. godine · Vidi više »

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.

Novi!!: Estonija i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Estonija i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Estonija i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rusko-estonski sporazum iz Tartua

Sporazum iz Tartua (est.: Tartu rahu) mirovni je sporazum potpisan 2. veljače 1920. godine u Tartuu između Republike Estonije i Ruske SFSR, a kojim je okončan Estonski rat za neovisnost.

Novi!!: Estonija i Rusko-estonski sporazum iz Tartua · Vidi više »

Saadjärv

Saadjärv je jezero u istočnoj Estonija s površinom od 7,08 km².

Novi!!: Estonija i Saadjärv · Vidi više »

Saaremaa

Saaremaa je najveći estonski otok površine 2673 km2, a čini oko 95% teritorija okruga Saare.

Novi!!: Estonija i Saaremaa · Vidi više »

Saarlased

Saarlased (u Engl. Oeselians, Osilians).- Stari narod koji je u 13.

Novi!!: Estonija i Saarlased · Vidi više »

Saga

Saga (od staronordijske riječi za "nešto rečeno", "ispričano") je izraz koji označava pripovijest ili spomen na neki događaj sačuvan usmenom predajom.

Novi!!: Estonija i Saga · Vidi više »

Salinitet

svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.

Novi!!: Estonija i Salinitet · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Estonija i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Saxo Grammaticus

Saxo Grammaticus Saxo Grammaticus (oko 1150. – 1220.) danski srednjovjekovni povjesničar, o čijem životu nema drugih izvora osim činjenice da mu se pripisuje autorstvo danske povijesne kronike Gesta Danorum.

Novi!!: Estonija i Saxo Grammaticus · Vidi više »

Schengenski prostor

zemlje s otvorenim granicama prema Schengenskom prostoru (Monako, San Marino i Vatikan) Schengenski prostor obuhvaća teritorije 27 europskih zemalja koje su usvojile Schengenski sporazum potpisan 1985.

Novi!!: Estonija i Schengenski prostor · Vidi više »

Secesija

Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.

Novi!!: Estonija i Secesija · Vidi više »

Sekularizam

George Jacob Holyoake, autor pojma sekularizam Sekularizam (od latinske riječi saeculum, koja ukazuje na sve ono što ne pripada religiji, a na hrv. ovosvjetnost) ideja je da vjera i država moraju biti odvojene jedna od druge i da vjera ne smije utjecati na politiku.

Novi!!: Estonija i Sekularizam · Vidi više »

Selica

Ždralovi u seobi Selicama se nazivaju životinje općenito, koje pojedina godišnja doba provode u različitim područjima.

Novi!!: Estonija i Selica · Vidi više »

Separatizam

Pod separatizmom se podrazumijeva potpora za ustroj jedne države, iz političkih, kulturnih, etničkih, jezičkih, vjerskih ili drugih razloga za odvajanje od suparničke skupine, često i u kombinaciji s velikom političkom autonomijom.

Novi!!: Estonija i Separatizam · Vidi više »

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

Novi!!: Estonija i Sibir · Vidi više »

Sigtuna

Sigtuna je grad u istoimenoj općini (iako je središte općine naselje Märsta) u švedskoj županiji Stockholm, smjestio se sjeverno od Stockholma.

Novi!!: Estonija i Sigtuna · Vidi više »

Sillamäe

Gradska vijećnica Sillamäe Sillamäe (rus. Силламяэ) je grad u okrugu Ida-Virumaa u sjevernom dijelu Estonije, na južnoj obali Finskog zaljeva.

Novi!!: Estonija i Sillamäe · Vidi više »

Silur

kaledonske orogeneze. Silur je pojam iz geologije koji označava period u razvoju Zemlje od prije 443 milijuna godina do prije 416 milijuna godina.

Novi!!: Estonija i Silur · Vidi više »

Sindi (grad)

Položaj Sindija na karti Estonije (označen crrvenom) Sindi je grad u okrugu Pärnumaa, jugozapadna Estonija.

