Brže od pregledniku!
26 odnosi: Ana Kijevska, Bazilika Saint-Denis, Berta Holandska, Cecilija Francuska, Dinastija Capet, Ekskomunikacija, Engleska, Francuska, Francuski jezik, Henrik I., kralj Francuske, Hugo, grof Vermandoisa, Luj VI., kralj Francuske, Popis francuskih vladara, Prvi križarski rat, Rudolf IV. od Valoisa, Seksualnost, Urban II., Vilim I. Osvajač, 1052., 1066., 1077., 1092., 1094., 1100., 1108., 23. svibnja.
Ana Kijevska
Ana Kijevska (Ana Jaroslavna) bila je kraljica Francuske kao druga supruga kralja Henrika I., kojem je rodila Filipa I. Francuskog.
Novi!!: Filip I. Francuski i Ana Kijevska · Vidi više »
Bazilika Saint-Denis
Zapadno pročelje bazilike Saint-Denis Kraljevska bazilika Saint-Denis (francuski: Basilique royale de Saint-Denis, ili jednostavno Basilique Saint-Denis) je velika srednjovjekovna opatijska crkva u mjestu Saint-Denis koje je danas sjeverno predgrađe Pariza.
Novi!!: Filip I. Francuski i Bazilika Saint-Denis · Vidi više »
Berta Holandska
Berta Holandska (o. 1055. – 1093.) bila je kraljica Francuske kao supruga kralja Filipa I.
Novi!!: Filip I. Francuski i Berta Holandska · Vidi više »
Cecilija Francuska
Fulka Francuska kraljevna Cecilija (francuski Cécile de France) (? – poslije 1145.) bila je kći kralja Filipa I. i njegove druge žene Bertrade Montfortske te mlađa polusestra Luja VI. Brak njenih roditelja bio je kontroverzan, ali je Vilim od Tira zabilježio njeno podrijetlo, kao i njene brakove.
Novi!!: Filip I. Francuski i Cecilija Francuska · Vidi više »
Dinastija Capet
Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.
Novi!!: Filip I. Francuski i Dinastija Capet · Vidi više »
Ekskomunikacija
Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.
Novi!!: Filip I. Francuski i Ekskomunikacija · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Filip I. Francuski i Engleska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Filip I. Francuski i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Filip I. Francuski i Francuski jezik · Vidi više »
Henrik I., kralj Francuske
Henrik I. (francuski: Henri Ier) (?, 4. svibnja 1008. – Vitry-aux-Loges kraj Orléansa, 4. kolovoza 1060.) bio je francuski kralj od 1031. do 1060. godine iz dinastije Capet.
Novi!!: Filip I. Francuski i Henrik I., kralj Francuske · Vidi više »
Hugo, grof Vermandoisa
Hugo Francuski (francuski: Hugues de France; 1057. – Tarz, 18. listopada 1102.), poznat i kao Hugo I. (Hugues Ier) ili Hugo Veliki (Hugues le Grand), bio je princ Francuske te grof Valoisa i Vermandoisa (de jure uxoris).
Novi!!: Filip I. Francuski i Hugo, grof Vermandoisa · Vidi više »
Luj VI., kralj Francuske
Luj VI., kralj Francuske Luj VI.
Novi!!: Filip I. Francuski i Luj VI., kralj Francuske · Vidi više »
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Novi!!: Filip I. Francuski i Popis francuskih vladara · Vidi više »
Prvi križarski rat
Prvi križarski rat (1096. – 1099.), prvi iz niza križaskih ratova koje je inicirala i podržavala Latinska Crkva tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Filip I. Francuski i Prvi križarski rat · Vidi više »
Rudolf IV. od Valoisa
Rudolf IV. (francuski Raoul; 1025. — 1074.) bio je francuski plemić, poznat po utjecaju i bogatstvu.
Novi!!: Filip I. Francuski i Rudolf IV. od Valoisa · Vidi više »
Seksualnost
Seksualnost je skup osjećaja, ponašanja, stavova, vrijednosti koji se dovode u vezu sa seksualnom željom i identitetom, to jest postojanjem svakog ljudskog bića kao spolnog i rodnog, te seksualnog.
Novi!!: Filip I. Francuski i Seksualnost · Vidi više »
Urban II.
Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.
Novi!!: Filip I. Francuski i Urban II. · Vidi više »
Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.
Novi!!: Filip I. Francuski i Vilim I. Osvajač · Vidi više »
1052.
Bez opisa.
Novi!!: Filip I. Francuski i 1052. · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Filip I. Francuski i 1066. · Vidi više »
1077.
Bez opisa.
Novi!!: Filip I. Francuski i 1077. · Vidi više »
1092.
Bez opisa.
Novi!!: Filip I. Francuski i 1092. · Vidi više »
1094.
Bez opisa.
Novi!!: Filip I. Francuski i 1094. · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Filip I. Francuski i 1100. · Vidi više »
1108.
Bez opisa.
Novi!!: Filip I. Francuski i 1108. · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Filip I. Francuski i 23. svibnja · Vidi više »
