Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Finska

Indeks Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 195 odnosi: Arhaik, Arhitektura, Arktička lisica, Arktički ocean, Asfalt, Azbest, Šećerna repa, Šveđani, Švedska, Životinje, Ålandski otoci, Bakalar, Bakar, Baltički štit, Baltičko more, Baltik, Barentsovo more, Benzin, Biljke, Botnički zaljev, Brijest, Brončano doba, Celzij, Cink, Crnogorična šuma, Divlja guska, Divlja mačka, Domaća ovca, Država, Drugi svjetski rat, Epska poezija, Erozija, Estonci, Estonski jezik, Euro, Europa, Europska unija, Eurozona, Finci, Finnair, Finska marka, Finski jezici, Finski jezik, Finski zaljev, Finski znakovni jezik, Finsko-švedski znakovni jezik, Frankfurt na Majni, Geološka depresija, Geomorfologija, Geotektonika, ... Proširite indeks (145 više) »

  2. Države članice Europske unije
  3. Države članice NATO-a

Arhaik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Arhaik je geološki eon koji se nastavlja na hadij, a prije 2,5 milijarda godina prelazi u proterozoik.

Pogledaj Finska i Arhaik

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Pogledaj Finska i Arhitektura

Arktička lisica

Arktička (polarna lisica, lat. Vulpes lagopus; sinonim: Alopex lagopus) zoološki je svrstana u porodicu pasa.

Pogledaj Finska i Arktička lisica

Arktički ocean

Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.

Pogledaj Finska i Arktički ocean

Asfalt

Asfalt pripremljen za asfaltiranje puta Asfalt je mješavina mineralnih tvari i bitumena kao vezivnog sredstva, koji s obzirom na sastav smjese može zauzimati različit količinski udio.

Pogledaj Finska i Asfalt

Azbest

Krovne ploče iz mješavine azbesta i cementa Azbest (starogrčki: ἄσβεστος, asbestos;„vječito”, amfibolni azbest) je prirodni, vlaknasti mineral (kao pamučna vlakna) iz skupine silikata (kalcijevih, magnezijevih i željeznih).

Pogledaj Finska i Azbest

Šećerna repa

Šećerna repa (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima) industrijska je biljka iz porodice Štirovki koja se uzgaja radi proizvodnje šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu.

Pogledaj Finska i Šećerna repa

Šveđani

Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.

Pogledaj Finska i Šveđani

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.

Pogledaj Finska i Švedska

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Pogledaj Finska i Životinje

Ålandski otoci

Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev.

Pogledaj Finska i Ålandski otoci

Bakalar

Bakalar (Gadus morhua) je riba iz porodice Gadidae (Ugotice), jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta.

Pogledaj Finska i Bakalar

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Pogledaj Finska i Bakar

Baltički štit

Baltički štit ili Fenoskandijski štit geološki je entitet koji obuhvaća znatan dio Sjeverne Europe.

Pogledaj Finska i Baltički štit

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina.

Pogledaj Finska i Baltičko more

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Pogledaj Finska i Baltik

Barentsovo more

Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.

Pogledaj Finska i Barentsovo more

Benzin

Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku Benzin (njem. benzin, prema benzoe: benzojeva smola) je kapljevita (tekuća) zapaljiva smjesa lakohlapljivih tekućih ugljikovodika, vrelišta 40-200 °C, gustoće 0,72-0,80 g/cm3 (znatno lakši od vode) i različita sastava.

Pogledaj Finska i Benzin

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Pogledaj Finska i Biljke

Botnički zaljev

Botnički zaljev na zemljovidu Baltičkog mora Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti; švedski: Bottniska vikenje) je sjeverni dio Baltičkog mora.

Pogledaj Finska i Botnički zaljev

Brijest

Listovi i sjemenke brijesta Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta.

Pogledaj Finska i Brijest

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Pogledaj Finska i Brončano doba

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Pogledaj Finska i Celzij

Cink

Cink je kemijski element 12.

Pogledaj Finska i Cink

Crnogorična šuma

Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.

Pogledaj Finska i Crnogorična šuma

Divlja guska

Divlja guska (lat. Anser anser) je ptica, koja je rasprostranjena na Starom kontinentu.

Pogledaj Finska i Divlja guska

Divlja mačka

Divlja mačka (lat. Felis silvestris) je vrsta unutar porodice mačaka.