Novi!!: Estonija i Sindi (grad) · Vidi više »

Sir

Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.

Novi!!: Estonija i Sir · Vidi više »

Sisavci

Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.

Novi!!: Estonija i Sisavci · Vidi više »

Sivi vuk

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.

Novi!!: Estonija i Sivi vuk · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Estonija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Novi!!: Estonija i Sjeverna Europa · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Estonija i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Sjeverni križarski ratovi

Sjeverni križarski ratoviChristiansen, Erik (1997).

Novi!!: Estonija i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Estonija i Skandinavija · Vidi više »

Skype

Skype je poznati VoIP i ''instant messaging'' program, tj.

Novi!!: Estonija i Skype · Vidi više »

Slijev

Utjecajni slijevovi Europe. razvodnica. Slijev ili sliv je područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru.

Novi!!: Estonija i Slijev · Vidi više »

Sloboda tiska

Indeks slobode medija prema nvo "reporteri bez granica" Sloboda tiska je sloboda medija za objavljivanje i širenje informacija ili mišljenja, bilo putem tiska ili elektronskih medija bez ikakve kontrole vlasti ili cenzure.

Novi!!: Estonija i Sloboda tiska · Vidi više »

Smallville (serija)

Smallville je američka TV serija koja je započela s emitiranjem 16.

Novi!!: Estonija i Smallville (serija) · Vidi više »

Smeđi medvjed

zagrebačkom zoološkom vrtu Smeđi medvjed (Ursus arctos) zvijer je iz porodice medvjeda.

Novi!!: Estonija i Smeđi medvjed · Vidi više »

Smreka

Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.

Novi!!: Estonija i Smreka · Vidi više »

Socrealizam

Socrealizam ili socijalistički realizam je doktrina nastala 1930-ih u SSSR-u po kojoj umjetnost treba izražavati ideje socijalizma, napose slijediti odgojne ciljeve koje postavlja komunistička partija (tzv. partijnost umjetnosti), uz eventualno kritičko gledanje na ranije realističke pravce u književnosti, u slikarstvu i dr.

Novi!!: Estonija i Socrealizam · Vidi više »

Som

Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae.

Novi!!: Estonija i Som · Vidi više »

Sovjetska okupacija baltičkih država

Sovjetska okupacija baltičkih država je izraz pod kojim se, u svom najčešćem smislu, opisuje okupacija teritorija triju baltičkih država: Estonije, Latvije i Litve, od Sovjetskog Saveza na početku Drugog svjetskog rata, odnosno 14.

Novi!!: Estonija i Sovjetska okupacija baltičkih država · Vidi više »

Sovjetski rubalj

Sovjetski rubalj iz 1961. Sovjetski rubalj (rus. рубль), ISO 4217: SUR je bio službeno sredstvo plaćanja u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Estonija i Sovjetski rubalj · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Estonija i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sphagnales

Sphagnales, red mahovnjača u razredu Sphagnopsida.

Novi!!: Estonija i Sphagnales · Vidi više »

Srednje kameno doba

Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.

Novi!!: Estonija i Srednje kameno doba · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Estonija i Srednji vijek · Vidi više »

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Novi!!: Estonija i Stari vijek · Vidi više »

Statistički ured Europskih zajednica

Statistički ured Europskih zajednica (Eurostat) prikuplja i objavljuje statističke podatke iz država članica, država izvan Europske unije te od međunarodnih organizacija kako bi informirao institucije Europske unije i omogućio praćenje učinaka politika Zajednice.

Novi!!: Estonija i Statistički ured Europskih zajednica · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

Novi!!: Estonija i Stockholm · Vidi više »

Stopa plodnosti

Stopa plodnosti ili stopa fertiliteta označava koeficijent koji pokazuje broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života (15-49 godine).

