Sadržaj
246 odnosi: Afrika, Albanija, Alkoholno piće, Američki dolar, Amsterdam, Atena (grad), Atlantski ocean, Austrija, Azil, Azori, Španjolska, Španjolski jezik, Švedska, Švedska kruna, Švedski jezik, Češka, Češka kruna, Češki jezik, Četvorni kilometar, Ålandski otoci, Beč, Belgija, Berlin, Bosna i Hercegovina, Bratislava, Brexit, Bruto domaći proizvod, Bruxelles, Budimpešta, Bugarska, Bugarski jezik, Bugarski lev, Bukurešt, Carinska unija, Ceuta, Charles Michel, Cipar, Crna Gora, Dan Europe, Danska, Danska kruna, Danski jezik, Demokracija, Državni proračun, Dublin, Ekonomska i monetarna unija Europske unije, Energetska politika, Engleski jezik, Estonija, Estonski jezik, ... Proširite indeks (196 više) »
- Politički sustavi
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Pogledaj Europska unija i Afrika
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Europska unija i Albanija
Alkoholno piće
300x300px Alkoholno piće svaki je napitak koji sadrži zamjetnu količinu etanola, alkohola koji nastaje fermentacijom žitarica, voća ili drugih izvora šećera.
Pogledaj Europska unija i Alkoholno piće
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Pogledaj Europska unija i Američki dolar
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Pogledaj Europska unija i Amsterdam
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Pogledaj Europska unija i Atena (grad)
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Pogledaj Europska unija i Atlantski ocean
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Europska unija i Austrija
Azil
Azil je pravo političkog izbjeglice na utočište u nekoj stranoj državi.
Pogledaj Europska unija i Azil
Azori
Azori (por. Açores), također Azorski otoci, službeno Autonomna Regija Azori (por. Regiao Autónoma dos Açores), je portugalsko otočje i istoimena autonomna regija u sjevernom Atlantiku površine 2346 km², s 243 000 stanovnika.
Pogledaj Europska unija i Azori
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Europska unija i Španjolska
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Pogledaj Europska unija i Španjolski jezik
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.
Pogledaj Europska unija i Švedska
Švedska kruna
Švedska kruna (švedski krona) je službena valuta Švedske od 1873. Švedska kruna podijeljena je na 100 öre.
Pogledaj Europska unija i Švedska kruna
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Pogledaj Europska unija i Švedski jezik
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Europska unija i Češka
Češka kruna
Češka kruna (češki: koruna česká, Kč) je valuta u Češkoj Republici.
Pogledaj Europska unija i Češka kruna
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Pogledaj Europska unija i Češki jezik
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Pogledaj Europska unija i Četvorni kilometar
Ålandski otoci
Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev.
Pogledaj Europska unija i Ålandski otoci
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Europska unija i Beč
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.
Pogledaj Europska unija i Belgija
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Europska unija i Berlin
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Europska unija i Bosna i Hercegovina
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Pogledaj Europska unija i Bratislava
Brexit
Ilustracija država Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva na karti Europe Brexit je složenica koja je nastala od spajanje dvaju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak).
Pogledaj Europska unija i Brexit
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Pogledaj Europska unija i Bruto domaći proizvod
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Pogledaj Europska unija i Bruxelles
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Pogledaj Europska unija i Budimpešta
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Europska unija i Bugarska
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Pogledaj Europska unija i Bugarski jezik
Bugarski lev
Lev (skraćeno: lv) je novčana jedinica Bugarske.
Pogledaj Europska unija i Bugarski lev
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Pogledaj Europska unija i Bukurešt
Carinska unija
Današnje carinske unije Carinska unija ekonomski je prostor u kojem se države članice obvezuju sporazumom da će ukinuti međusobne carine ili takse sličnog učinka, te kvantitativna ograničenja, a prema trećim zemljama primijeniti zajedničku carinsku tarifu.
Pogledaj Europska unija i Carinska unija
Ceuta
Ceuta je španjolska enklava na sjeveru Afrike, na obali Sredozemnog mora u blizini Gibraltarskog tjesnaca.
