Brže od pregledniku!
72 odnosi: Angela Merkel, Ante Gotovina, Šibenik, Županijski sudovi u Hrvatskoj, Čakovec, Češka, Bavarska, Bjelovar, Cipar, Danska, Dekomunizacija, Dnevnik Nove TV, Dragutin Lesar, Dubrovnik, Europska komisija, Europska unija, Europski parlament, Europsko vijeće, Gordan Jandroković, Gospić, Grčka, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska izvještajna služba, Hrvatska neprijateljska emigracija, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje, Hrvatski laburisti – Stranka rada, Irska, Jadranka Kosor, Josip Perković, Karlovac, Kazna zatvora, Kazneno djelo, Kazneno pravo, Kopenhagen, Koprivnica, Kukuriku koalicija, Lustracija, Lustracija u Hrvatskoj, Međunarodni kazneni sud, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Mladen Markač, Narodne novine, Njemačka, Opća nadležnost, Osijek, Požega, Poljska, Pula, ..., Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006, Rijeka, Savo Štrbac, Søren Kam, Sisak, Slavonski Brod, Split, Stjepan Đureković, Teroristički napadi 11. rujna 2001., UDBA, Ustav Republike Hrvatske, Varaždin, Večernji list, Velika Gorica, Virovitica, Vladimir Šeks, Vukovar, Waffen SS, Zadar, Zagreb, Zlatar, Zoran Milanović. Proširite indeks (22 više) »
Angela Merkel
Angela Dorothea Merkel, rođena Kasner, (Hamburg, 17. srpnja 1954.), njemačka političarka, prva njemačka predsjednica vlade (Bundeskanzlerin); do nje je Njemačka imala samo predsjednike vlade, a ni jednu predsjednicu vlade (Bundesregierung).
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Angela Merkel · Vidi više »
Ante Gotovina
Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Ante Gotovina · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Šibenik · Vidi više »
Županijski sudovi u Hrvatskoj
Županijski sud u Vukovaru Županijski sudovi jedna su od vrsta redovnih sudova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Županijski sudovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Čakovec · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Češka · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Bavarska · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Bjelovar · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Cipar · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Danska · Vidi više »
Dekomunizacija
Dekomunizacija je naziv za inicijativu oslobađanja različitih postsocijalističkih i tranzicijskih društava u procesu restauraciije kapitalizma od utjecaja komunističkh ideja.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Dekomunizacija · Vidi više »
Dnevnik Nove TV
Dnevnik Nove TV je središnja informativna emisija koja se prikazuje svaki dan na Novoj TV u 19.00 sati.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Dnevnik Nove TV · Vidi više »
Dragutin Lesar
Dragutin Lesar (Mačkovec kraj Čakovca, 4. ožujka 1956.), hrvatski sindikalist i političar.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Dragutin Lesar · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Dubrovnik · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Europska komisija · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Europska unija · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Europski parlament · Vidi više »
Europsko vijeće
Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Europsko vijeće · Vidi više »
Gordan Jandroković
Gordan Jandroković (Bjelovar, 2. kolovoza 1967.), političar HDZ-a i aktualni predsjednik Hrvatskoga sabora.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Gordan Jandroković · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Gospić · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Grčka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska izvještajna služba
Hrvatska izvještajna služba (kratica HIS) bila je služba unutar Ureda za nacionalnu sigurnost sa zadaćom obavještajnog rada izvan državnog područja Republike Hrvatske, kao i suradnje sa stranim partnerskim sigurnosno–obavještajnim službama.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Hrvatska izvještajna služba · Vidi više »
Hrvatska neprijateljska emigracija
Hrvatska neprijateljska emigracija - "HNE" je pojam koji je koristila Jugoslavija, prvenstveno UDBA za Hrvatsko iseljeništvo.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Hrvatska neprijateljska emigracija · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (kratica HDSSB) je hrvatska parlamentarna politička stranka desnog centra, ali i jasno nacionalno i regionalno usmjerena.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje · Vidi više »
Hrvatski laburisti – Stranka rada
Hrvatski laburisti – Stranka rada (skraćeno Laburisti), politička stranka ljevice koja djeluje u Hrvatskoj.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Hrvatski laburisti – Stranka rada · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Irska · Vidi više »
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Jadranka Kosor · Vidi više »
Josip Perković
Josip Perković Josip Perković (Ličko Novo Selo, 17. svibnja 1945.), bivši je djelatnik UDBE, jugoslavenskih tajnih službi, i nekoliko hrvatskih tajnih službi.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Josip Perković · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Karlovac · Vidi više »
Kazna zatvora
Kazna zatvora smatra se danas ključnom kaznom u svim državama.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Kazna zatvora · Vidi više »
Kazneno djelo
Kazneno djelo je takvo ponašanje čovjeka kojim se povređuju vrijednosti koje predstavljuju temelje društva, bez kojih društvo ne bi moglo opstati ili bi bila ugrožena njegova sigurnost (tzv. naročito vrijedna pravna dobra).
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Kazneno djelo · Vidi više »
Kazneno pravo
Kazneno pravo (u širem smislu) je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja (jus puniendi), a u širem smislu obuhvaća: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Kazneno pravo · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Kopenhagen · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Koprivnica · Vidi više »
Kukuriku koalicija
Izborni simbol koalicije Kukuriku koalicija 5. kolovoza 2011. u Kninu; Silvano Hrelja (HSU), Radimir Čačić (HNS), Zoran Milanović (SDP), Ivan Jakovčić (IDS) Kukuriku koalicija bila je koalicija hrvatskih političkih stranaka koje su donijele odluku o zajedničkom izlasku na izbore zastupnika za Hrvatski sabor 2011. godine s ciljem sastavljanja koalicijske vlade.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Kukuriku koalicija · Vidi više »
Lustracija
Lustracija (lat. lustratio – čišćenje, pročišćavanje) je novi izraz uzet iz antičkih rituala s novim političkim značenjem za čistke i uklanjanje iz javnog političkog života primijenjen u neokapitalističkim državama Istocne Europe od 1990-ih godina protiv suradnika bivšeg socijalističkog poretka te protiv članova komunističkih i radničkih stranaka.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Lustracija · Vidi više »
Lustracija u Hrvatskoj
Lustracija u Hrvatskoj je pojam o kojem ne postoji zakonska odredba.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Lustracija u Hrvatskoj · Vidi više »
Međunarodni kazneni sud
države potpisnice Rimskog statuta Zgrada Međunarodnog kaznenog suda u Den HaaguMeđunarodni kazneni sud (engl. International Criminal Court; franc. Cour pénale internationale) stalna je ustanova, osnovana na temelju Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda koji je stupio na snagu 1. srpnja 2002. Sud je ovlašten sukladno Statutu izvršavati svoju sudbenost nad osobama za najteža kaznena djela međunarodnog značaja.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Međunarodni kazneni sud · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Mladen Markač
Mladen Markač (Đurđevac, 8. svibnja 1955.) bivši je zapovjednik specijalnih redarstvenih jedinica MUP-a Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Mladen Markač · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Narodne novine · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Njemačka · Vidi više »
Opća nadležnost
Opća nadležnost ili univerzalna jurisdikcija naziv je koji se u međunarodnom kaznenom pravu upotrebljava za stav sudova određenih država koji propisuje proširenje primjene vlastitoga kaznenoga prava na temelju načela univerzalnosti.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Opća nadležnost · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Osijek · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Požega · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Poljska · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Pula · Vidi više »
Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006
Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima (engl. Resolution 1481 (2006) Need for international condemnation of crimes of totalitarian communist regimes) izdana 25.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006 · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Rijeka · Vidi više »
Savo Štrbac
Savo Štrbac Savo Štrbac (Raštević kod Benkovca, 6. listopada 1949.)Zadnja pošta Den Haag, str.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Savo Štrbac · Vidi više »
Søren Kam
Søren Kam ili Sören Kam (Kopenhagen, 2. studenoga 1921. – Kempten, 23. ožujka 2015.) bio je bivši danski časnik Waffen SS-a, dobrovoljac, služio je u 5. SS oklopnoj diviziji "Wiking" i napredovao do čina ''Obersturmführera'' (natporučnika).
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Søren Kam · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Sisak · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Slavonski Brod · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Split · Vidi više »
Stjepan Đureković
Stjepan Đureković (Bukovac kraj Petrovaradina, 8. kolovoza 1926. – Wolfratshausen, 28. srpnja 1983.), bio je hrvatski disident, poduzetnik, književnik i publicist kojega je ubila jugoslavenska tajna policija UDBA, u atentatu u Njemačkoj, nakon što je napustio Jugoslaviju.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Stjepan Đureković · Vidi više »
Teroristički napadi 11. rujna 2001.
Teroristički napadi 11.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Teroristički napadi 11. rujna 2001. · Vidi više »
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i UDBA · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Varaždin · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Večernji list · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Velika Gorica · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Virovitica · Vidi više »
Vladimir Šeks
Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Vladimir Šeks · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Vukovar · Vidi više »
Waffen SS
Danzigu Waffen SS, punim imenom Waffen Schutzstaffel (hrvatski: Oružani zaštitni odred), borbeni je ogranak SS-a, ogranka NSDAP-a, nacionalsocijalističke stranke u Njemačkoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Waffen SS · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Zagreb · Vidi više »
Zlatar
Zlatar je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Zlatar · Vidi više »
Zoran Milanović
Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.
Novi!!: Europski uhidbeni nalog i Zoran Milanović · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
EAW, EUN, Lex Perković, Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, ZoPSEU.