Novi!!: Estonija i Stopa plodnosti · Vidi više »

Suur Munamägi

Suur Munamägi, najviši vrh Estonije Suur Munamägi (u prijevodu "Planina Veliko Jaje") je najviši vrh Estonije (i Baltčkih zemalja).

Novi!!: Estonija i Suur Munamägi · Vidi više »

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo je grana stočarstva koja obuhvaća uzgoj i gospodarsko iskorištavanje svinja radi mesa, masti, kože, dlake i dr.

Novi!!: Estonija i Svinjogojstvo · Vidi više »

Svjetionik

Svjetionik — Lyngvig, Danska. Svjetionik je uređaj, uglavnom kao viša zgrada, koji emisijom svjetlosnih signala omogućava brodovima navigaciju.

Novi!!: Estonija i Svjetionik · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Estonija i Svjetska baština · Vidi više »

Svjetska banka

Upravna zgrada Svjetske banke u Washingtonu Svjetska banka (eng. World Bank) prvotno je osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Estonija i Svjetska banka · Vidi više »

Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

Novi!!: Estonija i Svjetska trgovinska organizacija · Vidi više »

Tacit

Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.

Novi!!: Estonija i Tacit · Vidi više »

Takson

Takson (taxon, u množini taxa), riječju takson u biologiji označava se sistematikom prepoznata grupa živih bića.

Novi!!: Estonija i Takson · Vidi više »

Tallinn

Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.

Novi!!: Estonija i Tallinn · Vidi više »

Tartu

Grad Tartu Tartu (njem. Dorpat) je drugi najveći estonski grad.

Novi!!: Estonija i Tartu · Vidi više »

Tatari

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).

Novi!!: Estonija i Tatari · Vidi više »

Terra Mariana

Terra Mariana (1260.) Terra Mariana (hrv. Zemlja Svete Marije) je službeni naziv za srednjovjekovnu Livoniju ili Staru Livoniju (njem. Alt-Livland, est. Vana-Liivimaa, lav. Livonija) koja je formirana nakon Livonskog križarskog rata na teritoriju koji obuhvaća današnje Estoniju i Latviju.

Novi!!: Estonija i Terra Mariana · Vidi više »

Teutonci

Rimsko Carstvo 125. godine kretanja Cimbra i Teutonaca Teutonce su grčki i rimski autori, posebice Strabon i Velej Paterkul, spominjali kao germansko pleme koje je obično dovođeno u usku vezu s Cimbrima, čiji je etnička pripadnost predmet spora između Gala i Germana.

Novi!!: Estonija i Teutonci · Vidi više »

Teutonski viteški red

Grb Teutonskih vitezova Teutonski vitezovi ili Teutonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina.

Novi!!: Estonija i Teutonski viteški red · Vidi više »

Thor

18. stoljeća Thor u borbi protiv divova, Mårten Eskil Winge, 1872. Thorova skulptura u Stockholmu Nordijski bog Thor (staronordijski Þórr) najstariji je Odinov sin.

Novi!!: Estonija i Thor · Vidi više »

Toplo jezero

Toplo jezero (estonski: Lämmijärv, ruski: Тёплое озеро) slatkovodno je reliktno jezero u Istočnoj Europi, smješteno na samoj granici Estonije i Ruske Federacije.

Novi!!: Estonija i Toplo jezero · Vidi više »

Torij

Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).

Novi!!: Estonija i Torij · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Estonija i Treći Reich · Vidi više »

Treset

Treset na otoku Lewisu, Škotska Treset je tamnosmeđi do crni organski talog koji nastaje razgradnjom te raspadom mahovina, trave i stabala u vlažnim i močvarnim područjima, akumulacija je djelomično sagnjile vegetacije.

Novi!!: Estonija i Treset · Vidi više »

Tresetište

Njemačkoj Tresetišta su mokri životni okoliši.

