Sadržaj
156 odnosi: Aforizam, Akademija, Analitička filozofija, Analitička geometrija, Antička filozofija, Antika, Antropologija, Apolon, Apstrakcija, Arhetip, Aristotel, Aritmetika, Atena (polis), Školska knjiga, Biće, Bit, Bitak, Bogoslovlje, Boris Kalin (filozof), Branko Bošnjak (filozof), Ciceron, Definicija, Delfi, Dijalektika, Dijalog, Diogen Laertije, Dioniz, Diskurs, Dogma, Drevni Egipat, Edmund Husserl, Egzistencija, Ekonomija, Ekonomika, Epistemologija, Eros, Erotika, Estetika, Etika, Etnografija, Ezoterija, Filozofija egzistencije, Filozofija matematike, Filozofija povijesti, Filozofija uma, Fizika, Galileo Galilei, Geografija, Geometrija, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, ... Proširite indeks (106 više) »
Aforizam
Aforizam (grč. aphorismos) je kratak oblik jednostavne i duhovito izrečene tvrdnje ili sažete misli sa svojstvima paradoksa.
Pogledaj Filozofija i Aforizam
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Pogledaj Filozofija i Akademija
Analitička filozofija
Analitička filozofija je opći naziv za stil filozofije koji je započeo dominirati u zemljama engleskog govornog područja u 20. stoljeću.
Pogledaj Filozofija i Analitička filozofija
Analitička geometrija
Analitička geometrija je grana geometrije u kojoj se koriste algebarske metode prvenstveno linearne algebre da bi se riješili geometrijski problemi.
Pogledaj Filozofija i Analitička geometrija
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6.
Pogledaj Filozofija i Antička filozofija
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Filozofija i Antika
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Pogledaj Filozofija i Antropologija
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Pogledaj Filozofija i Apolon
Apstrakcija
Apstrakcija je proces izdvajanja općeg i bitno zajedničkog iz više posebnog i mnogo pojedinačnog ili izdvajanje posebnog koje sadrži bitno zajedničko iz pojedinačnog i koje se, oformljeno kao posebnost, razlikuje po nekim odredbama od općeg.
Pogledaj Filozofija i Apstrakcija
Arhetip
Arhetip - u psihologiji, arhetip je model osobe, osobnosti ili ponašanja.
Pogledaj Filozofija i Arhetip
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Filozofija i Aristotel
Aritmetika
Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.
Pogledaj Filozofija i Aritmetika
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Pogledaj Filozofija i Atena (polis)
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Pogledaj Filozofija i Školska knjiga
Biće
Biće predstavlja suštinu onoga što proučava ontologija, time je biće postavljeno kao životna činjenična stvarnost koja izražava subjektivnu realnost koju nije moguće u potpunosti objektivno predstaviti ili razložiti.
Pogledaj Filozofija i Biće
Bit
Bit je mjerna jedinica za količinu informacije.
Pogledaj Filozofija i Bit
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Pogledaj Filozofija i Bitak
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Pogledaj Filozofija i Bogoslovlje
Boris Kalin (filozof)
Boris Kalin (Biograd na Moru, 17. veljače 1930. – Zagreb, 13. rujna 2023.) bio je hrvatski filozof.
Pogledaj Filozofija i Boris Kalin (filozof)
Branko Bošnjak (filozof)
Branko Bošnjak (Stojčinovac, 1923. – Zagreb, 1996.) bio je hrvatski filozof i povjesničar filozofije.
Pogledaj Filozofija i Branko Bošnjak (filozof)
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Pogledaj Filozofija i Ciceron
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Pogledaj Filozofija i Definicija
Delfi
'''Arheološki lokalitet Delfi''' s Apolonovim kazalištem u prvom planu. Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja (grčka religija).
Pogledaj Filozofija i Delfi
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Pogledaj Filozofija i Dijalektika
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Pogledaj Filozofija i Dijalog
Diogen Laertije
Vitae et sententiae philosophorum, 1611. Diogen Laertije (grč. Διογένης ὁ Λαέρτιος) bio je grčki povjesničar filozofije i pisac biografija grčkih filozofa.