Pogledaj Europska unija i Ceuta
Charles Michel
Charles Yves Jean Ghislaine Michel (Namur, Belgija 21. prosinca 1975.) belgijski je političar.
Pogledaj Europska unija i Charles Michel
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Pogledaj Europska unija i Cipar
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Europska unija i Crna Gora
Dan Europe
Dan Europe europski je i hrvatski spomendan koji se obilježava 9. svibnja.
Pogledaj Europska unija i Dan Europe
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj Europska unija i Danska
Danska kruna
Kruna je službena valuta Danske, ali i Grenlanda te Ovčjih otoka.
Pogledaj Europska unija i Danska kruna
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Pogledaj Europska unija i Danski jezik
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Pogledaj Europska unija i Demokracija
Državni proračun
Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.
Pogledaj Europska unija i Državni proračun
Dublin
Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.
Pogledaj Europska unija i Dublin
Ekonomska i monetarna unija Europske unije
Zemlje članice Ekonomske i monetarne unije. Plavo su označene države koje su uvele euro, narančasto zemlje koje se nalaze u mehanizmu ERM II, a crveno zemlje koje su izvan navedenog mehanizma. Ekonomska i monetarna unija (EMU) krovni je pojam kojim se označava politika za ostvarivanje konvergencije gospodarstava svih zemalja članica Europske unije u tri faze.
Pogledaj Europska unija i Ekonomska i monetarna unija Europske unije
Energetska politika
Energetska politika (engl. Energy policy) predstavlja način na koji određeni subjekt (često državni) odlučuje baviti se pitanjima vezanim uz energetski razvoj, uključujući proizvodnju, raspodjelu i potrošnju energije.
Pogledaj Europska unija i Energetska politika
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Europska unija i Engleski jezik
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.
Pogledaj Europska unija i Estonija
Estonski jezik
Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.
Pogledaj Europska unija i Estonski jezik
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Pogledaj Europska unija i Euro
Europska ekonomska zajednica
Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.
Pogledaj Europska unija i Europska ekonomska zajednica
Europska himna
Oda radosti (izvorni njemački naslov: "Ode an die Freude") je himna Vijeća Europe, te Europske unije; oboje se odnosi prema njoj kao Europskoj himni zbog namjere Vijeća da predstavlja Europu u cijelosti radije nego neku organizaciju. Osnova joj je posljednji stavak Beethovenove Devete simfonije, skladane 1823.
Pogledaj Europska unija i Europska himna
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Pogledaj Europska unija i Europska komisija
Europska središnja banka
Sjedište Europske središnje banke Europska središnja banka (ESB, eng. European Central Bank - ECB) središnja je banka eurozone, monetarne unije 20 država članica Europske unije koje su usvojile euro kao vlastitu valutu.
Pogledaj Europska unija i Europska središnja banka
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Pogledaj Europska unija i Europska unija
Europska zajednica za atomsku energiju
Europska zajednica za atomsku energiju ili skraćeno Euroatom (engleski European Atomic Energy Community) je međunarodna organizacija sastavljena od država članica Europske unije.
Pogledaj Europska unija i Europska zajednica za atomsku energiju
Europska zajednica za ugljen i čelik
Europska zajednica za ugljen i čelik (skraćeno EZUČ ili engleski ECSC od European Coal and Steel Community) osnovana je Pariškim ugovorom 18. travnja 1951. sa zadaćom da od područja država članica (Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) stvori jedinstveno tržište za ugljen i čelik.
Pogledaj Europska unija i Europska zajednica za ugljen i čelik
Europski monetarni institut
Europski monetarni institut (EMI) bio je preteča Europske središnje banke (ESB), djelovao je od 1994. do 1997. godine.
Pogledaj Europska unija i Europski monetarni institut
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Pogledaj Europska unija i Europski parlament
Europsko vijeće
Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.
