Sadržaj
36 odnosi: Afrika, Ahemenidsko Carstvo, Akko, Aleksandar Veliki, Arapsko pismo, Arheologija, Artakserkso III., Asirija, Beirut, Biblos, Crveno more, Egipat, Eritreja, Feničani, Feničko pismo, Gibraltar, Glagoljica, Grčki alfabet, Hebrejski alfabet, Herodot, Indijski ocean, Izrael, Jemen, Kanaan, Kreta, Latakija, Latinica, Libanon, Nabukodonosor II., Nil, Rimsko Carstvo, Semiti, Sidon, Sirija, Sredozemno more, Tir.
- 2. tisućljeće pr. Kr.
- 6. stoljeće pr. Kr.
- 7. stoljeće pr. Kr.
- 8. stoljeće pr. Kr.
- 9. stoljeće pr. Kr.
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Pogledaj Fenicija i Afrika
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Fenicija i Ahemenidsko Carstvo
Akko
U matematici, filozofiji i logici, i na povezanim tehničkim poljima, akko je najstandardnija skraćenica za „ako i samo ako“.
Pogledaj Fenicija i Akko
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Pogledaj Fenicija i Aleksandar Veliki
Arapsko pismo
Arapsko pismo se koristi za pisanje poglavito arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski i urdu.
Pogledaj Fenicija i Arapsko pismo
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Pogledaj Fenicija i Arheologija
Artakserkso III.
Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.
Pogledaj Fenicija i Artakserkso III.
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Pogledaj Fenicija i Asirija
Beirut
Beirut (arapski: بيروت, Bayrūt) je glavni, najveći grad i najveća luka Libanona.
Pogledaj Fenicija i Beirut
Biblos
Biblos (starogrčki: Βύβλος) je grčko ime za fenički grad Gebal (fenički) ili Gubla (asirski, egipatski: Kupna ili Kpn, hebrejski: גְבַל), danas grad Džubail na sjevernoj sredozemnoj obali Libanona, 40 km sjeverno od Bejruta.
Pogledaj Fenicija i Biblos
Crveno more
Crveno more (arap. البحر الأحمر Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar; hebrejski: ים סוף Yam Suf; tigrigna ቀይሕ ባሕሪ QeyH baHri) je rubno more na sjeveru Indijskog oceana.
Pogledaj Fenicija i Crveno more
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Fenicija i Egipat
Eritreja
Eritreja je država u sjeveroistočnoj Africi na obali Crvenog mora.
Pogledaj Fenicija i Eritreja
Feničani
Prostor na kojem su obitavali i trgovali Feničani Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.
Pogledaj Fenicija i Feničani
Feničko pismo
Feničko pismo potječe iz trećeg tisućljeća pr.
Pogledaj Fenicija i Feničko pismo
Gibraltar
Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka.
Pogledaj Fenicija i Gibraltar
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Pogledaj Fenicija i Glagoljica
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Pogledaj Fenicija i Grčki alfabet
Hebrejski alfabet
Hebrejski alfabet se sastoji od 22 slova i koristi se za pisanje hebrejskog, jidiša i židovskog arapskog.
Pogledaj Fenicija i Hebrejski alfabet
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Fenicija i Herodot
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Pogledaj Fenicija i Indijski ocean
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Pogledaj Fenicija i Izrael
Jemen
Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru.
Pogledaj Fenicija i Jemen
Kanaan
Područje Palestine u kojoj se nalazi zemlja Kanaan Kanaan je naziv za područje zapadno od Jordana i Mrtvog mora u doba prije doseljenja Izraelaca.
Pogledaj Fenicija i Kanaan
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Pogledaj Fenicija i Kreta
Latakija
Pogled na krovove i luku u Latakiji 1979. godine Latakija (arapski: اللاذقية Al-Ladhiqiyah; grčki: Λαοδικεία, transliterirano kao Laodicea, Laodikeia ili Laodiceia; turski: Lazkiye; francuski: Lattaquié; latinski: Laodicea ad Mare) je glavni lučki grad u Siriji, te glavno mjesto istoimene pokrajine.
Pogledaj Fenicija i Latakija
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Pogledaj Fenicija i Latinica
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Pogledaj Fenicija i Libanon
Nabukodonosor II.
Pečat u oku Mardukovog kipa u Babilonu, koji se često tumači kao prikaz Nabukodonosora II. 20. stoljeća Nabukodonosor II. (akad. Nabû-kudurri-uṣur, 630. – 561. pr. Kr.) je bio najveći vladar Novobabilonskog Carstva.
Pogledaj Fenicija i Nabukodonosor II.
Nil
Nil (arapski: النيل an-nīl) je rijeka u Africi, jedna od dvije najduže rijeke na Zemlji.
Pogledaj Fenicija i Nil
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Fenicija i Rimsko Carstvo
Semiti
Semitsko područje. Semitski narodi i jezici. Semiti je bivši termin za skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili Hamita.
Pogledaj Fenicija i Semiti
Sidon
Sidon Sidon (hebr. צִידוֹן; današnji arapski naziv: صيدا Saida) je grad u drevnoj Feniciji, smješten sjeverno od Tira.
Pogledaj Fenicija i Sidon
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Pogledaj Fenicija i Sirija
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Fenicija i Sredozemno more
Tir
Tir (grčki: Τύρος, Týros) je grčki naziv za fenički grad Ṣur (fenički:; hebrejski: צוֹר, Tzor; latinski: Tyrus), danas Sur (arapski: صور, Ṣūr), grad i morska luka u Libanonu (pokrajina Donji Libanon), oko 80 km južno od Bejruta.
Pogledaj Fenicija i Tir
Vidi također
2. tisućljeće pr. Kr.
- 11. stoljeće pr. Kr.
- 12. stoljeće pr. Kr.
- 13. stoljeće pr. Kr.
- 14. stoljeće pr. Kr.
- 15. stoljeće pr. Kr.
- 16. stoljeće pr. Kr.
- 17. stoljeće pr. Kr.
- 18. stoljeće pr. Kr.
- 19. stoljeće pr. Kr.
- 2. tisućljeće pr. Kr.
- 20. stoljeće pr. Kr.
- Fenicija
- Mikenska kultura
- Poverty Point
6. stoljeće pr. Kr.
- 6. stoljeće pr. Kr.
- Bitka kod Halisa
- Bitka kod Hirbe
- Bitka kod Opisa
- Bitka kod Pterije
- Bitka kod Timbre
- Bitka kod perzijske granice
- Fenicija
- Opsada Sarda (547. pr. Kr.)
7. stoljeće pr. Kr.
8. stoljeće pr. Kr.
- 8. stoljeće pr. Kr.
- Asirija
- Fenicija