Brže od pregledniku!
40 odnosi: Andrija Henjak, Ante Fiamengo, Beograd, Božidar Novak (novinar), Davor Runtić, Dinko Foretić, Ekonomija, Engleski jezik, Europa, Hrvatska, Hrvatsko komunikacijsko društvo, Hrvatsko politološko društvo, Internet, Istraživanje, Jugoslavenska narodna armija, Komunikacijske znanosti, Ljubljana, Mediji, Mirjana Kasapović, Novinar, Novinarstvo, Politička stranka, Političke znanosti, Potres u Zagrebu 2020., Računalo, Sarajevo, Skoplje, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Crna Gora, Sveučilište u Zagrebu, Znanost, 1. studenoga, 13. veljače, 15. srpnja, 1949., 1950., 1952., 1962., 1971., 1975..
Andrija Henjak
Andrija Henjak je izvanredni profesor i dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, od travnja 2022.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Andrija Henjak · Vidi više »
Ante Fiamengo
Ante Fiamengo (Komiža, 29. travnja 1912. – Zagreb, 3. prosinca 1979.), hrvatski sociolog, jedan od pionira sociologije u Hrvata In memoriam: Prof dr Ante Fiamengo, str.200-201, vol.17 br.1-2 lipanj 1980.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Ante Fiamengo · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Beograd · Vidi više »
Božidar Novak (novinar)
Božidar (Božo) Novak (Hvar, 18. svibnja 1925. – 26. lipnja 2013.) je hrvatski novinar, feljtonist, publicist i kroničar hrvatskog novinarstva, saborski zastupnik.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Božidar Novak (novinar) · Vidi više »
Davor Runtić
Davor Runtić rođen je 1941. u Splitu i od djetinjstva živi u Slavoniji.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Davor Runtić · Vidi više »
Dinko Foretić
Dinko Foretić (Vrnik, kraj Korčule, 16. prosinca 1911. – Zadar, 30. svibnja 1995.),»Foretić, Dinko«, u tiskopisu: Antun Vujić, glavni urednik, Proleksis enciklopedija: prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/21809/).
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Dinko Foretić · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Ekonomija · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Engleski jezik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Europa · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko komunikacijsko društvo
Logo Hrvatskog komunikacijskog društva Hrvatsko komunikacijsko društvo (kratica: HKD, engl. Croatian Communication Association) je stručna udruga s ciljem promicanja komuniciranja i komunikacijske znanosti u Hrvatskoj.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Hrvatsko komunikacijsko društvo · Vidi više »
Hrvatsko politološko društvo
Hrvatsko politološko društvo (HPD) je udruga kojoj je temeljni cilj poticanje i razvoj političke znanosti.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Hrvatsko politološko društvo · Vidi više »
Internet
Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Internet · Vidi više »
Istraživanje
Istraživanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Istraživanje · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Komunikacijske znanosti
Komunikacijske znanosti ili komunikologija tvori zajedno s informacijskim znanostima zasebno znanstveno polje unutar društvenih znanosti.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Komunikacijske znanosti · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Ljubljana · Vidi više »
Mediji
Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Mediji · Vidi više »
Mirjana Kasapović
Mirjana Kasapović (Sarajevo, 19. rujna 1956.) hrvatska je politologinja.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Mirjana Kasapović · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Novinar · Vidi više »
Novinarstvo
Novinarstvo je struka kojom se bave novinari.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Novinarstvo · Vidi više »
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Politička stranka · Vidi više »
Političke znanosti
Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Političke znanosti · Vidi više »
Potres u Zagrebu 2020.
Potres u Zagrebu 2020. jačine 5,5 stupnjeva po Richteru dogodio se u Zagrebu, u nedjelju, 22. ožujka 2020. u 6:24 sati.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Potres u Zagrebu 2020. · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Računalo · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Sarajevo · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Skoplje · Vidi više »
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Znanost · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i 1. studenoga · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i 13. veljače · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i 15. srpnja · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i 1950. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i 1952. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i 1962. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i 1975. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
FPZG.