Pogledaj Finska i Divlja mačka

Domaća ovca

Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.

Pogledaj Finska i Domaća ovca

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Pogledaj Finska i Država

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Pogledaj Finska i Drugi svjetski rat

Epska poezija

Epska pjesma obimom je manja od epa.

Pogledaj Finska i Epska poezija

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Pogledaj Finska i Erozija

Estonci

Neke narodne nošnje iz Estonije Estonci (est. eestlased, prethodno maarahvas) ili Esti su ugrofinski narod, koji pretežno živi u Estoniji.

Pogledaj Finska i Estonci

Estonski jezik

Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.

Pogledaj Finska i Estonski jezik

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Pogledaj Finska i Euro

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Finska i Europa

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Pogledaj Finska i Europska unija

Eurozona

#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

Pogledaj Finska i Eurozona

Finci

Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.

Pogledaj Finska i Finci

Finnair

Finnair je nacionalna zračna kompanija Finske i ujedno najveća kompanija u Finskoj.

Pogledaj Finska i Finnair

Finska marka

Finska marka, ISO 4217: FIM je bila službeno sredstvo plaćanja u Finskoj.

Pogledaj Finska i Finska marka

Finski jezici

Finski jezici, skupina ugrofinskih jezika iz sjeverne Europe, u Finskoj, Rusiji, Norveškoj i Švedskoj, nazivana i finopermajčka, po kojoj se grana na finočeremisku i permjačku skupinu.

Pogledaj Finska i Finski jezici

Finski jezik

Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.

Pogledaj Finska i Finski jezik

Finski zaljev

Baltičko more i Finski zaljev Finski zaljev (finski: Suomenlahti; ruski: Финский залив, Finskii zaliv; švedski: Finska viken; estonski: Soome laht) je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.

Pogledaj Finska i Finski zaljev

Finski znakovni jezik

Finski znakovni jezik (viittomakieli; ISO 639-3: fse), jedan od dva znakovna jezika gluhih osoba Finske, kojim se služi oko 5 000 osoba od najmanje 8 000 gluhih Finaca, kao i 10 000 ljudi koji ga koriste kao drugi jezik (članovi obitelji gluhih).

Pogledaj Finska i Finski znakovni jezik

Finsko-švedski znakovni jezik

Finsko-švedski znakovni jezik (FinSSL, suomenruotsalainen viittomakieli, finlandssvenskt teckenspråk; ISO 639-3: fss), jedan od dva znakovna jezika kojima se služe gluhe osobe Finske.

Pogledaj Finska i Finsko-švedski znakovni jezik

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Pogledaj Finska i Frankfurt na Majni

Geološka depresija

Velika Plava Rupa Depresija (ili ulegnuće) je dio zemljine površine spušten.

Pogledaj Finska i Geološka depresija

Geomorfologija

Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.

Pogledaj Finska i Geomorfologija

Geotektonika

Geotektonika ili kraće, tektonika bavi se pokretima i deformacijama u Zemljinoj kori odnosno litosferi i to na globalnoj razini, te kontaktima pojedinih kontinentalnih i ocenaskih ploča koje se kreću po gornjem sloju astenosfere, tj.

Pogledaj Finska i Geotektonika

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Pogledaj Finska i Germani

Glina (tlo)

Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.

Pogledaj Finska i Glina (tlo)

Gnajs

Gnajs Gnajs je metamorfna stijena koja ovisno o postanku ima različitu strukturu: dinamotermalni gnajsevi imaju granolepidoblastičnu, a kataklastični okcastu ili flaser strukturu.

Pogledaj Finska i Gnajs

Granit

rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.

Pogledaj Finska i Granit

Grgeč

Grgeč (Perca fluviatilis) — vrsta je slatkovodne ribe porodice (lat. Percidae).

Pogledaj Finska i Grgeč

Grožđe

Grožđe, plod vinove loze Grožđe je plod vinove loze.

Pogledaj Finska i Grožđe

Gustoća stanovništva

Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".

Pogledaj Finska i Gustoća stanovništva

Guverner

Guverner (od francuskog: gouverneur) u najširem smislu to je državni djelatnik najčešće iz izvršne vlasti, koji predstavlja poglavara države ili predstavnika vlasti na nekom teritoriju ili instituciji.

Pogledaj Finska i Guverner

Haringe

Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.

Pogledaj Finska i Haringe

Hektar

Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.

Pogledaj Finska i Hektar

Helsinki

Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.

Pogledaj Finska i Helsinki

Hidroenergija

Nacionalnog parka Krka). HE Peruća. Vodeničko kolo gdje voda teče ispod drvenog kotača. Plimne hidroelektrane La Rance. Hidroelektrane Tri klanca u rujnu 2009. Itaipu u radu. energije valova. Mala hidroelektrana Roški slap. Mala hidroelektrana Ozalj. Hidroenergija, hidraulička energija ili energija vode, je snaga dobivena iz sile ili energije tekuće vodene mase, koja se može upotrijebiti u čovjeku korisne svrhe.

Pogledaj Finska i Hidroenergija

Inari (jezero)

Jezero Inari (finski: Inarijärvi / Inarinjärvi, švedski: Enare Trask, norveški: Enaresjøen) je jezero u Finskoj.

Pogledaj Finska i Inari (jezero)

Inarijskolaponski jezik

Inarijskolaponski jezik (izvorno anarâškielâ, fin. inarinsaame, ISO 639-3: smn), istočnolaponski jezik kojim na području krajnjeg sjevera Finske između jezera Inarija i norveške granice govori 300 ljudi (popis iz 2001.) od 700 etničkih inarijskih Laponaca (M. Krauss, 1995.).

Pogledaj Finska i Inarijskolaponski jezik

Jasen

Jasen (lat. Fraxinus) je rod drveća iz porodice Oleaceae.

Pogledaj Finska i Jasen

Javor

Javor (lat. Acer) je rod do 35 metara visokog šumskog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije.

Pogledaj Finska i Javor

Ječam

Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.

Pogledaj Finska i Ječam

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Pogledaj Finska i Jezero

Kalo-finski romski jezik

Kalo-finski romski jezik (Fíntika Rómma, u vlastitom jeziku kaalengo tšimb; ISO 639-3: rmf), jedan od romskih jezika, centralna indoarijska skupina, kojim govori preko 11 000 ljudi na zapadu i jugu Finske i u Švedskoj.

Pogledaj Finska i Kalo-finski romski jezik

Kameno doba

Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.

Pogledaj Finska i Kameno doba

Karelija

Današnja podjela Karelije Karelija (finski i karelski: Karjala, ruski: Каре́лия, švedski: Karelen) je područje u sjevernoj Europi koji je važan za rusku, finsku i švedsku povijest.

Pogledaj Finska i Karelija

Karelijci

Karelijci ili Karelci (finski: karjalaiset, karelski: karjalaižet, karjalazet, karjalaiset, ruski: Карелы, švedski: kareler, karelare) baltofinski je narod koji živi u Kareliji.

Pogledaj Finska i Karelijci

Karelski jezik

Karelski jezik (ISO 639-3: krl), jezik Karelijaca, finska skupina jezika, kojim govori 35 000 ljudi (1993 Salminen) na području ruske Karelije, i 10 000 u Finskoj (1994), u provinciji Oulu.

Pogledaj Finska i Karelski jezik

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Pogledaj Finska i Katolička Crkva

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Pogledaj Finska i Klima

Koža

slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.

Pogledaj Finska i Koža

Kola (poluotok)

Smještaj poluotoka Poluotok Kola (od laponskog Guoládat) (rus. Кольский полуостров, Kol'skij poluostrov) je poluotok na dalekom sjeveru Rusije, dio Murmanske Oblasti.

Pogledaj Finska i Kola (poluotok)

Komunistička partija

Komunistička partija ili komunistička stranka su izrazi koji se rabe za političku stranku koja se zalaže za praktičnu primjenu komunističke ideologije, odnosno uspostavljanje komunističkog državnog uređenja.

Pogledaj Finska i Komunistička partija

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Pogledaj Finska i Koordinirano svjetsko vrijeme

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Pogledaj Finska i Kovine

Krom

Krom (Cr) je otkrio 1791.

Pogledaj Finska i Krom

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Pogledaj Finska i Krumpir

Kuopio

Kuopio je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske od 121 572 stanovnika.

Pogledaj Finska i Kuopio

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Pogledaj Finska i Kvarc

Labudovi

Labudovima (lat. Cygnus) se naziva rod ptica iz reda patkarica.

Pogledaj Finska i Labudovi

Ladoga

Jezero Ladoga (Ruski: Ладожское озеро, Ladožskoje ozero; Finski: Laatokka) najveće je europsko slatkovodno jezero, a 15.

Pogledaj Finska i Ladoga

Lahti

Lahti je grad i općina na jugu Finske od 118,885 stanovnika.

Pogledaj Finska i Lahti

Laponija

Laponija (Lappland, Lappi, Sápmi, Sameland, i Saamiland), je naziv za kulturnu regiju koju tradicionalno naseljava narod Saami.

Pogledaj Finska i Laponija

Laponski jezici

Laponski jezici (saamski, samski jezici), naziv za nekadašnju jezičnu skupinu finsko-laponskih jezika kojima govore Laponci ili Saami (Sami) na sjeveru Skandinavije u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj te na poluotoku Koli u Rusiji.

Pogledaj Finska i Laponski jezici

Ledenjačko jezero

Ledenjačko jezero Ledenjačko jezero je vrsta jezera koji se javlja najčešće u visokoplaninskim predjelima.

Pogledaj Finska i Ledenjačko jezero

Ledenjak

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.

Pogledaj Finska i Ledenjak

Lišajevi

Ernst Haeckel:Slike lišajeva Lišajevi (lat. Lichenes) složeni su organizmi, izgrađeni od minimalno dva člana: mikobionta - gljiva i fotobionta - algi i/ili cijanobakterija, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu.

Pogledaj Finska i Lišajevi

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Pogledaj Finska i Ljeto

Lov

Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.

Pogledaj Finska i Lov

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Pogledaj Finska i Luterani

Maamme

Maamme (finski) ili Vårt land (švedski) znači "Naša zemlja" i naziv je neslužbene himne Finske.

Pogledaj Finska i Maamme

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Pogledaj Finska i Mađari

Manchester

Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.

Pogledaj Finska i Manchester

Medvjedi

Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).

Pogledaj Finska i Medvjedi

Močvara

Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.

Pogledaj Finska i Močvara

Morena

Rubna morena Morena je razrdrobljeni kameni materijal nastao djelovanjem ledenjaka.

Pogledaj Finska i Morena

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Pogledaj Finska i Nadmorska visina

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Pogledaj Finska i NATO

Nemetali

Zajedno s metalima i polumetalima, nemetali su kemijska skupina elemenata obilježena po svojstvu ionizacije i spajajućih svojstava.

Pogledaj Finska i Nemetali

Nepismenost

Stopa pismenosti u svijetu Nepismenost ili analfabetizam je nepoznavanje pisma, neupućenost u vještinu čitanja i pisanja.

Pogledaj Finska i Nepismenost

Nezaposlenost

Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.

Pogledaj Finska i Nezaposlenost

Nikal

Nikal je kemijski element 10.

Pogledaj Finska i Nikal

Nomadi

Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.

Pogledaj Finska i Nomadi

Nordijska regija

Nordijska regija – grupa zemalja na sjeveru Europe, sastoji se od.

Pogledaj Finska i Nordijska regija

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Pogledaj Finska i Norveška

Novine

Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.

Pogledaj Finska i Novine

Obični bor

Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Pogledaj Finska i Obični bor

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu.

Pogledaj Finska i Oborina

Oledba

Karta pokazuje oledbu Japana prije 20,000 godina. Oledba ili glacijacija (zaleđivanje) (za koju se ponekad koristi izraz glacijalno razdoblje, označavajući posebno razdoblje određene ere, kao i proces visokoglacijalne aktivnosti), često nazivana i ledeno doba, geološki je fenomen tijekom kojega se masovni ledeni pokrov formira na Arktiku i Antarktiku te prodire prema ekvatoru.

Pogledaj Finska i Oledba

Olonecki jezik

Olonecki jezik /po nazivu grada Olonec (rus. Олонец; karel. Anus; Finn. Aunus /(olonecki-karelski, aunus, lívõnkél, livvikovian, olonets, olonetsian, livvi-karelian, livvi, livvikovskij jazyk; ISO 639-3: olo), finski jezik kojim govori 14 100 ljudi u Ruskoj Federaciji (2000 WCD; 65 000 etničkih) i 5 170 u Finskoj (2000; 140 000 etničkih).

Pogledaj Finska i Olonecki jezik

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Pogledaj Finska i Olovo (element)

Oulu

;Finska.

Pogledaj Finska i Oulu

Oulu (grad)

Oulu. Oulu (švedski: Uleåborg) je šesti po veličini grad u Finskoj.

Pogledaj Finska i Oulu (grad)

Oulu (rijeka)

Oulujoki je rijeka u središnjoj finskoj u pokrajini Oulu.

Pogledaj Finska i Oulu (rijeka)

Pančićeva omorika

Pančićeva omorika (lat. Picea omorika) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae, koja u prirodi raste u jako malom arealu i endemska je vrsta u Srbiji i Bosni (Podrinje), ali je raširena po parkovima diljem Europe i Sjeverne Amerike, koristi se i kao božićno drvce.

Pogledaj Finska i Pančićeva omorika

Panonska nizina

Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.

Pogledaj Finska i Panonska nizina

Papir

List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi.

Pogledaj Finska i Papir

Paprat

Paprat (lat. Dryopteris), rod paprati iz porodice papratki (Dryopteridaceae), red Polypodiales, preko 400 vrsta.

Pogledaj Finska i Paprat

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Pogledaj Finska i Parlament

Partnerstvo za mir

Zemlje koje teže priključenju Partnerstvu za mir Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmjeren ka stvaranju povjerenja između zemalja članica NATO-a i drugih zemalja Europe i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspostavljanju međusobne vojne suradnje i regionalne stabilnosti.

Pogledaj Finska i Partnerstvo za mir

Pastrvke

Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).

Pogledaj Finska i Pastrvke

Pšenica

Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.

Pogledaj Finska i Pšenica

Perad

Patke su vrsta peradi Trgovac peradi Perad (Galloanserae) je nadred domaćih ptica koje ljudi drže u cilju skupljanja jaja, ili ubijanja zbog mesa i/ili pera.

Pogledaj Finska i Perad

Pijesak

Pijesak Pijesak Pijesak je prirodni granularni materijal sačinjen od fino razdijeljenih čestica stijena i minerala.

Pogledaj Finska i Pijesak

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Pogledaj Finska i Planina

Pleistocen

Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.

Pogledaj Finska i Pleistocen

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Pogledaj Finska i Poljoprivreda

Pori

Pori (švedski: Björneborg) je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske.

Pogledaj Finska i Pori

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Pogledaj Finska i Pravoslavlje

Pravoslavna crkva

Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.

Pogledaj Finska i Pravoslavna crkva

Predsjednik

Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.

Pogledaj Finska i Predsjednik

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Pogledaj Finska i Predsjednik vlade

Prekambrij

Prekambrij (skraćeno pЄ ili Kriptozoik) je najstariji period Zemljine povijesti, koji prethodi trenutnom eonu fanerozoiku.

Pogledaj Finska i Prekambrij

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Pogledaj Finska i Ptice

Radio

Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.

Pogledaj Finska i Radio

Republika

Republika (od lat. res publica.

Pogledaj Finska i Republika

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Pogledaj Finska i Ribe

Ribolov

Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.

Pogledaj Finska i Ribolov

Rovaniemi

Rovaniemi je grad (fin. kaupunki, šve. stad) i općina u Finskoj.

Pogledaj Finska i Rovaniemi

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Pogledaj Finska i Rudarstvo

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Pogledaj Finska i Rusi

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Pogledaj Finska i Rusija

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Pogledaj Finska i Rusko Carstvo

Saami

Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.

Pogledaj Finska i Saami

Saimaa

Saimaa (čita se Sajma) najveće je finsko jezero, leži na jugoistoku zemlje.

Pogledaj Finska i Saimaa

Sanna Marin

Sanna Mirella Marin (Helsinki, 16. studenoga 1985.) finska je političarka i bivša predsjednica vlade Finske od 2019. do 2023. Sanna Marin rođena je u Helsinkiju, kasnije se preselila u Tampere gdje je diplomirala na gradskom sveučilištu.

Pogledaj Finska i Sanna Marin

Sauna

Unutrašnjost saune. Sauna (iz finskog izraza) je manja prostorija ili mala kuća koja se u cijelosti sastoji od drveta.

Pogledaj Finska i Sauna

Sindikat

Sindikalni prosvjed u Indiji Sindikat je organizacija koju stvaraju zaposlenici.