Pogledaj Europska unija i Europsko vijeće
Eurozona
#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
Pogledaj Europska unija i Eurozona
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Pogledaj Europska unija i Farski otoci
Federacija
Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).
Pogledaj Europska unija i Federacija
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.
Pogledaj Europska unija i Finska
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Pogledaj Europska unija i Finski jezik
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Europska unija i Francuska
Francuska Gijana
Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike.
Pogledaj Europska unija i Francuska Gijana
Francuska Polinezija
Francuska Polinezija je prekomorska zemlja Francuske (francuski: pays d'outre-mer, ili POM) koja se nalazi u Tihom oceanu otprilike 6 000 km istočno od Australije.
Pogledaj Europska unija i Francuska Polinezija
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Europska unija i Francuski jezik
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Pogledaj Europska unija i Frankfurt na Majni
Gospodarska politika
Gospodarska politika ili ekonomska politika dio je državne politike koji se bavi odnosom države i gospodarstva.
Pogledaj Europska unija i Gospodarska politika
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Pogledaj Europska unija i Gospodarstvo
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Europska unija i Grčka
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Pogledaj Europska unija i Grenland
Gustoća stanovništva
Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".
Pogledaj Europska unija i Gustoća stanovništva
Gvadalupa
Gvadalupa (fra. Guadeloupe) je malo otočje u Antilima u Karipskom moru.
Pogledaj Europska unija i Gvadalupa
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Pogledaj Europska unija i Helsinki
Himna
Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.
Pogledaj Europska unija i Himna
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Europska unija i Hrvatska
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Europska unija i Hrvatski jezik
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Pogledaj Europska unija i Indijski ocean
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin.
Pogledaj Europska unija i Irska
Irski jezik
Irski ili irski gaelski jezik (ir. Gaeilge) jedan je od dva službena jezika u Republici Irskoj.
Pogledaj Europska unija i Irski jezik
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Europska unija i Italija
Jean Monnet
Bista Jeana Monneta Jean Monnet Omer Marie Gabriel (Poitou-Charentes, 9. studenog 1888.) – (Bazoches-sur-Guyonne, 16. ožujka 1979.) - francuski političar i poslovni čovjek, koji se smatra jednim od osnivača Europske unije.
Pogledaj Europska unija i Jean Monnet
Jedinstveni europski akt
Jedinstveni europski akt, ugovor potpisan 1986. godine kojim je prvi put značajnije modificiran Rimski ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici.
Pogledaj Europska unija i Jedinstveni europski akt
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Pogledaj Europska unija i Južna Amerika
Kanari
Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.
Pogledaj Europska unija i Kanari
Karibi
eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.
Pogledaj Europska unija i Karibi
Konfederacija
Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.
Pogledaj Europska unija i Konfederacija
Kontinentalna unija
UNASUR (više ne postoji) Kontinentalna unija je regionalna organizacija koja olakšava pan-kontinentalnu integraciju.
Pogledaj Europska unija i Kontinentalna unija
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Pogledaj Europska unija i Kopenhagen
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue.
Pogledaj Europska unija i Kosovo
Kovanica
Kovanica je novac najčešće okruglog oblika koji se proizvodi kovanjem ili lijevanjem od raznih metala.
Pogledaj Europska unija i Kovanica
Krilatica
Krilaticom (također geslo, moto ili parola) se naziva izraz ili skup riječi koje predstavljaju određenu društvenu skupinu ili organizaciju.
Pogledaj Europska unija i Krilatica
Krilatica Europske unije
Službena krilatica Europske unije je "Ujedinjena u raznolikosti" ili "Ujedinjeni u raznolikosti" (izvorna inačica na latinskom jeziku: "In varietate concordia").
Pogledaj Europska unija i Krilatica Europske unije
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Pogledaj Europska unija i Krumpir
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom.
Pogledaj Europska unija i Latvija
Letonski jezik
Letonski jezik ili latvijski jezik, (ISO 639-3: lav; letonski jezik, latv. latviešu valoda), je službeni jezik Republike Latvije i jedan od službenih jezika Europske unije.
