Brže od pregledniku!
46 odnosi: Astronom, Španjolska, Baja California (poluotok), Baja California Sur, Budimpešta, Cádiz (grad), Družba Isusova, Filozofija, Geologija, Graz, Hrvati, Hrvatska, Isusovačke redukcije, Josip Antolović, Kalifornijski zaljev, Karta, Kartografija, Katolička Crkva, Kolo (časopis), Ljubomir Antić, Martin Davorin Krmpotić, Matematičar, Meksiko, Miroslav Vanino, Misionarstvo, Poluotok, Prirodne znanosti, Slovačka, Svećenik, Tihi ocean, Trenčin, Varaždin, Vladimir Muljević, Zagreb, Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, 10. rujna, 1703., 1725., 1727., 1728., 1729., 1732., 1748., 1758., 1759., 2. prosinca.
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Astronom · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Španjolska · Vidi više »
Baja California (poluotok)
Satelitska snimka poluotoka Zemljovid Donje Kalifornije i istoimenog zaljeva kojeg je sredinom 18. stoljeća izradio hrvatski isusovački misionar Ferdinand Konščak Baja California ili Donja Kalifornija (engleski: Lower California) je poluotok u sjeverozapadnom dijelu Meksika.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Baja California (poluotok) · Vidi više »
Baja California Sur
Baja California Sur jedna je od 31 saveznih država Meksika, smještena na sjeverozapadu države, i zauzima južnu polovicu poluotoka Baja California.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Baja California Sur · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Budimpešta · Vidi više »
Cádiz (grad)
Cádiz Cádiz je grad i luka u jugozapadnoj Španjolskoj.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Cádiz (grad) · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Družba Isusova · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Filozofija · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Geologija · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Graz · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Hrvatska · Vidi više »
Isusovačke redukcije
Ostaci isusovačke redukcije u Brazilu Isusovačke redukcije tip su naselja u Latinskoj Americi, koje su podigli isusovci tijekom 17.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Isusovačke redukcije · Vidi više »
Josip Antolović
* Josip Antolović (svećenik).
Novi!!: Ferdinand Konščak i Josip Antolović · Vidi više »
Kalifornijski zaljev
Kalifornijski zaljev (šp. Golfo de California), također poznat kao Cortesovo more (Mar de Cortés ili Mar Bermejo) je vodena masa koja razdvaja poluotok Kaliforniju od ostatka sjeveroistočnog Meksika.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Kalifornijski zaljev · Vidi više »
Karta
* Kartografija.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Karta · Vidi više »
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Kartografija · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Katolička Crkva · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Kolo (časopis) · Vidi više »
Ljubomir Antić
Ljubomir Antić (Šepurine, 6. studenoga 1946. – Zagreb, 14. ožujka 2015.), bio je hrvatski povjesničar, publicist i političar.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Ljubomir Antić · Vidi više »
Martin Davorin Krmpotić
Martin Davorin Krmpotić (Veljun Primorski, Senj 8. studenoga 1867. – Grand Canyon, Arizona, 31. siječnja 1931.) bio je hrvatski katolički svećenik, preporodni djelatnik i misionar.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Martin Davorin Krmpotić · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Matematičar · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Meksiko · Vidi više »
Miroslav Vanino
Miroslav Vanino (Zagreb, 10. listopada 1879. – Zagreb, 6. prosinca 1965.), bio je hrvatski isusovac i crkveni povjesničar.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Miroslav Vanino · Vidi više »
Misionarstvo
Papui Novoj Gvineji Misionarstvo ili misijski rad (latinski: "missio".
Novi!!: Ferdinand Konščak i Misionarstvo · Vidi više »
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Poluotok · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Prirodne znanosti · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Slovačka · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Svećenik · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Tihi ocean · Vidi više »
Trenčin
Trenčin (slo. Trenčín) je grad u Slovačkoj Republici, središte regije Považie i središte Trenčianskog kraja.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Trenčin · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Varaždin · Vidi više »
Vladimir Muljević
Vladimir Muljević, crtež u olovci Vladimir Muljević (Zagreb, 14. veljače 1913. – Zagreb, 26. veljače 2007.), bio je prof.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Vladimir Muljević · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Zagreb · Vidi više »
Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925
Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 je leksikon životopisa znamenitih i zaslužnih Hrvata.
Novi!!: Ferdinand Konščak i Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 10. rujna · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 1703. · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 1725. · Vidi više »
1727.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 1727. · Vidi više »
1728.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 1728. · Vidi više »
1729.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 1729. · Vidi više »
1732.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 1732. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 1748. · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 1758. · Vidi više »
1759.
Bez opisa.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 1759. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Ferdinand Konščak i 2. prosinca · Vidi više »
