Brže od pregledniku!Sličnosti između Filozofija i Starogrčka književnost
Filozofija i Starogrčka književnost imaju 60 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akademija, Antička filozofija, Antika, Apolon, Aristotel, Atena (polis), Bitak, Ciceron, Definicija, Delfi, Dijalektika, Dijalog, Diogen Laertije, Dioniz, Dogma, Ekonomija, Eros, Erotika, Etika, Etnografija, Geografija, Grčka retorika, Grčki jezik, Heraklit, Herodot, Književnost, Kršćanstvo, Latinski jezik, Ljubav, Logika, ..., Matematika, Materija, Misticizam, Mit, Moral, Novoplatonizam, Peripatetička škola, Pitagora, Pitagorejska škola, Platon, Poezija, Politika, Priroda, Prirodne znanosti, Protagora, Racionalizam, Religija, Renesansa, Sofisti, Sokrat, Solon, Stara Grčka, Svijet, Tales, Tukidid, Umjetnost, Ustav, Znanost, 5. stoljeće pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (30 više) »
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Akademija i Filozofija · Akademija i Starogrčka književnost ·
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Antička filozofija i Filozofija · Antička filozofija i Starogrčka književnost ·
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Antika i Filozofija · Antika i Starogrčka književnost ·
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Apolon i Filozofija · Apolon i Starogrčka književnost ·
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Aristotel i Filozofija · Aristotel i Starogrčka književnost ·
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Atena (polis) i Filozofija · Atena (polis) i Starogrčka književnost ·
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Bitak i Filozofija · Bitak i Starogrčka književnost ·
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Ciceron i Filozofija · Ciceron i Starogrčka književnost ·
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Definicija i Filozofija · Definicija i Starogrčka književnost ·
Delfi
'''Arheološki lokalitet Delfi''' s Apolonovim kazalištem u prvom planu. Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja (grčka religija).
Delfi i Filozofija · Delfi i Starogrčka književnost ·
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Dijalektika i Filozofija · Dijalektika i Starogrčka književnost ·
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Dijalog i Filozofija · Dijalog i Starogrčka književnost ·
Diogen Laertije
Vitae et sententiae philosophorum, 1611. Diogen Laertije (grč. Διογένης ὁ Λαέρτιος) bio je grčki povjesničar filozofije i pisac biografija grčkih filozofa.
Diogen Laertije i Filozofija · Diogen Laertije i Starogrčka književnost ·
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Dioniz i Filozofija · Dioniz i Starogrčka književnost ·
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Dogma i Filozofija · Dogma i Starogrčka književnost ·
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Ekonomija i Filozofija · Ekonomija i Starogrčka književnost ·
Eros
Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.
Eros i Filozofija · Eros i Starogrčka književnost ·
Erotika
Francisca de Goye Erotika (iz starogrčkog ερως (i ερος) – eros – ljubav, želja) je težnja za postizanjem spolnog uzbuđenja bez otvorenog prikazivanja spolnog odnosa i spolnih organa.
Erotika i Filozofija · Erotika i Starogrčka književnost ·
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Etika i Filozofija · Etika i Starogrčka književnost ·
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Etnografija i Filozofija · Etnografija i Starogrčka književnost ·
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Filozofija i Geografija · Geografija i Starogrčka književnost ·
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Filozofija i Grčka retorika · Grčka retorika i Starogrčka književnost ·
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Filozofija i Grčki jezik · Grčki jezik i Starogrčka književnost ·
Heraklit
'''Heraklit'''Rafael, ''Atenska škola'' (1509. – 1510.), detalj Heraklit Efežanin (grč.; 535. pr. Kr. – 475. pr. Kr.) je grčki filozof predsokratovac.
Filozofija i Heraklit · Heraklit i Starogrčka književnost ·
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Filozofija i Herodot · Herodot i Starogrčka književnost ·
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Filozofija i Književnost · Književnost i Starogrčka književnost ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Filozofija i Kršćanstvo · Kršćanstvo i Starogrčka književnost ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Filozofija i Latinski jezik · Latinski jezik i Starogrčka književnost ·
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Filozofija i Ljubav · Ljubav i Starogrčka književnost ·
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Filozofija i Logika · Logika i Starogrčka književnost ·
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Filozofija i Matematika · Matematika i Starogrčka književnost ·
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Filozofija i Materija · Materija i Starogrčka književnost ·
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Filozofija i Misticizam · Misticizam i Starogrčka književnost ·
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Filozofija i Mit · Mit i Starogrčka književnost ·
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Filozofija i Moral · Moral i Starogrčka književnost ·
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Filozofija i Novoplatonizam · Novoplatonizam i Starogrčka književnost ·
Peripatetička škola
Gustav Adolph Spangenberg, ''Aristotelova škola'', detalj freske (1883. – 1888.) Peripatetička škola je bila jedna od najutjecajnijih filozofskih škola osnovanih u antičkoj Grčkoj.
Filozofija i Peripatetička škola · Peripatetička škola i Starogrčka književnost ·
Pitagora
'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.
Filozofija i Pitagora · Pitagora i Starogrčka književnost ·
Pitagorejska škola
Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.
Filozofija i Pitagorejska škola · Pitagorejska škola i Starogrčka književnost ·
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Filozofija i Platon · Platon i Starogrčka književnost ·
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Filozofija i Poezija · Poezija i Starogrčka književnost ·
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Filozofija i Politika · Politika i Starogrčka književnost ·
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Filozofija i Priroda · Priroda i Starogrčka književnost ·
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Filozofija i Prirodne znanosti · Prirodne znanosti i Starogrčka književnost ·
Protagora
Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.
Filozofija i Protagora · Protagora i Starogrčka književnost ·
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Filozofija i Racionalizam · Racionalizam i Starogrčka književnost ·
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Filozofija i Religija · Religija i Starogrčka književnost ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Filozofija i Renesansa · Renesansa i Starogrčka književnost ·
Sofisti
Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.
Filozofija i Sofisti · Sofisti i Starogrčka književnost ·
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Filozofija i Sokrat · Sokrat i Starogrčka književnost ·
Solon
'''Solon''' Solon (640. pr. Kr.-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.
Filozofija i Solon · Solon i Starogrčka književnost ·
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Filozofija i Stara Grčka · Stara Grčka i Starogrčka književnost ·
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Filozofija i Svijet · Starogrčka književnost i Svijet ·
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Filozofija i Tales · Starogrčka književnost i Tales ·
Tukidid
Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.
Filozofija i Tukidid · Starogrčka književnost i Tukidid ·
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Filozofija i Umjetnost · Starogrčka književnost i Umjetnost ·
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Filozofija i Ustav · Starogrčka književnost i Ustav ·
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Filozofija i Znanost · Starogrčka književnost i Znanost ·
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
5. stoljeće pr. Kr. i Filozofija · 5. stoljeće pr. Kr. i Starogrčka književnost ·
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
6. stoljeće pr. Kr. i Filozofija · 6. stoljeće pr. Kr. i Starogrčka književnost ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Filozofija i Starogrčka književnost imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Filozofija i Starogrčka književnost
Usporedba između Filozofija i Starogrčka književnost
Filozofija ima 158 odnose, a Starogrčka književnost ima 553. Kao što im je zajedničko 60, Jaccard indeks 8.44% = 60 / (158 + 553).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Filozofija i Starogrčka književnost. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
