Sličnosti između Federacija Bosne i Hercegovine i Čapljina
Federacija Bosne i Hercegovine i Čapljina imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Čapljina, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Hercegovačko-neretvanska županija, Hercegovina, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Ljubuški, Mostar, Neum, Stolac (BiH), 1991..
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine i Čapljina · Čapljina i Čapljina ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine · Bosna i Hercegovina i Čapljina ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Federacija Bosne i Hercegovine i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Čapljina ·
Hercegovačko-neretvanska županija
Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hercegovačko-neretvanska županija · Hercegovačko-neretvanska županija i Čapljina ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hercegovina · Hercegovina i Čapljina ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska · Hrvatska i Čapljina ·
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Čapljina ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Federacija Bosne i Hercegovine i Ljubuški · Ljubuški i Čapljina ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Federacija Bosne i Hercegovine i Mostar · Mostar i Čapljina ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine i Neum · Neum i Čapljina ·
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Federacija Bosne i Hercegovine i Stolac (BiH) · Stolac (BiH) i Čapljina ·
1991.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Federacija Bosne i Hercegovine i Čapljina imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Federacija Bosne i Hercegovine i Čapljina
Usporedba između Federacija Bosne i Hercegovine i Čapljina
Federacija Bosne i Hercegovine ima 191 odnose, a Čapljina ima 94. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 4.21% = 12 / (191 + 94).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Federacija Bosne i Hercegovine i Čapljina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: