Sadržaj
89 odnosi: A, Ajin, Alef, Alfa, Aramejsko pismo, Arapsko pismo, Arheologija, Šin, Ćirilica, B, Bet, Beta (slovo), Biblos, C, Cade, D, Dalet, Delta, E, Epsilon, Eta, F, Fenicija, G, Gama, Gimel, Grčki alfabet, H, He (slovo), Hebrejski alfabet, Het, Hi, I, J, Jod, Jota, K, Kaf, Kamen, Kapa, Kartaga, Kof, Ksi, L, Lambda, Lamed, Latinica, Libanon, M, Mem, ... Proširite indeks (39 više) »
- Tipografija
A
Datoteka:Latin alphabet Aa.png A je 1.
Pogledaj Feničko pismo i A
Ajin
Ajin Ajin ili Ayn (עין) je 13.
Pogledaj Feničko pismo i Ajin
Alef
Alef može biti.
Pogledaj Feničko pismo i Alef
Alfa
Alfa (grčki srednji rod: Άλφα; veliko slovo Α; malo slovo α) prvo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 1.
Pogledaj Feničko pismo i Alfa
Aramejsko pismo
Aramejsko pismo najvažniji je ogranak sjevernosemitskog pisma.
Pogledaj Feničko pismo i Aramejsko pismo
Arapsko pismo
Arapsko pismo se koristi za pisanje poglavito arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski i urdu.
Pogledaj Feničko pismo i Arapsko pismo
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Pogledaj Feničko pismo i Arheologija
Šin
Šin Šin ili Sin (שין) je 21.
Pogledaj Feničko pismo i Šin
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Pogledaj Feničko pismo i Ćirilica
B
Datoteka:Latin alphabet Bb.png B (be) je 2.
Pogledaj Feničko pismo i B
Bet
Bet Bet (בית) je drugo slovo hebrejskog pisma i ima brojčanu vrijednosti od 2.
Pogledaj Feničko pismo i Bet
Beta (slovo)
Beta (grčki srednji rod: Βήτα; veliko slovo Β; malo slovo β) drugo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 2.
Pogledaj Feničko pismo i Beta (slovo)
Biblos
Biblos (starogrčki: Βύβλος) je grčko ime za fenički grad Gebal (fenički) ili Gubla (asirski, egipatski: Kupna ili Kpn, hebrejski: גְבַל), danas grad Džubail na sjevernoj sredozemnoj obali Libanona, 40 km sjeverno od Bejruta.
Pogledaj Feničko pismo i Biblos
C
Datoteka:Latin alphabet Cc.png C je 3.
Pogledaj Feničko pismo i C
Cade
Cade Cade na kraju riječ Cade ili Cadi (צדי) je 18.
Pogledaj Feničko pismo i Cade
D
Datoteka:Latin alphabet Dd.png D je 6.
Pogledaj Feničko pismo i D
Dalet
Dalet Dalet (דלת) je 4.
Pogledaj Feničko pismo i Dalet
Delta
Delta (grčki srednji rod: Δέλτα; veliko slovo Δ; malo slovo δ) četvrto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 4.
Pogledaj Feničko pismo i Delta
E
Datoteka:Latin alphabet Ee.png E je 9.
Pogledaj Feničko pismo i E
Epsilon
Epsilon (grčki srednji rod: Έψιλον; veliko slovo E; malo slovo ɛ) peto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 5.
Pogledaj Feničko pismo i Epsilon
Eta
Eta (grčki srednji rod: Ήτα; veliko slovo H; malo slovo η) sedmo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 8.
Pogledaj Feničko pismo i Eta
F
Datoteka:Latin alphabet Ff.png F je 10.
Pogledaj Feničko pismo i F
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Pogledaj Feničko pismo i Fenicija
G
Datoteka:Latin alphabet Gg.png G je 11.
Pogledaj Feničko pismo i G
Gama
Gama (grčki srednji rod: Γάμμα; veliko slovo Γ, malo slovo γ) treće je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 3.
Pogledaj Feničko pismo i Gama
Gimel
Gimel Gimel (גמל) je 3.
Pogledaj Feničko pismo i Gimel
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Pogledaj Feničko pismo i Grčki alfabet
H
Datoteka:Latin alphabet Hh.png H je 12.
Pogledaj Feničko pismo i H
He (slovo)
He He (הא) jest 5.
Pogledaj Feničko pismo i He (slovo)
Hebrejski alfabet
Hebrejski alfabet se sastoji od 22 slova i koristi se za pisanje hebrejskog, jidiša i židovskog arapskog.
Pogledaj Feničko pismo i Hebrejski alfabet
Het
Het Het (חית) je 8.
Pogledaj Feničko pismo i Het
Hi
Hi (grčki srednji rod: Χι; veliko slovo Χ; malo slovo χ) 22.
Pogledaj Feničko pismo i Hi
I
Datoteka:Latin alphabet Ii.png I je 13.
Pogledaj Feničko pismo i I
J
Datoteka:Latin alphabet Jj.png J je 14.
Pogledaj Feničko pismo i J
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Pogledaj Feničko pismo i Jod
Jota
Jota (grčki srednji rod: ἰῶτα; veliko slovo Ι; malo slovo ι) deveto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 10.
Pogledaj Feničko pismo i Jota
K
Datoteka:Latin alphabet Kk.png K je 15.
Pogledaj Feničko pismo i K
Kaf
Kaf Kaf na kraju riječi Kaf (כף) je 11.
Pogledaj Feničko pismo i Kaf
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Pogledaj Feničko pismo i Kamen
Kapa
Kapa (grčki srednji rod: Κάππα; veliko slovo Κ; malo slovo κ ili \varkappa) deseto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 20.
Pogledaj Feničko pismo i Kapa
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Pogledaj Feničko pismo i Kartaga
Kof
Kof Kof (קוף) je 19.
Pogledaj Feničko pismo i Kof
Ksi
Ksi (grčki srednji rod: ξι; veliko slovo Ξ; malo slovo ξ) četrnaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 60.
Pogledaj Feničko pismo i Ksi
L
Datoteka:Latin alphabet Ll.png L je 16.
Pogledaj Feničko pismo i L
Lambda
Lambda (grčki srednji rod: Λά(μ)βδα; veliko slovo Λ; malo slovo λ) jedanaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 30.
Pogledaj Feničko pismo i Lambda
Lamed
Lamed Lamed (למד) je 12.
Pogledaj Feničko pismo i Lamed
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Pogledaj Feničko pismo i Latinica
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Pogledaj Feničko pismo i Libanon
M
Datoteka:Latin alphabet Mm.png M je 18.
Pogledaj Feničko pismo i M
Mem
Mem (engl. meme /ˈmiːm/) označava ideju, ponašanje ili stil koji se širi od osobe do osobe unutar neke kulture.
Pogledaj Feničko pismo i Mem
Mi
Mi (grčki srednji rod: Μι; veliko slovo Μ; malo slovo µ) dvanaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 40.
Pogledaj Feničko pismo i Mi
N
Datoteka:Latin alphabet Nn.png N je 19.
Pogledaj Feničko pismo i N
Ni
Ni (grčki srednji rod: Νι; veliko slovo Ν; malo slovo ν) trinaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 50.
Pogledaj Feničko pismo i Ni
Nun
Nun nun na kraju riječi Nun (נון) je 14.
Pogledaj Feničko pismo i Nun
O
Datoteka:Latin alphabet Oo.png O je 21.
Pogledaj Feničko pismo i O
Omikron
Omikron (grčki srednji rod: Όμικρον; veliko slovo Ο; malo slovo ο) petnaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 70.
Pogledaj Feničko pismo i Omikron
P
Datoteka:Latin alphabet Pp.png P je 22.
Pogledaj Feničko pismo i P
Pe
Pe Pe na kraju riječi Pe (פא) je 17.
Pogledaj Feničko pismo i Pe
Pi
Pi (grčki srednji rod: Πι; veliko slovo Π; malo slovo π) šesnaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost od 80.
Pogledaj Feničko pismo i Pi
Q
Datoteka:Latin alphabet Qq.png Q je 17.
Pogledaj Feničko pismo i Q
R
Datoteka:Latin alphabet Rr.png R je 23.
Pogledaj Feničko pismo i R
Reš
Reš Reš (ריש) je 20.