Pogledaj Europska unija i Letonski jezik
Lisabon
Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.
Pogledaj Europska unija i Lisabon
Lisabonski ugovor
Šefovi država i vlada članica EU u Lisabonu Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. godine s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije.
Pogledaj Europska unija i Lisabonski ugovor
Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.
Pogledaj Europska unija i Litavski jezik
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe.
Pogledaj Europska unija i Litva
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Pogledaj Europska unija i Ljubljana
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001.
Pogledaj Europska unija i Luksemburški jezik
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Pogledaj Europska unija i Luksemburg
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Pogledaj Europska unija i Luxembourg
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Europska unija i Mađarska
Mađarska forinta
Mađarska forinta, službena je valuta Mađarske.
Pogledaj Europska unija i Mađarska forinta
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Europska unija i Mađarski jezik
Madeira
Madeira (portugalski: drvo) može značiti.
Pogledaj Europska unija i Madeira
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Pogledaj Europska unija i Madrid
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje.
Pogledaj Europska unija i Malta
Malteški jezik
Malteški jezik (malteški: Lingwa Maltija; ISO 639-3: mlt) je semitski jezik iz afrazijske porodice jezika (uže arapske skupine).
Pogledaj Europska unija i Malteški jezik
Martinik
Martinik je otok u Antilima, smješten u Karipskom moru, Nalazi se južno od Dominike i sjeverno od Svete Lucije.
Pogledaj Europska unija i Martinik
Mayotte
Mayotte je francuski prekomorski departman (francuski: "Département d'outre-mer") na sjevernom kraju Mozambičkog kanala u Indijskom oceanu, između sjevernog Madagaskara i sjevernog Mozambika, u Komorskom otočju.
Pogledaj Europska unija i Mayotte
Međunarodna organizacija
Međunarodna organizacija je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti pravni subjektivitet, a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet.
Pogledaj Europska unija i Međunarodna organizacija
Med
Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Pogledaj Europska unija i Med
Melilla
Melilla je španjolska enklava, smještena na obali Sredozemnog mora na sjeveru Afrike, okružena Marokom.
Pogledaj Europska unija i Melilla
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.
Pogledaj Europska unija i Moldavija
Nikozija
Nikozija (grčki: Λευκωσία, Levkosia, turski: Lefkoşa) je glavni grad Cipra.
Pogledaj Europska unija i Nikozija
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Pogledaj Europska unija i Nizozemska
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Pogledaj Europska unija i Nizozemski jezik
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Europska unija i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Europska unija i Njemački jezik
Nova Kaledonija
Nova Kaledonija (francuski: Nouvelle-Calédonie, također se koriste imena Le caillou i Kanaky) je otočje u Melaneziji, jednom od 3 skupine otoka u Oceaniji.
Pogledaj Europska unija i Nova Kaledonija
Novčanica
eura Novčanica je uglavnom pravokutni, dvostrani papir koji je izdan prema zakonu određene države.
Pogledaj Europska unija i Novčanica
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Europska unija i Novogrčki jezik
Pariški ugovor (1951.)
Pariškim ugovorom, potpisanim 18. travnja 1951. između Belgije, Francuske, Njemačke (tada Zapadna Njemačka), Italije, Luksemburga i Nizozemske, utemeljena je Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ), koja je 1993. postala dio Europske unije.
Pogledaj Europska unija i Pariški ugovor (1951.)
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Europska unija i Pariz
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Pogledaj Europska unija i Poljoprivreda
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Europska unija i Poljska
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Europska unija i Poljski jezik
Poljski zlot
Zlot (polj. Złoty; ISO 4217: PLN) je službeno sredstvo plaćanja u Poljskoj.
Pogledaj Europska unija i Poljski zlot
Porez na dodanu vrijednost
PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća.
Pogledaj Europska unija i Porez na dodanu vrijednost
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Pogledaj Europska unija i Portugal
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Pogledaj Europska unija i Portugalski jezik
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Pogledaj Europska unija i Površina
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Pogledaj Europska unija i Prag
Pravna stečevina Europske unije
Pravna stečevina Europske unije (francuski acquis communautaire) naziv koji se odnosi na cjelokupno dosad akumulirano pravo EU, odnosno na skup pravnih normi i odluka koje obvezuju sve zemlje članice unutar Europske unije.
Pogledaj Europska unija i Pravna stečevina Europske unije
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.
Pogledaj Europska unija i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Réunion
Réunion je francuski otok u Indijskom oceanu.
Pogledaj Europska unija i Réunion
Revizorski sud
Revizorski sud posebna je kontrolna institucija Europske unije nadležna da ispituje sve prihode i rashode svih tijela koje je osnovala Zajednica ako to nije isključeno nekim ustavotvornim dokumentom.
Pogledaj Europska unija i Revizorski sud
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Pogledaj Europska unija i Riga
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Europska unija i Rim
Rimski ugovori (1957.)
Kapitolskog muzeja u kojoj su potpisani Rimski ugovori. Rimskim ugovorima, potpisanima 1957. godine u Rimu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom).
Pogledaj Europska unija i Rimski ugovori (1957.)
Robert Schuman
Robert Schuman (1949.) Robert Schuman (Clausen, Luksemburg, 29. lipnja 1886. – Chazelles kraj Metza, Francuska, 4. rujna 1963.), bio je pravnik i francuski državnik, slovi za jednog od glavnih osnivača ujedinjene Europe.
Pogledaj Europska unija i Robert Schuman
Roberta Metsola
Roberta Metsola Tedesco Triccas (Saint Julian's, Malta, 18. siječnja 1979.) je malteška političarka, te trenutna predsjednica Europskog parlamenta od 18. siječnja 2022..
Pogledaj Europska unija i Roberta Metsola
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Pogledaj Europska unija i Rumunjska
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Pogledaj Europska unija i Rumunjski jezik
Rumunjski lej
2000 rumunjskih leja iz 1999. godine Rumunjski leu˙(ISO 4217: RON) je nacionalna valuta Rumunjske.
Pogledaj Europska unija i Rumunjski lej
Schengenski prostor
zemlje s otvorenim granicama prema Schengenskom prostoru (Monako, San Marino i Vatikan) Schengenski prostor obuhvaća teritorije 27 europskih zemalja koje su usvojile Schengenski sporazum potpisan 1985.
Pogledaj Europska unija i Schengenski prostor
Schengenski sporazum
Europska unija Ulazak u Poljsku Schengenski sporazum je 14. lipnja 1985. potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.
Pogledaj Europska unija i Schengenski sporazum
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Pogledaj Europska unija i Sjeverna Makedonija
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.
Pogledaj Europska unija i Slovačka
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W.
Pogledaj Europska unija i Slovački jezik
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Europska unija i Slovenija
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Europska unija i Slovenski jezik
Službeni jezici Europske unije
engleskog jezika (skala je drugačija nego na ostalim mapama) njemačkog jezika francuskog jezika (francuski je materinski jezik za 40% stanovništva Belgije) talijanskog jezika španjolskog jezika Europska unija od 1. srpnja 2013. godine ima 24 službena i radna jezika.
Pogledaj Europska unija i Službeni jezici Europske unije
Službeni jezik
Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.
Pogledaj Europska unija i Službeni jezik
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Pogledaj Europska unija i Sofija
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Europska unija i Srbija
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Pogledaj Europska unija i Stanovništvo
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Pogledaj Europska unija i Stockholm
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Pogledaj Europska unija i Strasbourg
Sud Europske unije
Sud Europske unije (engl. Court of Justice of the European Union) institucija je Europske unije koja obuhvaća.
Pogledaj Europska unija i Sud Europske unije
Sveti Petar i Mikelon
Sveti Petar i Mikelon (francuski: Saint-Pierre-et-Miquelon) je prekomorski teritorij Francuske koji se sastoji od nekoliko manjih otoka, a nalazi se 25 km južno od istočne pokrajine i otoka Terre-Neuve (engleski: Newfoundland), na istočnoj obali Kanade.
