Brže od pregledniku!
22 odnosi: Ždralovke, Životinje, Carl Linné, Dabarsko polje, Drava, Dunav, Euroazija, Hrvatska, Kosa (alat), Kupa, Livada, Livanjsko polje, Pašnjak, Park prirode Lonjsko polje, Ptice, Sava, Selica, Svitkovci, Travnjak, Turopolje, Ugrožena vrsta, 1758..
Ždralovke
Ždralovke (lat. Gruiformes) su red iz razreda ptica s više od 20 porodica od kojih su neke poznate samo kao fosili.
Novi!!: Kosac i Ždralovke · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Kosac i Životinje · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Kosac i Carl Linné · Vidi više »
Dabarsko polje
Dabarsko polje Dabarsko polje je krško polje u Istočnoj Hercegovini, u općini Berkovići i općini Bileća.
Novi!!: Kosac i Dabarsko polje · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Kosac i Drava · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Kosac i Dunav · Vidi više »
Euroazija
zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.
Novi!!: Kosac i Euroazija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kosac i Hrvatska · Vidi više »
Kosa (alat)
Kosa Kòsa je ručni poljoprivredni alat za košnju trave i žitarica.
Novi!!: Kosac i Kosa (alat) · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Kosac i Kupa · Vidi više »
Livada
Livada Livada (ledina) je površina u čijoj flori prevladavaju trave i zeljaste biljke.
Novi!!: Kosac i Livada · Vidi više »
Livanjsko polje
Livanjsko polje Livanjsko polje je krška tektonska rasjedlina, okružena visokim, zimi vrlo surovim planinama, pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok s Buškim jezerom na jugoistoku i Ždralovcem na sjeverozapadu.
Novi!!: Kosac i Livanjsko polje · Vidi više »
Pašnjak
Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.
Novi!!: Kosac i Pašnjak · Vidi više »
Park prirode Lonjsko polje
Aluvijalna poplava, Lonjsko polje Park prirode Lonjsko polje, sa svojom površinom od 50.650 ha, najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u cijelom dunavskom porječju.
Novi!!: Kosac i Park prirode Lonjsko polje · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Kosac i Ptice · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Kosac i Sava · Vidi više »
Selica
Ždralovi u seobi Selicama se nazivaju životinje općenito, koje pojedina godišnja doba provode u različitim područjima.
Novi!!: Kosac i Selica · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Kosac i Svitkovci · Vidi više »
Travnjak
Mongoliji. Travnjak je životna zajednica i biotop obilježen travama u kom ima vrlo malo ili uopće nema drveća.
Novi!!: Kosac i Travnjak · Vidi više »
Turopolje
Turopolje je kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Kosac i Turopolje · Vidi više »
Ugrožena vrsta
američkog bizona je zbog pretjeranog izlova 1890. dovedena do broja od 750 jedinki. Ugrožena vrsta je vrsta čija je populacija tako malena da joj prijeti izumiranje.
Novi!!: Kosac i Ugrožena vrsta · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Kosac i 1758. · Vidi više »