Novi!!: Estonija i Tresetište · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Estonija i Turska · Vidi više »

Ufa

S. M. Prokudina-Gorskog (1910.) Ufa (ruski: Уфа, tatarski: Ufa, Öfä; baškirski: Өфө, čuvaški: Ěпхӳ) glavni je grad Baškirije, republike u središnjem sjevernom europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Estonija i Ufa · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Estonija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo

Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo (njem.: Vereinigtes Baltisches Herzogtum; let.: Apvienotā Baltijas hercogiste; est.: Ühendatud Balti Hertsogiriik) bila je kratkotrajna država koja je na samom kraju Prvog svjetskog rata postojala na području današnje Latvije i Estonije kao klijent Njemačkog Carstva.

Novi!!: Estonija i Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Estonija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Estonija i Ukrajinci · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Estonija i UNESCO · Vidi više »

Unitarizam

Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.

Novi!!: Estonija i Unitarizam · Vidi više »

UNPROFOR

UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.

Novi!!: Estonija i UNPROFOR · Vidi više »

Uralski jezici

Uralski jezici Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.

Novi!!: Estonija i Uralski jezici · Vidi više »

Uranij

Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.

Novi!!: Estonija i Uranij · Vidi više »

Urban Symphony

Urban Symphony je estonski glazbeni sastav osnovan 2007. godine.

Novi!!: Estonija i Urban Symphony · Vidi više »

Ustav Estonije

Ustav Republike Estonije (est.: Eesti Vabariigi põhiseadus, PS) temeljni je zakonski akt (ustav) u Republici Estoniji, koji regulira temeljnu organizaciju i strukturu estonske države, kao i temeljna prava, slobode i društvene odnose.

Novi!!: Estonija i Ustav Estonije · Vidi više »

Valga

Valga (njem. Walk) je grad u južnoj Estoniji i glavni grad okruga Valgamaa.

Novi!!: Estonija i Valga · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Estonija i Vapnenac · Vidi više »

Vaps (pokret)

Vaps (est.: Eesti Vabadussõjalaste Keskliit, kasnije Eesti Vabadussõjalaste Liit), odnosno Savez sudionika Estonskoga rata za neovisnost, bio je u početku organizacija veterana Estonskoga rata za neovisnost, a kasnije i politički pokret koji je djelovao u estonskoj politici u razdoblju između dva svjetska rata.

Novi!!: Estonija i Vaps (pokret) · Vidi više »

Võrtsjärv

Võrtsjärv (njem. Wirzsee) je drugo najveće jezero u Estoniji s površinom od 270 km².

Novi!!: Estonija i Võrtsjärv · Vidi više »

Võru

Luteranska crkva u Võruu Võru (Võro: Võro, njem. Werro) je grad i općina u jugoistočnoj Estonija.

Novi!!: Estonija i Võru · Vidi više »

Veisjärv

Veisjärv (Veisejärv ili Valgejärv) je jezero u Estoniji, smješteno u okrugu Viljandi kod sela Veisjärve.

Novi!!: Estonija i Veisjärv · Vidi više »

Velika gospodarska kriza

Velika gospodarska kriza, Velika ekonomska kriza ili Velika depresija (1929. – 1933.), nazivi su teškog sloma cijelih nacionalnih gospodarstva u svim važnijim industrijskim državama koja je počela 1929., a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposlenošću i deflacijom.

Novi!!: Estonija i Velika gospodarska kriza · Vidi više »

Velika Kneževina Moskva

Velika Kneževina Moskva (rus. Великое Княжество Московское) naziv je za srednjovjekovnu rusku državu osnovanu 1283.

Novi!!: Estonija i Velika Kneževina Moskva · Vidi više »

Veliki sjeverni rat

Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.

Novi!!: Estonija i Veliki sjeverni rat · Vidi više »

Veljačka revolucija u Rusiji

Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.

Novi!!: Estonija i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »

Višestranački sustav

Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta parlamentarog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.

Novi!!: Estonija i Višestranački sustav · Vidi više »

Vijeće država Baltičkog mora

Sjedište Vijeća država Baltičkog mora u Stockholmu. Vijeće država Baltičkog mora (eng. Council of the Baltic Sea States, CBSS) regionalna je međuvladina organizacija zemalja oko Baltičkog mora, kao i Islanda i Norveške.

Novi!!: Estonija i Vijeće država Baltičkog mora · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Novi!!: Estonija i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Estonija i Vikinzi · Vidi više »

Viljandi

Jezero i ruševine staroga dvorca Viljandi (njem. Fellin, rus. Вильянди) je grad i općina u valovitom području južne Estonije, s populacijom od 19.870 (2007.) koja je u stalnom padu.

Novi!!: Estonija i Viljandi · Vidi više »

Vilnius

Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.

Novi!!: Estonija i Vilnius · Vidi više »

Vilsandi

Krajolik otoka ljeti. Vilsandi (njemački: Filsand) je estonski otok u Baltičkom moru 9 km zapadno od otoka Saaremaa, najvećeg estonskog otoka.

Novi!!: Estonija i Vilsandi · Vidi više »

Violina

Violina je gudački instrument s četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija.

Novi!!: Estonija i Violina · Vidi više »

Vjetroelektrana

Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. Ujedinjenom Kraljevstvu. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin. električnu energiju. Vjetroelektrana je niz blisko smještenih vjetroagregata, najčešće istog tipa, izloženih istom vjetru i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na elektroenergetski sustav.

Novi!!: Estonija i Vjetroelektrana · Vidi više »

Vodozemci

Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.

Novi!!: Estonija i Vodozemci · Vidi više »

Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.)

Vojvodstvo Estonija (dan.: Hertugdømmet Estland, lat.: Ducatus Estoniae) ili Danska Estonija bio je je naziv za srednjovjekovno vojvodstvo, domenu danskog kralja, koja je postojala od 1219. do 1346.

Novi!!: Estonija i Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.) · Vidi više »

Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.)

Vojvodstvo Estonija (šve.: Hertigdömet Estland, est.: Eestimaa hertsogkond, njem.: Herzogtum Estland) također poznato kao Švedska Estonija, (šve. Svenska Estland) je vojvodstvo ili domena Švedskog Carstva od 1561.

Novi!!: Estonija i Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) · Vidi više »

Vojvodstvo Livonija

Vojvodstvo Livonija (polj. Księstwo Zadźwińskie ili Księstwo Inflanckie, lit. Livonijos kunigaikštystė, est. Üleväina-Liivimaa hertsogkond, lat. Pārdaugavas hercogiste, lat. Ducatus Ultradunensis) poznata i kao Poljska Livonija bila je vazal Velike Kneževine Litve, a kasnije Poljsko-Litavske Unije koja je postojala od 1561. do 1621. godine.

Novi!!: Estonija i Vojvodstvo Livonija · Vidi više »

Vormsi

Vormsi (njemački: Worms, švedski: Ormsö) je estonski otok u Baltičkom moru.

Novi!!: Estonija i Vormsi · Vidi više »

Vršna domena

Svako računalo na Internetu ima svoju brojčanu adresu, koja se ovisno od standarda (IPv4 ili IPv6) sastoji od 4 ili 6 brojeva odvojenih točkama, no takav način označavanja nije primjeren ljudima, pa računala imaju i slovne adrese, u obliku: ime_servera.domena.nastavak Internetski nastavak može biti vršna domena neke zemlje, ili specifični nastavak koji nije vezan uz geografsku lokaciju.

Novi!!: Estonija i Vršna domena · Vidi više »

Waffen SS

Danzigu Waffen SS, punim imenom Waffen Schutzstaffel (hrvatski: Oružani zaštitni odred), borbeni je ogranak SS-a, ogranka NSDAP-a, nacionalsocijalističke stranke u Njemačkoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Estonija i Waffen SS · Vidi više »

Wehrmacht

Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.

Novi!!: Estonija i Wehrmacht · Vidi više »

Wilhelm Ostwald

'''Wilhelm Ostwald''' Wilhelm Ostwald (latvijski: Vilhelms Ostvalds), (Riga, Latvija, 2. rujna 1853. – Leipzig, 4. travnja 1932.), njemački kemičar i filozof.

Novi!!: Estonija i Wilhelm Ostwald · Vidi više »

Zaljev

Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.

Novi!!: Estonija i Zaljev · Vidi više »

Zamak Kuressaare

Zamak Kuressaare (est.: Kuressaare linnus, njem.: Schloss Arensburg) zamak je u gradu Kuressaare na otoku Saaremaa na zapadu Estonije.

Novi!!: Estonija i Zamak Kuressaare · Vidi više »

Zastava

Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.

Novi!!: Estonija i Zastava · Vidi više »

Zastava Estonije

20px Zastava Estonije. Omjer 7:11 20px Ratna pomorska zastava. Omjer 7:13 Zastava Estonije se sastoji od triju jednako širokih vodoravnih pruga plave, crne, i bijele boje.

Novi!!: Estonija i Zastava Estonije · Vidi više »

Zbor

* pjevački zbor.

Novi!!: Estonija i Zbor · Vidi više »

Zebe

Zebe su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes).

Novi!!: Estonija i Zebe · Vidi više »

Zimske olimpijske igre

Gradovi i države u kojima su održane zimske olimpijske igre Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima.

Novi!!: Estonija i Zimske olimpijske igre · Vidi više »

Zmije

Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama.

Novi!!: Estonija i Zmije · Vidi više »

Zračna luka

Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.

Novi!!: Estonija i Zračna luka · Vidi više »

Zrakoperke

Zrakoperke (Actinopterygii) gigarazred riba, donedanno smatran razredom koštunjača.

Novi!!: Estonija i Zrakoperke · Vidi više »

.ee

.ee je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Estoniju.

Novi!!: Estonija i .ee · Vidi više »

.eu

.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.

Novi!!: Estonija i .eu · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Estonija i 1. siječnja · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: Estonija i 1. srpnja · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Estonija i 1. svibnja · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: Estonija i 10. lipnja · Vidi više »

10. svibnja

10.

Novi!!: Estonija i 10. svibnja · Vidi više »

1000. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1000. pr. Kr. · Vidi više »

1030.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1030. · Vidi više »

1061.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1061. · Vidi više »

11. kolovoza

11.

Novi!!: Estonija i 11. kolovoza · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 11. stoljeće · Vidi više »

1154.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1154. · Vidi više »

1179.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1179. · Vidi više »

1180.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1180. · Vidi više »

1187.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1187. · Vidi više »

1199.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1199. · Vidi više »

12. lipnja

12.

Novi!!: Estonija i 12. lipnja · Vidi više »

12. ožujka

12.

Novi!!: Estonija i 12. ožujka · Vidi više »

12. siječnja

12.

Novi!!: Estonija i 12. siječnja · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 12. stoljeće · Vidi više »

12. studenoga

12.

Novi!!: Estonija i 12. studenoga · Vidi više »

12. travnja

12.

Novi!!: Estonija i 12. travnja · Vidi više »

1206.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1206. · Vidi više »

1208.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1208. · Vidi više »

1217.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1217. · Vidi više »

1219.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1219. · Vidi više »

1223.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1223. · Vidi više »

1227.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1227. · Vidi više »

1236.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1236. · Vidi više »

1248.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1248. · Vidi više »

1256.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1256. · Vidi više »

1265.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1265. · Vidi više »

1279.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1279. · Vidi više »

1283.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1283. · Vidi više »

1291.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1291. · Vidi više »

13. siječnja

13.

Novi!!: Estonija i 13. siječnja · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 13. stoljeće · Vidi više »

1343.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1343. · Vidi više »

1345.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1345. · Vidi više »

14. lipnja

14.

Novi!!: Estonija i 14. lipnja · Vidi više »

14. rujna

14.