Pogledaj Finska i Sindikat

Sivi vuk

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.

Pogledaj Finska i Sivi vuk

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Pogledaj Finska i Sjeverna Europa

Sjevernolaponski jezik

Sjevernolaponski jezik (ISO 639-3: sme), najgovoreniji laponski jezik kojim govori oko 15 000 ljudi u Norveškoj (Krauss, 1995.) u okruzima Finnmarku, Tromsu, Nordlandu i Ofotenu; 1 700 u Finskoj (popis iz 2001.), općine Utsjoki, Enontekiö i Sodankylä; i 4 000 u Švedskoj (Krauss, 1995.): Karesuando i Jukkasjärvi.

Pogledaj Finska i Sjevernolaponski jezik

Skoltskolaponski jezik

Skoltskolaponski jezik (koltasaamski, koltski, loparski, koltskolapski; ISO 639-3: sms) jedan od 11 laponskih jezika kojim govore skoltski Laponci na istoku Laponije, istočno od jezera Inarija u Finskoj i Rusiji.

Pogledaj Finska i Skoltskolaponski jezik

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Pogledaj Finska i Slaveni

Sloboda vjeroispovjesti

Sloboda vjeroispovjesti ili sloboda vjere je jedna od temeljnih ljudskih prava, koje odlikuju sloboda izražavanja svojih svjetonazornih ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi.

Pogledaj Finska i Sloboda vjeroispovjesti

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Pogledaj Finska i Snijeg

Sob

Sob (lat. Rangifer tarandus), poznat i kao irvas i karibu, vrsta je jelena, jedinog predstavnika svoje potporodice koji naseljava tundre sjeverne Euroazije, Sjeverne Amerike i Grenlanda.

Pogledaj Finska i Sob

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Pogledaj Finska i Sovjetski Savez

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Pogledaj Finska i Srednji vijek

Stočarstvo

Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.

Pogledaj Finska i Stočarstvo

Svinja

Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara obitelji Suidae.

Pogledaj Finska i Svinja

Tampere

Tampere. Pogled na jezero Pyhäjärvi Tampere (švedski: Tammerfors) je treći po veličini grad u Finskoj.

Pogledaj Finska i Tampere

Tekstilna industrija

Proizvodna hala u tekstilnoj tvornici Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva, pletiva, tkanina i gotovih proizvoda od tekstila, od prirodnih materijala poput vune, pamuka i svile, ili umjetnih materijala.

Pogledaj Finska i Tekstilna industrija

Telefon

škotski fizičar Alexander Graham Bell (slika prikazuje glumca koji glumi Bella u reklamnom filmu iz 1926.) Telefon (iz grčkog: tele.

Pogledaj Finska i Telefon

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV.

Pogledaj Finska i Televizija

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Pogledaj Finska i Tlo

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Pogledaj Finska i Tona

Tornedalski finski (jezik)

Tornedalski finski jezik (ISO 639-3: fit), jedan od finskih jezika, kojim govori oko 109 600 ljudi u Skandinaviji, posebno na području Švedske (79 600; 2000) u opčinama Gällivare, Kiruna, Pajala, Övertorneä i Haparanda, okrug Norrbotten, i u Finskoj oko 30 000 (1997 Birger Winsa).

Pogledaj Finska i Tornedalski finski (jezik)

Treset

Treset na otoku Lewisu, Škotska Treset je tamnosmeđi do crni organski talog koji nastaje razgradnjom te raspadom mahovina, trave i stabala u vlažnim i močvarnim područjima, akumulacija je djelomično sagnjile vegetacije.

Pogledaj Finska i Treset

Tundra

Tundra je biom koji se prostire u predjelima, gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom.

Pogledaj Finska i Tundra

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Pogledaj Finska i Turizam

Turku

Turku (fin. Turku, šved. Åbo) je treći po veličini grad u Finskoj i središte jugozapadnog dijela države.

Pogledaj Finska i Turku

Ugrofinski narodi

Ugrofinski narodi je jedna od dviju glavnih grana Uralskih naroda naseljenih od današnje Finske pa na istok do Oba.

Pogledaj Finska i Ugrofinski narodi

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.

Pogledaj Finska i Ujedinjeni narodi

Vaasa

Vaasa (šved. Vasa) je grad u zapadnoj finskoj na botničkom zaljevu.

Pogledaj Finska i Vaasa

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Pogledaj Finska i Vapnenac

Vladimir Iljič Lenjin

Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.

Pogledaj Finska i Vladimir Iljič Lenjin

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Pogledaj Finska i Zemljopisna širina

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Pogledaj Finska i Zima

Zimski športovi

Zimski športovi Biatlon Zimski športovi - športovi koji se najčešće igraju zimi, vezani su za obično snijeg i led.

Pogledaj Finska i Zimski športovi

Znakovni jezici

Znakovni jezici jesu jezici koji se koriste dogovorenim pokretima ruku pri prenošenju značenja, za razliku od govornih jezika koji rabe govor.

Pogledaj Finska i Znakovni jezici

Zob

Zob (lat. Avena), biljni rod iz porodice pravih trava (Poaceae).

Pogledaj Finska i Zob

Zračna luka Helsinki-Vantaa

Međunarodna zračna luka Helsinki-Vantaa je zračna luka u Finskoj. Najveća zračna luka u Finskoj može godišnje poslužiti oko 13,5 milijuna putnika i svrstava se kao četvrta po veličini u Skandinaviji. Od ljeta 2009. Blue1 izravno povezuje Dubrovnik i Split s Helsinkijem, dok Dubrovnik Airline povezuje Zagreb i Helsinki.

Pogledaj Finska i Zračna luka Helsinki-Vantaa

1. siječnja

1.

Pogledaj Finska i 1. siječnja

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Pogledaj Finska i 1997.

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Pogledaj Finska i 1999.

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Finska i 2001.

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Pogledaj Finska i 2002.

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Pogledaj Finska i 2023.

4. travnja

4.

Pogledaj Finska i 4. travnja

6. prosinca

6.

Pogledaj Finska i 6. prosinca

Vidi također

Države članice Europske unije

Države članice NATO-a

Također poznat kao Republika Finska.

, Germani, Glina (tlo), Gnajs, Granit, Grgeč, Grožđe, Gustoća stanovništva, Guverner, Haringe, Hektar, Helsinki, Hidroenergija, Inari (jezero), Inarijskolaponski jezik, Jasen, Javor, Ječam, Jezero, Kalo-finski romski jezik, Kameno doba, Karelija, Karelijci, Karelski jezik, Katolička Crkva, Klima, Koža, Kola (poluotok), Komunistička partija, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kovine, Krom, Krumpir, Kuopio, Kvarc, Labudovi, Ladoga, Lahti, Laponija, Laponski jezici, Ledenjačko jezero, Ledenjak, Lišajevi, Ljeto, Lov, Luterani, Maamme, Mađari, Manchester, Medvjedi, Močvara, Morena, Nadmorska visina, NATO, Nemetali, Nepismenost, Nezaposlenost, Nikal, Nomadi, Nordijska regija, Norveška, Novine, Obični bor, Oborina, Oledba, Olonecki jezik, Olovo (element), Oulu, Oulu (grad), Oulu (rijeka), Pančićeva omorika, Panonska nizina, Papir, Paprat, Parlament, Partnerstvo za mir, Pastrvke, Pšenica, Perad, Pijesak, Planina, Pleistocen, Poljoprivreda, Pori, Pravoslavlje, Pravoslavna crkva, Predsjednik, Predsjednik vlade, Prekambrij, Ptice, Radio, Republika, Ribe, Ribolov, Rovaniemi, Rudarstvo, Rusi, Rusija, Rusko Carstvo, Saami, Saimaa, Sanna Marin, Sauna, Sindikat, Sivi vuk, Sjeverna Europa, Sjevernolaponski jezik, Skoltskolaponski jezik, Slaveni, Sloboda vjeroispovjesti, Snijeg, Sob, Sovjetski Savez, Srednji vijek, Stočarstvo, Svinja, Tampere, Tekstilna industrija, Telefon, Televizija, Tlo, Tona, Tornedalski finski (jezik), Treset, Tundra, Turizam, Turku, Ugrofinski narodi, Ujedinjeni narodi, Vaasa, Vapnenac, Vladimir Iljič Lenjin, Zemljopisna širina, Zima, Zimski športovi, Znakovni jezici, Zob, Zračna luka Helsinki-Vantaa, 1. siječnja, 1997., 1999., 2001., 2002., 2023., 4. travnja, 6. prosinca.