Pogledaj Europska unija i Sveti Petar i Mikelon
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Europska unija i Talijanski jezik
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Pogledaj Europska unija i Tallinn
The World Factbook
The World Factbook (ISSN 1553-8133, također poznat kao CIA World Factbook) je izvor podataka o zemljama svijeta koji svake godine objavljuje CIA u stilu almanaha.
Pogledaj Europska unija i The World Factbook
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Pogledaj Europska unija i Trgovina
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Europska unija i Turska
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pogledaj Europska unija i Turski jezik
Ugovor iz Amsterdama
Ugovor iz Amsterdama rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu, 1996. godine, ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije potpisali su ga u listopadu 1997., a stupio je na snagu u svibnju 1999. Najvažnije izmjene uvedene Ugovorom iz Amsterdama su.
Pogledaj Europska unija i Ugovor iz Amsterdama
Ugovor iz Maastrichta
Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993. godine.
Pogledaj Europska unija i Ugovor iz Maastrichta
Ugovor iz Nice
Raspodijela glasova u Vijeću Europske unije prema Ugovoru iz Nice, primjenjuje se od 1. studenog 2004.: ZemljaGlasoviStan.
Pogledaj Europska unija i Ugovor iz Nice
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Europska unija i Ukrajina
Ursula von der Leyen
Ursula Gertrud von der Leyen (rođena Albrecht; Ixelles, Belgija, 8. listopada 1958.) njemačka je političarka koja je od 1.
Pogledaj Europska unija i Ursula von der Leyen
Useljeništvo
Udio doseljeništva u državama svijeta Europski useljenici u Argentini Useljeništvo, doseljeništvo ili latinizam imigracija, proces je useljavanja stanovništva u određenu državu, uzrokovanu njegovim određenim, za stanovništvo privlačnim čimbenicima.
Pogledaj Europska unija i Useljeništvo
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Pogledaj Europska unija i Ustav
Valletta
Valletta (kolokvijalno: Il Belt.
Pogledaj Europska unija i Valletta
Valuta
Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).
Pogledaj Europska unija i Valuta
Vanjska politika
Vanjska politika je politika koju jedna država vodi prema drugim državama, u cilju zaštite svojih interesa.
Pogledaj Europska unija i Vanjska politika
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Pogledaj Europska unija i Varšava
Vijeće Europske unije
Logo Vijeća Europske unije. Vijeće Europske unije je institucija Europske unije koju čine 27 ministara vlada država članica od kojih svaki predstavlja jednu državu članicu (koji će ministri sudjelovati na sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu).
Pogledaj Europska unija i Vijeće Europske unije
Vilnius
Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.
Pogledaj Europska unija i Vilnius
Vizni sustav
Vizni sustav je sustav izdavanja uvjetnih dozvola prelaska državne granice strancima za potrebe njihovog boravka na teritoriju određene države.
Pogledaj Europska unija i Vizni sustav
Vršna domena
Svako računalo na Internetu ima svoju brojčanu adresu, koja se ovisno od standarda (IPv4 ili IPv6) sastoji od 4 ili 6 brojeva odvojenih točkama, no takav način označavanja nije primjeren ljudima, pa računala imaju i slovne adrese, u obliku: ime_servera.domena.nastavak Internetski nastavak može biti vršna domena neke zemlje, ili specifični nastavak koji nije vezan uz geografsku lokaciju.
Pogledaj Europska unija i Vršna domena
Vremenska zona
Karta vremenskih zona svijeta (od siječnja 2015). Jedan vremenski pojas (zona) pokriva područja Zemlje koja su izabrala isto mjesno vrijeme.
Pogledaj Europska unija i Vremenska zona
Wallis i Futuna
Zajednica otoka Wallis i Futuna, skraćeno Wallis i Futuna (francuski: Territoire des îles Wallis et Futuna) je prekomorski teritorij Francuske u Tihom oceanu.
