Brže od pregledniku!
72 odnosi: Agregat, Amerika, Austro-Ugarska, Autohtonost, Škuna, Četvorni kilometar, Brod, Brzojav, Crkva, Dalmacija, Dina Levačić, Dizel, Električna struja, Glagoljica, Hrvatska, Ist (Zadar), Jadransko more, Jedrenjak, Kafić, Korveta, Kriegsmarine, Ljudevit Gaj, Minolovac, Molat, Nadbiskup, Osnovna škola, Otočki košarkaški turnir "Ist", Otok, Pošta, Povijest, Prvi svjetski rat, Ratna mornarica, Restoran, Skrivalica, Sveti Nikola, Torpedni čamac, Trgovina, Zadar, Zapuntel, 1311., 1527., 1579., 1603., 1721., 1729., 1754., 1760., 1800., 1818., 1825., ..., 1856., 1857., 1880., 1881., 1890., 1905., 1910., 1912., 1925., 1928., 1930., 1931., 1940., 1941., 1944., 1947., 1948., 1953., 1958., 1966., 1983., 29. veljače. Proširite indeks (22 više) »
Agregat
Agregat (lat. aggregatum: skupljeno zajedno, pridruženo) može značiti.
Novi!!: Ist i Agregat · Vidi više »
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: Ist i Amerika · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Ist i Austro-Ugarska · Vidi više »
Autohtonost
hrvatski tradicijski suvenir. Hrvatski vezovi Lirica iz Kaštela Izraz autohton (od grč. autos »sâm, isti« i chthon »tlo, zemlja«), kojemu u hrvatskom jeziku najbolje odgovara značenje samonikao ne upotrebljava se svagda u posve istom značenju.
Novi!!: Ist i Autohtonost · Vidi više »
Škuna
Američka škuna ''Pride of Baltimore II'' Škuna (en. schooner) je naziv za jedrenjak s dva ili više jarbola i kosnikom.
Novi!!: Ist i Škuna · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Ist i Četvorni kilometar · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Ist i Brod · Vidi više »
Brzojav
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.
Novi!!: Ist i Brzojav · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Ist i Crkva · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ist i Dalmacija · Vidi više »
Dina Levačić
Dina Levačić (Split, 1996.) je hrvatska daljinska plivačica i prva Hrvatica koja je preplivala La Manche.
Novi!!: Ist i Dina Levačić · Vidi više »
Dizel
Sloj dizela na vodi. Dizel, smjesa različitih ugljikovodika rabljena kao tekuće gorivo za Dieselove motore.
Novi!!: Ist i Dizel · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Ist i Električna struja · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Ist i Glagoljica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ist i Hrvatska · Vidi više »
Ist (Zadar)
Ist je naselje u sastavu Grada Zadra, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Ist i Ist (Zadar) · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Ist i Jadransko more · Vidi više »
Jedrenjak
Jedrenjak ''Mare Frisium'' Jedrenjak ''Mihovil'' u zadarskoj luci Jazine Jedrenjak je brod koji pomoću jedara koristi energiju vjetra kao pogon.
Novi!!: Ist i Jedrenjak · Vidi više »
Kafić
Kafići u Samoboru, na gradskom trgu. Kafić je uobičajeni naziv za café bar, ugostiteljski objekt (lokal) namijenjen posluživanju ponajprije kave, ali i drugih alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Novi!!: Ist i Kafić · Vidi više »
Korveta
Korveta '''Braunschweig (F 260)''' Njemačke ratne mornarice Korveta (francuski corvette) je naziv za mali, pokretljivi i lako naoružani ratni brod, koji se najčešće koriste za neposrednu obranu obale.
Novi!!: Ist i Korveta · Vidi više »
Kriegsmarine
Stijeg njemačke ratne mornarice Kriegsmarine (hrv. ratna mornarica) bivši je naziv njemačke ratne mornarice u razdoblju između 1935. i 1945. godine.
Novi!!: Ist i Kriegsmarine · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Ist i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Minolovac
Minolovac je naziv koji se koristi za ratni brod sagrađen i opremljen za neutralizaciju, odnosno uništenje morskih mina.
Novi!!: Ist i Minolovac · Vidi više »
Molat
Molat je otok sjevernom dijelu Zadarskog otočja.
Novi!!: Ist i Molat · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Ist i Nadbiskup · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Ist i Osnovna škola · Vidi više »
Otočki košarkaški turnir "Ist"
Otočki košarkaški turnir 'Ist' održava se od 1976.
Novi!!: Ist i Otočki košarkaški turnir "Ist" · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Ist i Otok · Vidi više »
Pošta
Poštanski sandučić u Velikoj britaniji Pošta (tal. posta: postaja za izmjenu konja, od lat. posita statio: stalna postaja) je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije, a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, aerogrami, paketi), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, uputnice) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i platnog prometa (uplata, isplata) i dr.
Novi!!: Ist i Pošta · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Ist i Povijest · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Ist i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Ratna mornarica
Omanskom zaljevu Ratna mornarica je grana oružanih snaga namijenjena borbenim djelovanjima na moru i unutrašnjim vodama (rijeke i jezera).
Novi!!: Ist i Ratna mornarica · Vidi više »
Restoran
Grčki restoran na otvorenom Čakovcu Restoran (iz fr. restaurer.
Novi!!: Ist i Restoran · Vidi više »
Skrivalica
Skrivalica je otočić na sjevernoj strani prolaza Zapuntel, između Ista i Molata.
Novi!!: Ist i Skrivalica · Vidi više »
Sveti Nikola
Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.
Novi!!: Ist i Sveti Nikola · Vidi više »
Torpedni čamac
Torpedni čamci Torpedni čamac je naziv za mali i brzi ratni brod kojemu je glavno oružje torpedo.
Novi!!: Ist i Torpedni čamac · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Ist i Trgovina · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Ist i Zadar · Vidi više »
Zapuntel
Zapuntel je naselje u sastavu Grada Zadra, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Ist i Zapuntel · Vidi više »
1311.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1311. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1527. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1579. · Vidi više »
1603.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1603. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1721. · Vidi više »
1729.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1729. · Vidi više »
1754.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1754. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1760. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1800. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1818. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1825. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1856. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1857. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1881. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1890. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1905. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1912. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ist i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1931. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Ist i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1953. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1958. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1966. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Ist i 1983. · Vidi više »
29. veljače
29.
Novi!!: Ist i 29. veljače · Vidi više »