Pogledaj Filozofija i Diogen Laertije
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Pogledaj Filozofija i Dioniz
Diskurs
Diskurs (lat. discursus) je imenica koja znači govor, razgovor, odnosno raščlanjivanje, analizu.
Pogledaj Filozofija i Diskurs
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Pogledaj Filozofija i Dogma
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Filozofija i Drevni Egipat
Edmund Husserl
Edmund Husserl (Pronitz, 8. travnja 1859. – Freiburg, 27. travnja 1938.), njemački filozof, osnivač fenomenologije.
Pogledaj Filozofija i Edmund Husserl
Egzistencija
Egzistencija u filozofiji znači postojanje, opstojnost.
Pogledaj Filozofija i Egzistencija
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Pogledaj Filozofija i Ekonomija
Ekonomika
Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.
Pogledaj Filozofija i Ekonomika
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Pogledaj Filozofija i Epistemologija
Eros
Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.
Pogledaj Filozofija i Eros
Erotika
Francisca de Goye Erotika (iz starogrčkog ερως (i ερος) – eros – ljubav, želja) je težnja za postizanjem spolnog uzbuđenja bez otvorenog prikazivanja spolnog odnosa i spolnih organa.
Pogledaj Filozofija i Erotika
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Pogledaj Filozofija i Estetika
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Pogledaj Filozofija i Etika
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Pogledaj Filozofija i Etnografija
Ezoterija
Ezoterični simbol Mikrokozmos i makrokozmos, bakrorez iz knjige Opus Medico-Chymicum Johanna Daniela Myliusa Ezoterija (grč. ezotheo „nutarnji“) skup je učenja i znanja koja se bave proučavanjem zakonitosti vidljivih i nevidljivih svjetova.
Pogledaj Filozofija i Ezoterija
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Pogledaj Filozofija i Filozofija egzistencije
Filozofija matematike
Filozofija matematike postavlja temeljna pitanja: što je to matematika i kako se matematika treba koristiti.
Pogledaj Filozofija i Filozofija matematike
Filozofija povijesti
Pojam filozofija povijesti iskovao je Voltaire, koji je 1765. objavio raspravu naslovljenu Philosophie de l'histoire.
Pogledaj Filozofija i Filozofija povijesti
Filozofija uma
mozga. Frenologija je bila jedan od prvih pokušaja da se koreliraju mentalne funkcije s određenim dijelom mozga. Filozofija uma je grana suvremene analitičke filozofije koja proučava prirodu uma, mentalnih događaja, mentalnih funkcija, svijesti te njihov odnos s tijelom, osobito s mozgom.
Pogledaj Filozofija i Filozofija uma
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Filozofija i Fizika
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Pogledaj Filozofija i Galileo Galilei
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Pogledaj Filozofija i Geografija
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Pogledaj Filozofija i Geometrija
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.
Pogledaj Filozofija i Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Gnosticizam
Gnoza je učenje koje je težilo sintetizirati kršćanstvo sa židovskim učenjem i poganskom (pretkršćanskom) filozofijom; gnosticizam, -zma - učenje gnostika.
Pogledaj Filozofija i Gnosticizam
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Pogledaj Filozofija i Gottfried Leibniz
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Pogledaj Filozofija i Grčka retorika
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Filozofija i Grčki jezik
Heraklit
'''Heraklit'''Rafael, ''Atenska škola'' (1509. – 1510.), detalj Heraklit Efežanin (grč.; 535. pr. Kr. – 475. pr. Kr.) je grčki filozof predsokratovac.
Pogledaj Filozofija i Heraklit
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Filozofija i Herodot
Historija
Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.
Pogledaj Filozofija i Historija
Ideja
Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije.
Pogledaj Filozofija i Ideja
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Pogledaj Filozofija i Ideologija
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Pogledaj Filozofija i Immanuel Kant
Inicijacija
Inicijacija (lat. initiatio, posveta), postupak upućivanja u principe, tajne ili tehnike rada.
Pogledaj Filozofija i Inicijacija
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu.
Pogledaj Filozofija i Isaac Newton
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Filozofija i Islam
Istina
Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.
Pogledaj Filozofija i Istina
Jacques Monod
Jacques Monod (čitaj: Žak Môn'o; Pariz, 9. veljače 1910. – Cannes, 31. svibnja 1976.), francuski bio je biolog i filozofski pisac.
Pogledaj Filozofija i Jacques Monod
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Pogledaj Filozofija i Jezik
Johann Gottlieb Fichte
Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. – Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.
Pogledaj Filozofija i Johann Gottlieb Fichte
Karl Popper
Karl Popper Grob Karla Poppera Sir Karl Raimund Popper (Beč, 28. srpnja 1902. – London, 17. rujna 1994.), austrijsko-britanski filozof.
Pogledaj Filozofija i Karl Popper
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Pogledaj Filozofija i Književnost
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Filozofija i Kršćanstvo
Kritika
Kritika (u francuskom: critique; izvorno iz starogrčkog: κριτική τέχνη, kritikē téchnē vještina suđenja, izvedeno iz κρίνειν krínein, „likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave.
Pogledaj Filozofija i Kritika
Kukuta
Kukuta (pjegava velika kukuta, lat. Conium maculatum) je vrlo otrovna štitarka koja se koristi u narodnoj medicini.
Pogledaj Filozofija i Kukuta
Kvantna fizika
Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija.
Pogledaj Filozofija i Kvantna fizika
Lao Ce
vodenom bivolu Lao-Ce (Lao-Cu, kineski: 老子, pinyin: Lǎozǐ, Wade-Giles: Lao Tzu) kineski je filozof iz 6. stoljeća pr. Kr. Počasno ime mu je stari majstor.
Pogledaj Filozofija i Lao Ce
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Filozofija i Latinski jezik
Ljepota
Cvijet je primjer prirodne ljepote Ljepota je estetska kategorija koja tradicionalno označava savršenstvo sklada.
Pogledaj Filozofija i Ljepota
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Pogledaj Filozofija i Ljubav
Logički pozitivizam
Logički pozitivizam filozofski je pravac koji se također naziva i logički empirizam, kojeg su prvo zastupali pripadnici tzv.
Pogledaj Filozofija i Logički pozitivizam
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Pogledaj Filozofija i Logika
Logos
Logos (λόγος) je grčki pojam koji se koristi posebno u domenama filozofije i religije.
Pogledaj Filozofija i Logos
Ludwig Wittgenstein
Ludwig Josef Johann Wittgenstein (Beč, 26. travnja 1889. – Cambridge, 29. travnja 1951.), austrijski filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji jezika i filozofiji uma. Njegov utjecaj je širok, jedan je od najznačajnijih filozofa 20.
Pogledaj Filozofija i Ludwig Wittgenstein
Martin Heidegger
Martin Heidegger (1960) Martin Heidegger (Meßkirch, 26. rujna 1889. – Freiburg im Breisgau, 26. svibnja 1976.), njemački filozof egzistencijalizma.
Pogledaj Filozofija i Martin Heidegger
Matematička analiza
Matematička analiza, grana je matematike koja se bavi zasnivanjem i tehnikama diferencijalnog i integralnog računa, te drugih primjera korištenja limesa (granične vrijednosti ili prijelaza) kao što je teorija (beskonačnih) redova, beskonačnih produkata, razvoja analitičkih funkcija u red, analitičkim produljenjem, varijacijskim računom i slično.
Pogledaj Filozofija i Matematička analiza
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Filozofija i Matematika
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Pogledaj Filozofija i Materija
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Pogledaj Filozofija i Matica hrvatska
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Pogledaj Filozofija i Metafizika
Misao
200px Misao i mišljenje su psihološke funkcije koje nam omogućuju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima.
Pogledaj Filozofija i Misao
Misterij
Misterij (grč. Μυστήρια) je naziv za tajni obred u starim religijama, povezan s kultom pojedinih božanstava i nastao vjerojatno iz običaja inicijacije.
Pogledaj Filozofija i Misterij
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Pogledaj Filozofija i Misticizam
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Pogledaj Filozofija i Mit
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Pogledaj Filozofija i Mitologija
Monoteizam
Bog u ljudskom obličju na stropu Sikstinske kapele. Monoteizam ili jednoboštvo je vjerovanje u samo jedno, univerzalno i sveobuhvatno božanstvo, tj.
Pogledaj Filozofija i Monoteizam
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Pogledaj Filozofija i Moral
Mudrost
''Simbol mudrosti'', Utrecht Mudrost je pojam koji označava duboko znanje, uvid, dobro rasuđivanje.
Pogledaj Filozofija i Mudrost
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Pogledaj Filozofija i Novi vijek
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Filozofija i Novogrčki jezik
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Pogledaj Filozofija i Novoplatonizam
Objekt (razdvojba)
Objekt (srednjovj. lat. obiectum, poimeničeni srednji rod participa perfekta od klas. lat. obicere: staviti ispred, izložiti) može značiti.
Pogledaj Filozofija i Objekt (razdvojba)
Održivi razvoj
Nacionalnog parka Krka). Hidroelektrane Peruća. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska).
Pogledaj Filozofija i Održivi razvoj
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Pogledaj Filozofija i Ontologija
Peripatetička škola
Gustav Adolph Spangenberg, ''Aristotelova škola'', detalj freske (1883. – 1888.) Peripatetička škola je bila jedna od najutjecajnijih filozofskih škola osnovanih u antičkoj Grčkoj.
Pogledaj Filozofija i Peripatetička škola
Pitagora
'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.
Pogledaj Filozofija i Pitagora
Pitagorejska škola
Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.
Pogledaj Filozofija i Pitagorejska škola
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Pogledaj Filozofija i Platon
Platonizam
Platonizam je Platonovo filozofsko učenje prema kojem postoje ideje kao metafizičke supstancije nastalo u Grčkoj u 4. stoljeću pr. Kr. ali se može smatrati i zasebnom školom nedaleko Atene.
Pogledaj Filozofija i Platonizam
Poetika
Poetika je područje znanosti o književnosti koje se bavi teorijom pjesništva, pjesničkim formama i načinima izražavanja.
Pogledaj Filozofija i Poetika
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Pogledaj Filozofija i Poezija
Pojam
Pojam, u logici, je misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje.
Pogledaj Filozofija i Pojam
Pojava
Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.
Pogledaj Filozofija i Pojava
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Pogledaj Filozofija i Politika
Povijest filozofije
Pojam povijest filozofije, zbog dvoznačnosti pojma povijest (vidi o tome članak historija), ima dvostruko značenje.
Pogledaj Filozofija i Povijest filozofije
Pravda
Justicije, personifikacije pravde Pravda označava idealno stanje društvenih međudjelovanja u kojim vlada poštena i nepristrana ravnoteža interesa i raspodjela dobara kao i mogućnosti između osoba ili skupina.
Pogledaj Filozofija i Pravda
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Pogledaj Filozofija i Priroda
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Pogledaj Filozofija i Prirodne znanosti
Protagora
Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.
Pogledaj Filozofija i Protagora
Publije Elije Aristid
Publije Elije Aristid, (117. – oko 189.), grčki retor.
Pogledaj Filozofija i Publije Elije Aristid
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Pogledaj Filozofija i Racionalizam
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Pogledaj Filozofija i Razum
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.
Pogledaj Filozofija i Religija
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Pogledaj Filozofija i René Descartes
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Filozofija i Renesansa
Renesansna filozofija
Renesansa je period koji je bio u 15.
Pogledaj Filozofija i Renesansna filozofija
Samopoštovanje
Samopoštovanje (samopouzdanje ili vjera u sebe) podrazumjeva u psihologiji evaloaciju ili dojam osobe samoj o sebi.