Pogledaj Feničko pismo i Reš
Ro
Ro (grčki srednji rod: Ρω; veliko slovo Ρ; malo slovo ρ ili ϱ) sedamnaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost od 100.
Pogledaj Feničko pismo i Ro
Rune
Runske abecede, također zvane futhark ili fuþark, niz su povezanih abeceda koje koriste slova (eng. stave) poznata kao rune, koja su prije koristili primarno germanski jezici, najviše u Skandinaviji i na Britanskim otocima.
Pogledaj Feničko pismo i Rune
S
Datoteka:Latin alphabet Ss.png S je 24.
Pogledaj Feničko pismo i S
Sameh
Sameh Sameh (סמך) je 15.
Pogledaj Feničko pismo i Sameh
Samoglasnik
Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
Pogledaj Feničko pismo i Samoglasnik
Sigma
Sigma (grčki srednji rod: σίγμα; veliko slovo Σ; malo slovo σ i na kraju riječi ς) 18.
Pogledaj Feničko pismo i Sigma
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Feničko pismo i Sredozemno more
Suglasnik
Suglasnik (također i zatvornik ili konsonant) u fonetici je naziv za glas koji nastaje zatvaranjem jednog dijela govornog trakta tako da zračna struja ne prolazi slobodno od pluća do usana.
Pogledaj Feničko pismo i Suglasnik
T
Datoteka:Latin alphabet Tt.png T je 26.
Pogledaj Feničko pismo i T
Tau
Tau (grčki srednji rod:; veliko slovo T; malo slovo τ) devetnaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 300.
Pogledaj Feničko pismo i Tau
Tav
Tav Tav (ת) je 22.
Pogledaj Feničko pismo i Tav
Tet
Tet Tet (טית) je 9.
Pogledaj Feničko pismo i Tet
Theta
Theta (grčki srednji rod: Θήτα; veliko slovo Θ; malo slovo θ ili \vartheta) osmo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 9.
Pogledaj Feničko pismo i Theta
Transkripcija i transliteracija
Transkripcija (prijepis, prezvukovljivanje) je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru.
Pogledaj Feničko pismo i Transkripcija i transliteracija
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje.
Pogledaj Feničko pismo i Tunis
U
Datoteka:Latin alphabet Uu.png U je 27.
Pogledaj Feničko pismo i U
V
Datoteka:Latin alphabet Vv.png V je 28.
Pogledaj Feničko pismo i V
Vav
Vav Vav (וו) je 6.
Pogledaj Feničko pismo i Vav
W
Datoteka:Latin alphabet Ww.svg W (malo w) je 23.
Pogledaj Feničko pismo i W
X
X (malo x) je 24.
Pogledaj Feničko pismo i X
Y
Datoteka:Latin alphabet Yy.svg Y (malo y) je 25.
Pogledaj Feničko pismo i Y
Z
Datoteka:Latin alphabet Zz.png Z je 29.
Pogledaj Feničko pismo i Z
Zajin
Zajin Zajin (זין) je 7.
Pogledaj Feničko pismo i Zajin
Zeta (slovo)
Zeta (grčki srednji rod: Ζήτα; veliko slovo Z; malo slovo ζ) šesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 7.
Pogledaj Feničko pismo i Zeta (slovo)
О
'''Њ њ''' Ćirilično slovo О О (hrvatski O o) osamnaesto je slovo ćirilice.
Pogledaj Feničko pismo i О
Б
'''Б''' Ćirilično slovo Б (hrvatski B) drugo je slovo ćirilične abecede.
Pogledaj Feničko pismo i Б
Г
'''Г''' Ćirilično slovo Г (hrvatski G) četvrto je slovo ćirilične abecede.
Pogledaj Feničko pismo i Г
Vidi također
Tipografija
- Camel case
- Crtica (pravopis)
- Dijakritički znakovi
- Feničko pismo
- Galvanotehnika
- Grafem
- Inicijal
- Kolofon
- Kurziv
- Majuskula
- Ofsetni tisak
- Pangram
- Pisač
- Pismo
- Razgodak
- Sedžda
- Slovo
- Srpska ćirilica
- Stolno izdavaštvo
- Tipografija
- Tironove bilješke
- Tiskovna forma
- Zatipak
Također poznat kao Feničansko pismo, Fenički alfabet.