Brže od pregledniku!
50 odnosi: Alicante (grad), Australija, Španjolska, Čile, Branič (nogomet), Elche, Elvis Brajković, Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996., Girona FC, GNK Dinamo Zagreb, Hércules CF, HNK Hajduk Split, HNK Rijeka, Hrvatska, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvatski nogometni savez, Igor Pamić, Japan, Jedanaesterac, Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Krematorij, Miroslav Blažević, NK Radnik Velika Gorica, Nogomet, Padobransko jedrenje, Portugalska nogometna reprezentacija, Sendai, Split, Sredozemno more, Svjetsko juniorsko prvenstvo u nogometu – Čile 1987., Turska nogometna reprezentacija, Velika Gorica, Zagreb, Zvonimir Boban, 12. lipnja, 1967., 1986., 1987., 1989., 1990., 1992., 1994., 1997., 2000., 2001., 2012., 28. studenoga, 4. travnja, 6. travnja, 8. srpnja.
Alicante (grad)
Alicante (katal. Alacant), je lučki grad u Pokrajini Valencija i njezin glavni grad.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Alicante (grad) · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Australija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Španjolska · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Čile · Vidi više »
Branič (nogomet)
U nogometnoj igri, branič je igrač čija je pozicija na nogometnom terenu iza veznih igrača.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Branič (nogomet) · Vidi više »
Elche
Elche (španjolski) ili Elx (valencijsko narječje) je grad u Španjolskoj pokrajini Alicante, španjolske autonomne zajednice Valencija.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Elche · Vidi više »
Elvis Brajković
Elvis Brajković (Rijeka, 12. lipnja 1969.), bivši hrvatski nogometaš Krenuo je kao igrač Rijeke u čijoj se prvoj momčadi brzo ustalio došavši do poziva u reprezentaciju za koju debitira 20. travnja protiv Slovačke.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Elvis Brajković · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.
Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996., često nazivano i skraćenicom Euro '96. bilo je 10.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996. · Vidi više »
Girona FC
Girona Futbol Club, S.A.D. je španjolski nogometni klub iz Girone.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Girona FC · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Dubravko Pavličić i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Hércules CF
Hércules Club de Fútbol, S.A.D. španjolski je nogometni klub iz Alicantea u Valencijskoj Zajednici.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Hércules CF · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Dubravko Pavličić i HNK Hajduk Split · Vidi više »
HNK Rijeka
HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.
Novi!!: Dubravko Pavličić i HNK Rijeka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatski nogometni savez
Hrvatski nogometni savez (HNS), krovno tijelo športa muškog i ženskog nogometa u Hrvatskoj za sve dobne kategorije.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Hrvatski nogometni savez · Vidi više »
Igor Pamić
Igor Pamić (Žminj, 19. studenoga 1969.), bivši je hrvatski nogometaš koji je sada nogometni trener.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Igor Pamić · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Japan · Vidi više »
Jedanaesterac
Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj. Jedanaesterac je vrsta slobodnog udarca u nogometnoj igri koji se izvodi s 12 jardi (približno 11 metara) ispred sredine gola.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Jedanaesterac · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Krematorij
groblja Père-Lachaise. Krematorij je izgrađen 1889. godine, a njegov arhitekt bio je Jean Camille Formigé. Krematorij (prema latinskom: crematio: spaljivanje) zgrada je s postrojenjem za spaljivanje pokojnika.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Krematorij · Vidi više »
Miroslav Blažević
Miroslav Ćiro Blažević (Dolac kod Travnika, 9. ili 10. veljače 1935. – Zagreb, 8. veljače 2023.) bio je počasni izbornik Hrvatskog nogometnog saveza, hrvatski nogometni stručnjak i trener.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Miroslav Blažević · Vidi više »
NK Radnik Velika Gorica
NK Radnik je bio nogometni klub iz grada Velike Gorice.
Novi!!: Dubravko Pavličić i NK Radnik Velika Gorica · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Nogomet · Vidi više »
Padobransko jedrenje
letač na zaletu Padobransko jedrenje (ili kraće Parajedriličarstvo) ili Paraglajdinghttps://www.caf.hr/parajedrilicarstvo/ jedan je od zrakoplovnih športova.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Padobransko jedrenje · Vidi više »
Portugalska nogometna reprezentacija
Portugalska nogometna reprezentacija je nacionalna nogometna reprezentacija Portugala.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Portugalska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Sendai
Sendai (japanski: 仙台市, Sendai-shi) grad je i luka na pacifičkoj obali Japana.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Sendai · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Split · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Dubravko Pavličić i Sredozemno more · Vidi više »
Svjetsko juniorsko prvenstvo u nogometu – Čile 1987.
Svjetsko juniorsko prvenstvo u nogometu 1987. (6. po redu) održano je u Čileu od 10. do 25. listopada.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Svjetsko juniorsko prvenstvo u nogometu – Čile 1987. · Vidi više »
Turska nogometna reprezentacija
Turska nogometna reprezentacija (turski: Türkiye Millî Futbol Takımı) predstavlja Tursku na međunarodnim nogometnim natjecanjima i pod vodstvom je Turskog nogometnog saveza.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Turska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Velika Gorica · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Zagreb · Vidi više »
Zvonimir Boban
Zvonimir Boban (Imotski, 8. listopada 1968.) bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: Dubravko Pavličić i Zvonimir Boban · Vidi više »
12. lipnja
12.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 12. lipnja · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 1967. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 2001. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 2012. · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 28. studenoga · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 4. travnja · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 6. travnja · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Dubravko Pavličić i 8. srpnja · Vidi više »
