Brže od pregledniku!Sličnosti između Filozofija i Skolastika
Filozofija i Skolastika imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antička filozofija, Antika, Aristotel, Aritmetika, Bogoslovlje, Definicija, Dijalektika, Dogma, Ekonomija, Geometrija, Grčka retorika, Islam, Istina, Kršćanstvo, Latinski jezik, Logika, Metafizika, Misticizam, Novogrčki jezik, Platon, Pojam, Razum, Religija, Renesansa, Spoznaja, Teorija spoznaje, Znanje, Znanost.
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Antička filozofija i Filozofija · Antička filozofija i Skolastika ·
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Antika i Filozofija · Antika i Skolastika ·
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Aristotel i Filozofija · Aristotel i Skolastika ·
Aritmetika
Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.
Aritmetika i Filozofija · Aritmetika i Skolastika ·
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Bogoslovlje i Filozofija · Bogoslovlje i Skolastika ·
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Definicija i Filozofija · Definicija i Skolastika ·
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Dijalektika i Filozofija · Dijalektika i Skolastika ·
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Dogma i Filozofija · Dogma i Skolastika ·
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Ekonomija i Filozofija · Ekonomija i Skolastika ·
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Filozofija i Geometrija · Geometrija i Skolastika ·
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Filozofija i Grčka retorika · Grčka retorika i Skolastika ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Filozofija i Islam · Islam i Skolastika ·
Istina
Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.
Filozofija i Istina · Istina i Skolastika ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Filozofija i Kršćanstvo · Kršćanstvo i Skolastika ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Filozofija i Latinski jezik · Latinski jezik i Skolastika ·
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Filozofija i Logika · Logika i Skolastika ·
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Filozofija i Metafizika · Metafizika i Skolastika ·
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Filozofija i Misticizam · Misticizam i Skolastika ·
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Filozofija i Novogrčki jezik · Novogrčki jezik i Skolastika ·
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Filozofija i Platon · Platon i Skolastika ·
Pojam
Pojam, u logici, je misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje.
Filozofija i Pojam · Pojam i Skolastika ·
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Filozofija i Razum · Razum i Skolastika ·
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Filozofija i Religija · Religija i Skolastika ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Filozofija i Renesansa · Renesansa i Skolastika ·
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Filozofija i Spoznaja · Skolastika i Spoznaja ·
Teorija spoznaje
Spoznaja i teoretska refleksija; Prikaz od James Ayscougha, ''A Short Account of the Eye and Nature of Vision'' (London, 1752.), str. 30 Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.
Filozofija i Teorija spoznaje · Skolastika i Teorija spoznaje ·
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Filozofija i Znanje · Skolastika i Znanje ·
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Filozofija i Skolastika imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Filozofija i Skolastika
Usporedba između Filozofija i Skolastika
Filozofija ima 158 odnose, a Skolastika ima 142. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 9.33% = 28 / (158 + 142).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Filozofija i Skolastika. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
