Brže od pregledniku!
30 odnosi: Andrija II., Antun Mažuranić, Bakar (grad), Bribir (Vinodol), Drivenik, Frankapani, Glagoljica, Grižane-Belgrad, Grobnik, Hreljin, Hrvatska, Josip Bratulić, Kazneno pravo, Kolo (časopis), Ledenice, Leonard Krčki (Frankopan), Lujo Margetić, Marko Kostrenčić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Novi Vinodolski, Običajno pravo, Pergamentni papir, Poljski jezik, Ruska pravda, Ruski jezik, Trsat, Vatroslav Jagić, 1288., 1843., 6. siječnja.
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Andrija II. · Vidi više »
Antun Mažuranić
'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. – Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Antun Mažuranić · Vidi više »
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Bakar (grad) · Vidi više »
Bribir (Vinodol)
Bribir je naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Bribir (Vinodol) · Vidi više »
Drivenik
Drivenik je naselje u zaleđu Crikvenice, u Vinodolskoj općini.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Drivenik · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Frankapani · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Glagoljica · Vidi više »
Grižane-Belgrad
Pogled na Grižane s Gradine Ruševine utvrde u Grižanama Grižane-Belgrad je jedno od četiri naselja u Vinodolskoj općini.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Grižane-Belgrad · Vidi više »
Grobnik
Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Grobnik · Vidi više »
Hreljin
Hreljin je naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Hreljin · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Hrvatska · Vidi više »
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Josip Bratulić · Vidi više »
Kazneno pravo
Kazneno pravo (u širem smislu) je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja (jus puniendi), a u širem smislu obuhvaća: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Kazneno pravo · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Kolo (časopis) · Vidi više »
Ledenice
Ledenice je naselje u gradu Novi Vinodolski u Primorsko-goranskoj županiji na ulazu u Vinodolsku dolinu, sa 172 stanovnika (2001.).
Novi!!: Vinodolski zakonik i Ledenice · Vidi više »
Leonard Krčki (Frankopan)
Leonard Krčki (*?, sredina 13. stoljeća – †?, 1308.), hrvatski velikaš, pripadnik roda knezova Krčkih, kasnije nazvanih Frankopani.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Leonard Krčki (Frankopan) · Vidi više »
Lujo Margetić
Lujo Margetić Lujo Margetić (Donja Stubica, 18. listopada 1920. – Rijeka, 17. svibnja 2010.) bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Lujo Margetić · Vidi više »
Marko Kostrenčić
Marko Kostrenčić (Zagreb, 21. ožujka 1884. – Zagreb 19. svibnja 1976.) bio je hrvatski pravnik, povjesničar i političar.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Marko Kostrenčić · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Novi Vinodolski
Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Novi Vinodolski · Vidi više »
Običajno pravo
Običajno pravo je skup običaja kojima izvor nije u nekom pravnom propisu pa djeluju kao samostalan izvor prava.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Običajno pravo · Vidi više »
Pergamentni papir
Izgled pergamentnog papira. Pergamentni papir je vrsta čvrstog, poluprozirnog papira nepropusnog za masnoće, koji je izgledom i svojstvima vrlo sličan pergamentu.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Pergamentni papir · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Poljski jezik · Vidi više »
Ruska pravda
Ruska pravda ili Kijevska pravda najstarija je zbirka staroruskih zakona.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Ruska pravda · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Ruski jezik · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Trsat · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: Vinodolski zakonik i Vatroslav Jagić · Vidi više »
1288.
Bez opisa.
Novi!!: Vinodolski zakonik i 1288. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Vinodolski zakonik i 1843. · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Vinodolski zakonik i 6. siječnja · Vidi više »