Pogledaj Filozofija i Samopoštovanje
Sedam mudraca stare Grčke
Apolonov hram u Delfima Pod nazivom Sedam mudraca stare Grčke razumijevamo niz osoba iz javnog života stare Grčke, čije su živote, djela i ideje njihovi suvremenici smatrali primjernima.
Pogledaj Filozofija i Sedam mudraca stare Grčke
Simpozij
Grobnici ronioca u grčkoj kolonije Paestum u Italiji, 480.-470. pr. Kr. krateru, ''c.'' 420 godina pr. Kr. U staroj Grčkoj simpozij (ili symposio, od συμπίνειν sympínein, "piti zajedno") bio je dio banketa koji se održavao nakon obroka, kada je druženje uz piće bilo popraćeno glazbom, plesom, recitalima ili razgovorom.
Pogledaj Filozofija i Simpozij
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Pogledaj Filozofija i Sociologija
Sofisti
Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.
Pogledaj Filozofija i Sofisti
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Pogledaj Filozofija i Sokrat
Solon
'''Solon''' Solon (640. pr. Kr.-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.
Pogledaj Filozofija i Solon
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Pogledaj Filozofija i Spoznaja
Srednjovjekovna filozofija
Poslije propasti Zapadnog Rimskog Carstva (476.) završava antičko razdoblje.
Pogledaj Filozofija i Srednjovjekovna filozofija
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Filozofija i Stara Grčka
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Filozofija i Starogrčki jezik
Struktura
Struktura (lat.: structura.
Pogledaj Filozofija i Struktura
Stvarnost
Posredovana stvarnost Stvarnost ili zbilja (latinizam realnost) je pojam koji označava ono što stvarno postoji.
Pogledaj Filozofija i Stvarnost
Supstancija
Supstancija je biće koje ne pretpostavlja ni jedno drugo biće koje bi imalo svoj prvotni bitak i kojemu bi bilo daljnje određenje.
Pogledaj Filozofija i Supstancija
Sustav
Sustav je uređena cjelina.
Pogledaj Filozofija i Sustav
Svijest
Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.
Pogledaj Filozofija i Svijest
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Pogledaj Filozofija i Svijet
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Pogledaj Filozofija i Tales
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Pogledaj Filozofija i Tehnika
Teorija
Teorija (grč. ϑεωρíα, razmatranje, spoznavanje) u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.
Pogledaj Filozofija i Teorija
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''.
Pogledaj Filozofija i Teorija relativnosti
Teorija spoznaje
Spoznaja i teoretska refleksija; Prikaz od James Ayscougha, ''A Short Account of the Eye and Nature of Vision'' (London, 1752.), str. 30 Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.
Pogledaj Filozofija i Teorija spoznaje
Tukidid
Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.
Pogledaj Filozofija i Tukidid
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Pogledaj Filozofija i Um
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Pogledaj Filozofija i Umjetnost
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Pogledaj Filozofija i Ustav
Uvodi u filozofiju
Postoji relativno velik broj knjiga naslovljenih Uvod u filozofiju, Povijest filozofije ili slično.
Pogledaj Filozofija i Uvodi u filozofiju
Vladimir Filipović
Vladimir Filipović (Ludbreg, 26. srpnja 1906. – Silba, 26. lipnja 1984.), hrvatski filozof.
Pogledaj Filozofija i Vladimir Filipović
Vrijednosni sustav
Inglehart-Welzer karta svijeta s različitim svjetskim sustavima vrijednosti Vrijednosni sustav su kategorije koje cijenimo.
Pogledaj Filozofija i Vrijednosni sustav
Zaključak
Zaključak ili konkluzija nekog argumenta posjeduje karakteristiku valjanosti.
Pogledaj Filozofija i Zaključak
Zen
Enso, simbol Zen Budizma Zen (kineski: chan, korejski: seon, iz sanskrtskoga dhyana: "usredotočenje, meditacija") je škola unutar mahajana budizma nastala u Kini pod utjecajem taoizma.
Pogledaj Filozofija i Zen
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Pogledaj Filozofija i Znanje
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Filozofija i Znanost