Pogledaj Europska unija i Wallis i Futuna
Winston Churchill
Sir Winston Leonard Spencer Churchill (Palača Blenheim, Woodstock, Oxfordshire, 30. studenoga 1874. – London, 24. siječnja 1965.) bio je britanski državnik, vojnik i pisac koji je služio kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 1940. do 1945., tijekom Drugog svjetskog rata, te ponovno od 1951.
Pogledaj Europska unija i Winston Churchill
Zaštita okoliša
Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.
Pogledaj Europska unija i Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zaštita potrošača je pravno područje koje se bavi zaštitom osnovnih prava građana u ulozi potrošača u najrazličitijim poslovima u kojima pribavljaju proizvode i usluge na tržištu.
Pogledaj Europska unija i Zaštita potrošača
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Europska unija i Zagreb
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika (eng. Common Foreign and Security Policy), ustanovljena je Ugovorom o Europskoj uniji kao nastavak prijašnje europske političke suradnje.
Pogledaj Europska unija i Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zastava Europske unije
Proporcija zastave EU Zastava Europske unije sastoji se od dvanaest zlatnih zvjezdica smještenih na plavoj podlozi.
Pogledaj Europska unija i Zastava Europske unije
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Pogledaj Europska unija i Zürich
.eu
.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.
Pogledaj Europska unija i .eu
1. prosinca
1.
Pogledaj Europska unija i 1. prosinca
1. siječnja
1.
Pogledaj Europska unija i 1. siječnja
1. srpnja
1.
Pogledaj Europska unija i 1. srpnja
1. studenoga
1.
Pogledaj Europska unija i 1. studenoga
1. svibnja
1.
Pogledaj Europska unija i 1. svibnja
1. veljače
1.
Pogledaj Europska unija i 1. veljače
11. prosinca
11.
Pogledaj Europska unija i 11. prosinca
13. siječnja
13.
Pogledaj Europska unija i 13. siječnja
15. rujna
15.
Pogledaj Europska unija i 15. rujna
17. lipnja
17.
Pogledaj Europska unija i 17. lipnja
17. veljače
17.
Pogledaj Europska unija i 17. veljače
18. travnja
18.
Pogledaj Europska unija i 18. travnja
19. ožujka
19.
Pogledaj Europska unija i 19. ožujka
19. rujna
19.
Pogledaj Europska unija i 19. rujna
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Pogledaj Europska unija i 1946.
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Pogledaj Europska unija i 1965.
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Pogledaj Europska unija i 1974.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Europska unija i 1992.
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Europska unija i 1997.
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Europska unija i 1998.
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Europska unija i 1999.
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Europska unija i 2000.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Europska unija i 2001.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Europska unija i 2002.
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Europska unija i 2004.
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Europska unija i 2005.
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Europska unija i 2007.
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Pogledaj Europska unija i 2008.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Europska unija i 2009.
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Europska unija i 2014.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Europska unija i 2015.
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Europska unija i 2017.
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Europska unija i 2020.
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Pogledaj Europska unija i 2023.
22. listopada
22.
Pogledaj Europska unija i 22. listopada
23. veljače
23.
Pogledaj Europska unija i 23. veljače
25. ožujka
25.
Pogledaj Europska unija i 25. ožujka
25. srpnja
25.
Pogledaj Europska unija i 25. srpnja
29. ožujka
29.
Pogledaj Europska unija i 29. ožujka
3. lipnja
3.
Pogledaj Europska unija i 3. lipnja
31. prosinca
31.
Pogledaj Europska unija i 31. prosinca
31. siječnja
31.
Pogledaj Europska unija i 31. siječnja
7. veljače
7.
Pogledaj Europska unija i 7. veljače
8. ožujka
8.
Pogledaj Europska unija i 8. ožujka
8. travnja
8.
Pogledaj Europska unija i 8. travnja
9. svibnja
9.
Pogledaj Europska unija i 9. svibnja
Vidi također
Politički sustavi
- Atenska demokracija
- Despotizam
- Europska unija
- Fašizam
- Federalizam
- Feudalizam
- Gerontokracija
- Imperijalizam
- Jednostranački sustav
- Konfederacija
- Korporativizam
- Korporatokracija
- Monarhija
- Ohlokracija
- Personalna unija
- Politička struktura
- Polupredsjednički sustav
- Predsjednički sustav
- Realna unija
- Višestranački sustav
- Vijeće turkofonih država
- Westminsterski sustav
Također poznat kao Države članice Europske Unije, EU, Europska zajednica.
, Euro, Europska ekonomska zajednica, Europska himna, Europska komisija, Europska središnja banka, Europska unija, Europska zajednica za atomsku energiju, Europska zajednica za ugljen i čelik, Europski monetarni institut, Europski parlament, Europsko vijeće, Eurozona, Farski otoci, Federacija, Finska, Finski jezik, Francuska, Francuska Gijana, Francuska Polinezija, Francuski jezik, Frankfurt na Majni, Gospodarska politika, Gospodarstvo, Grčka, Grenland, Gustoća stanovništva, Gvadalupa, Helsinki, Himna, Hrvatska, Hrvatski jezik, Indijski ocean, Irska, Irski jezik, Italija, Jean Monnet, Jedinstveni europski akt, Južna Amerika, Kanari, Karibi, Konfederacija, Kontinentalna unija, Kopenhagen, Kosovo, Kovanica, Krilatica, Krilatica Europske unije, Krumpir, Latvija, Letonski jezik, Lisabon, Lisabonski ugovor, Litavski jezik, Litva, Ljubljana, Luksemburški jezik, Luksemburg, Luxembourg, Mađarska, Mađarska forinta, Mađarski jezik, Madeira, Madrid, Malta, Malteški jezik, Martinik, Mayotte, Međunarodna organizacija, Med, Melilla, Moldavija, Nikozija, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Njemački jezik, Nova Kaledonija, Novčanica, Novogrčki jezik, Pariški ugovor (1951.), Pariz, Poljoprivreda, Poljska, Poljski jezik, Poljski zlot, Porez na dodanu vrijednost, Portugal, Portugalski jezik, Površina, Prag, Pravna stečevina Europske unije, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Réunion, Revizorski sud, Riga, Rim, Rimski ugovori (1957.), Robert Schuman, Roberta Metsola, Rumunjska, Rumunjski jezik, Rumunjski lej, Schengenski prostor, Schengenski sporazum, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovački jezik, Slovenija, Slovenski jezik, Službeni jezici Europske unije, Službeni jezik, Sofija, Srbija, Stanovništvo, Stockholm, Strasbourg, Sud Europske unije, Sveti Petar i Mikelon, Talijanski jezik, Tallinn, The World Factbook, Trgovina, Turska, Turski jezik, Ugovor iz Amsterdama, Ugovor iz Maastrichta, Ugovor iz Nice, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Ursula von der Leyen, Useljeništvo, Ustav, Valletta, Valuta, Vanjska politika, Varšava, Vijeće Europske unije, Vilnius, Vizni sustav, Vršna domena, Vremenska zona, Wallis i Futuna, Winston Churchill, Zaštita okoliša, Zaštita potrošača, Zagreb, Zajednička vanjska i sigurnosna politika, Zastava Europske unije, Zürich, .eu, 1. prosinca, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. studenoga, 1. svibnja, 1. veljače, 11. prosinca, 13. siječnja, 15. rujna, 17. lipnja, 17. veljače, 18. travnja, 19. ožujka, 19. rujna, 1946., 1965., 1974., 1992., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2004., 2005., 2007., 2008., 2009., 2014., 2015., 2017., 2020., 2023., 22. listopada, 23. veljače, 25. ožujka, 25. srpnja, 29. ožujka, 3. lipnja, 31. prosinca, 31. siječnja, 7. veljače, 8. ožujka, 8. travnja, 9. svibnja.