Novi!!: Estonija i 14. rujna · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 14. stoljeće · Vidi više »

1410.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1410. · Vidi više »

1435.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1435. · Vidi više »

15. lipnja

15.

Novi!!: Estonija i 15. lipnja · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 15. stoljeće · Vidi više »

15. studenoga

15.

Novi!!: Estonija i 15. studenoga · Vidi više »

1517.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1517. · Vidi više »

1524.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1524. · Vidi više »

1528.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1528. · Vidi više »

1535.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1535. · Vidi više »

1558.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1558. · Vidi više »

1560.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1560. · Vidi više »

1575.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1575. · Vidi više »

1578.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1578. · Vidi više »

1583.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1583. · Vidi više »

1597.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1597. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 16. stoljeće · Vidi više »

16. studenoga

16.

Novi!!: Estonija i 16. studenoga · Vidi više »

1600.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1600. · Vidi više »

1632.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1632. · Vidi više »

1637.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1637. · Vidi više »

1645.

Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.

Novi!!: Estonija i 1645. · Vidi više »

1686.

1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.

Novi!!: Estonija i 1686. · Vidi više »

1695.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1695. · Vidi više »

1697.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1697. · Vidi više »

17. rujna

17.

Novi!!: Estonija i 17. rujna · Vidi više »

17. siječnja

17.

Novi!!: Estonija i 17. siječnja · Vidi više »

17. studenoga

17.

Novi!!: Estonija i 17. studenoga · Vidi više »

17. veljače

17.

Novi!!: Estonija i 17. veljače · Vidi više »

1700.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1700. · Vidi više »

1710.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1710. · Vidi više »

1712.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1712. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1715. · Vidi više »

1718.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1718. · Vidi više »

1721.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1721. · Vidi više »

1739.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1739. · Vidi više »

1769.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1769. · Vidi više »

1774.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1774. · Vidi više »

1778.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1778. · Vidi više »

1779.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1779. · Vidi više »

1784.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1784. · Vidi više »

1790-ih

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1790-ih · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1798. · Vidi više »

18. rujna

18.

Novi!!: Estonija i 18. rujna · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 18. stoljeće · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: Estonija i 18. svibnja · Vidi više »

1800. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1800. pr. Kr. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1801. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1803. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1809. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1810. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1814. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1816. · Vidi više »

1819.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1819. · Vidi više »

1820-ih

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1820-ih · Vidi više »

1822.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1822. · Vidi više »

1824.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1824. · Vidi više »

1839.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1839. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1841. · Vidi više »

1842.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1842. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1845. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1848. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1850. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1862. · Vidi više »

1865.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1865. · Vidi više »

1866.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1866. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1869. · Vidi više »

1880-ih

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1880-ih · Vidi više »

1882.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1882. · Vidi više »

1884.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1884. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1885. · Vidi više »

1887.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1887. · Vidi više »

1890-ih

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1890-ih · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1890. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1896. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1897. · Vidi više »

19. lipnja

19.

Novi!!: Estonija i 19. lipnja · Vidi više »

19. srpnja

19.

Novi!!: Estonija i 19. srpnja · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 19. stoljeće · Vidi više »

19. veljače

19.

Novi!!: Estonija i 19. veljače · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1905. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1906. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1907. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1908. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1910. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1913. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Estonija i 1914. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Estonija i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: Estonija i 1928. · Vidi više »

1930-ih

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1930-ih · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1930. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1932. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1933. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Estonija i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1935. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1939. · Vidi više »

1940-ih

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1940-ih · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Estonija i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1941. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Estonija i 1946. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1947. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1949. · Vidi više »

1950-ih

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1950-ih · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1950. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1952. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1953. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1955. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1956. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1957. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1960-ih · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1967. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1969. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Estonija i 1970-ih · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1971. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1976. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1978. · Vidi više »

1980-ih

250px.

Novi!!: Estonija i 1980-ih · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1980. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1982. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1983. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1989. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1990-ih · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Estonija i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 1996. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Estonija i 1997. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Estonija i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Estonija i 1999. · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: Estonija i 2. srpnja · Vidi više »

2. veljače

2.

Novi!!: Estonija i 2. veljače · Vidi više »

20. kolovoza

20.

Novi!!: Estonija i 20. kolovoza · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 20. stoljeće · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Estonija i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Estonija i 2001. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Estonija i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Estonija i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Estonija i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Estonija i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Estonija i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Estonija i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Estonija i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Estonija i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Estonija i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Estonija i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Estonija i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Estonija i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Estonija i 2017. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Estonija i 2018. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Estonija i 2019. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Estonija i 2020. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: Estonija i 2021. · Vidi više »

2025.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 2025. · Vidi više »

21. prosinca

21.

Novi!!: Estonija i 21. prosinca · Vidi više »

21. srpnja

21.

Novi!!: Estonija i 21. srpnja · Vidi više »

21. stoljeće

Početak 21.

Novi!!: Estonija i 21. stoljeće · Vidi više »

21. studenoga

21.

Novi!!: Estonija i 21. studenoga · Vidi više »

21. travnja

21.

Novi!!: Estonija i 21. travnja · Vidi više »

22. lipnja

22.

Novi!!: Estonija i 22. lipnja · Vidi više »

22. rujna

22.

Novi!!: Estonija i 22. rujna · Vidi više »

22. srpnja

22.

Novi!!: Estonija i 22. srpnja · Vidi više »

23. kolovoza

23.

Novi!!: Estonija i 23. kolovoza · Vidi više »

24. rujna

24.

Novi!!: Estonija i 24. rujna · Vidi više »

24. veljače

24.

Novi!!: Estonija i 24. veljače · Vidi više »

25. kolovoza

25.

Novi!!: Estonija i 25. kolovoza · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: Estonija i 25. listopada · Vidi više »

25. ožujka

25.

Novi!!: Estonija i 25. ožujka · Vidi više »

26. rujna

26.

Novi!!: Estonija i 26. rujna · Vidi više »

26. siječnja

26.

Novi!!: Estonija i 26. siječnja · Vidi više »

26. studenoga

26.

Novi!!: Estonija i 26. studenoga · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: Estonija i 27. lipnja · Vidi više »

27. travnja

27.

Novi!!: Estonija i 27. travnja · Vidi više »

28. lipnja

28.

Novi!!: Estonija i 28. lipnja · Vidi više »

28. listopada

28.

Novi!!: Estonija i 28. listopada · Vidi više »

28. rujna

28.

Novi!!: Estonija i 28. rujna · Vidi više »

28. studenoga

28.

Novi!!: Estonija i 28. studenoga · Vidi više »

29. ožujka

29.

Novi!!: Estonija i 29. ožujka · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: Estonija i 3. ožujka · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: Estonija i 3. travnja · Vidi više »

31. kolovoza

31.

Novi!!: Estonija i 31. kolovoza · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Estonija i 31. prosinca · Vidi više »

4. lipnja

4.

Novi!!: Estonija i 4. lipnja · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: Estonija i 4. prosinca · Vidi više »

4. svibnja

4.

Novi!!: Estonija i 4. svibnja · Vidi više »

5. listopada

5.

Novi!!: Estonija i 5. listopada · Vidi više »

5. studenoga

5.

Novi!!: Estonija i 5. studenoga · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: Estonija i 5. travnja · Vidi više »

6. kolovoza

6.

Novi!!: Estonija i 6. kolovoza · Vidi više »

6. travnja

6.

Novi!!: Estonija i 6. travnja · Vidi više »

7. srpnja

7.

Novi!!: Estonija i 7. srpnja · Vidi više »

7. travnja

7.

Novi!!: Estonija i 7. travnja · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: Estonija i 8. svibnja · Vidi više »

98.

Bez opisa.

Novi!!: Estonija i 98. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Estonska, Republika Estonija.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni