Sličnosti između Federacija Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Federacija Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu imaju 35 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Jelavić, Barryjevi amandmani, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Brčko distrikt BiH, Daytonski sporazum, De facto, De jure, Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne i Hercegovine, Federalizam u Bosni i Hercegovini, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini, Konvertibilna marka, Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini, Mostar, Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, Rat u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, Sarajevo, Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama, Sjedinjene Američke Države, Srbi, Tuzla, Ujedinjeni narodi, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, ..., Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Washingtonski sporazum (1994.), Wolfgang Petritsch, 2007.. Proširite indeks (5 više) »
Ante Jelavić
Ante Jelavić (Podprolog, 21. kolovoza 1963.), hrvatski bosanskohercegovački političar i general, član Predsjedništva BiH od 1998.
Ante Jelavić i Federacija Bosne i Hercegovine · Ante Jelavić i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Barryjevi amandmani
Robert Barry, voditelj misije OESS-a u BiH 1998. – 2001. Barryjevi amandmani je naziv za odredbe Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva koje uređuju izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Barryjevi amandmani i Federacija Bosne i Hercegovine · Barryjevi amandmani i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Federacija Bosne i Hercegovine · Bošnjaci i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine · Bosna i Hercegovina i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Brčko distrikt BiH
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, zasebna administrativno-upravna jedinica u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj, nego državi Bosni i Hercegovini, odnosno u administrativno-pravnom smislu to je kondominij oba entiteta.
Brčko distrikt BiH i Federacija Bosne i Hercegovine · Brčko distrikt BiH i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Daytonski sporazum i Federacija Bosne i Hercegovine · Daytonski sporazum i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
De facto i Federacija Bosne i Hercegovine · De facto i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
De jure
De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.
De jure i Federacija Bosne i Hercegovine · De jure i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je gornji dom Parlamenta Federacije BiH.
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Federacija Bosne i Hercegovine · Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Federacija Bosne i Hercegovine i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Federalizam u Bosni i Hercegovini
Upravno uređenje Bosne i Hercegovine stvarano je tijekom rata u Bosni i Hercegovini i potvrđeno je ustavom koji je proizašao iz Daytonskog sporazuma u studenome 1995.
Federacija Bosne i Hercegovine i Federalizam u Bosni i Hercegovini · Federalizam u Bosni i Hercegovini i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska · Hrvatska i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini
Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini "nije nikava teritorijalna jedinica kako se to u javnosti doživljava, već, da ona predstavlja neuspio pokušaj Hrvata u BiH da izbore svoju ravnopravnost" (Ante Jelavić, 6. listopada 2001.). Nastala je kao odgovor na proces dekonstituiranja ili majorizacije Hrvata odnosno hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini, koje je stvorila međunarodna zajednica.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini · Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Konvertibilna marka
Konvertibilna marka (KM) je zakonito sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini od 1998. godine kada je zamijenila bosanskohercegovački dinar.
Federacija Bosne i Hercegovine i Konvertibilna marka · Konvertibilna marka i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini
Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini ili hrvatsko pitanje je pojam koji označava neravnopravanJazvić, Dejan:, vecernji.ba, 11.
Federacija Bosne i Hercegovine i Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini · Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Federacija Bosne i Hercegovine i Mostar · Mostar i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u srpnju 2000.
Federacija Bosne i Hercegovine i Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini · Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Federacija Bosne i Hercegovine i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Organizacija za europsku sigurnost i suradnju i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine zastupa Federaciju BiH i šef je izvršne vlasti.
Federacija Bosne i Hercegovine i Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine · Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Federacija Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini · Rat u Bosni i Hercegovini i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska · Republika Srpska i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine i Sarajevo · Sarajevo i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama je sporazum usuglašen 27. ožujka 2002. godine.
Federacija Bosne i Hercegovine i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Federacija Bosne i Hercegovine i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Federacija Bosne i Hercegovine i Srbi · Srbi i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Federacija Bosne i Hercegovine i Tuzla · Tuzla i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Federacija Bosne i Hercegovine i Ujedinjeni narodi · Ujedinjeni narodi i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine je najviši pravni akt Federacije Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine · Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Logo OHR-a Christian Schmidt, visoki predstavnik od 1. kolovoza 2021. Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini.
Federacija Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu · Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvršno tijelo vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dvaju bosanskohercegovačka entiteta.
Federacija Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine · Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ·
Washingtonski sporazum (1994.)
Potpisivanje sporazuma Washingtonski sporazum je sporazum potpisan između bosanskohercegovačkih Hrvata (koje je predstavljala Republike Hrvatske) i Republike Bosne i Hercegovine (u multietničkoj vladi kojom su tada dominirali Bošnjaci) 18. ožujka 1994. godine u Washingtonu.
Federacija Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) · Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Wolfgang Petritsch
Wolfgang Petritsch (Klagenfurt, 26. kolovoza 1947.) je austrijski diplomat.
Federacija Bosne i Hercegovine i Wolfgang Petritsch · Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i Wolfgang Petritsch ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2007. i Federacija Bosne i Hercegovine · 2007. i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Federacija Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Federacija Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Usporedba između Federacija Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Federacija Bosne i Hercegovine ima 191 odnose, a Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ima 107. Kao što im je zajedničko 35, Jaccard indeks 11.74% = 35 / (191 + 107).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Federacija Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: