Brže od pregledniku!
49 odnosi: Afrikaneri, Anthonis van Dyck, Antwerpen, Belgi, Belgija, Brugge, Burgundi, Engleska, Filip VI., kralj Francuske, Flamanski jezik, Flandrija, Francuska, Gent, Germani, Glazba, Habsburg, Jan van Eyck, Kanada, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kečap, Kortrijk, Nizozemci, Nizozemska, Nizozemski jezik, Nož, Papar (biljna vrsta), Peter Paul Rubens, Pieter Brueghel mlađi, Pieter Brueghel stariji, Pivo, Rabarbara, Sendvič, Sjedinjene Američke Države, Soli, Umjetnost, Vafel, Valonci, Vilica, Ypres, Začin, 1214., 1322., 1384., 1526., 1830., 1930., 1993., 843..
Afrikaneri
Afrikaneri – jedan od naziva za potomke Bura.
Novi!!: Flamanci i Afrikaneri · Vidi više »
Anthonis van Dyck
Anthonis van Dyck ili Sir Anthony van Dyck (Antwerpen, 22. ožujka 1599. – London, 9. prosinca 1641.), flamanski barokni slikar koji je postao vodećim engleskim dvorskim umjetnikom.
Novi!!: Flamanci i Anthonis van Dyck · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Flamanci i Antwerpen · Vidi više »
Belgi
Zemljovid sjeveroistočne Galije oko godine 70. Belgi (lat. Belgae) je naziv za narod koji je potkraj Željeznog doba živio na sjeveru antičke Galije i dijelovima Britanije.
Novi!!: Flamanci i Belgi · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Flamanci i Belgija · Vidi više »
Brugge
Bruges (francuski) ili Brugge (nizozemski) (ustaljen izgovor po francuskom Briž) je najveći grad i prijestolnica belgijske pokrajine Zapadna Flandrija, na sjeverozapadu flandrijskog dijela Belgije.
Novi!!: Flamanci i Brugge · Vidi više »
Burgundi
Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.
Novi!!: Flamanci i Burgundi · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Flamanci i Engleska · Vidi više »
Filip VI., kralj Francuske
'''Filip VI.''' Filip VI.
Novi!!: Flamanci i Filip VI., kralj Francuske · Vidi više »
Flamanski jezik
Flamanski jezik (ISO 639-3: vls), jedan od četiri donjofranačka jezika kojim se služe Flamanci na području Belgije 1 070 000 (1998 U. of Ghent), 6 000 000 (2007 M. De Belder); Francuske 10 000 (1984. Menheere, 1993. Evenhuis, govori se u Westhoeku) i Nizozemske 122 000 (1998. U. of Ghent; na jugu provincije Zeeland).
Novi!!: Flamanci i Flamanski jezik · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Flamanci i Flandrija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Flamanci i Francuska · Vidi više »
Gent
Gent je treći grad po veličini u Belgiji.
Novi!!: Flamanci i Gent · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Flamanci i Germani · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Flamanci i Glazba · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Flamanci i Habsburg · Vidi više »
Jan van Eyck
Jan van Eyck (Maaseick ili Maastricht, o. 1390. – Brugge, 9. srpnja 1441.) je flamanski rano-renesansni slikar.
Novi!!: Flamanci i Jan van Eyck · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Flamanci i Kanada · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Flamanci i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Flamanci i Katolička Crkva · Vidi više »
Kečap
Kečap i pomfrit Kečap je popularan umak od rajčice, koji se koristi kao ukusan dodatak jelima.
Novi!!: Flamanci i Kečap · Vidi više »
Kortrijk
Kortrijk (fra.: Courtrai), grad u Belgiji, u zapadnoj Flandriji.
Novi!!: Flamanci i Kortrijk · Vidi više »
Nizozemci
Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.
Novi!!: Flamanci i Nizozemci · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Flamanci i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Flamanci i Nizozemski jezik · Vidi više »
Nož
Nož Nož je ručni alat s oštricom koja služi za rezanje.
Novi!!: Flamanci i Nož · Vidi više »
Papar (biljna vrsta)
Papar (crni papar, lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice paparovki Piperaceae.
Novi!!: Flamanci i Papar (biljna vrsta) · Vidi više »
Peter Paul Rubens
Peter Paul Rubens (Siegen, 28. lipnja 1577. – Antwerpen, 30. svibnja 1640.) bio je značajni predstavnik baroknog slikarstva 17.
Novi!!: Flamanci i Peter Paul Rubens · Vidi više »
Pieter Brueghel mlađi
"Seoski advokat", 1621. Pieter Brueghel mlađi (1564. – 1638.) bio je flamanski renesansni slikar, sin Pietera Brueghela starijeg.
Novi!!: Flamanci i Pieter Brueghel mlađi · Vidi više »
Pieter Brueghel stariji
Pieter Brueghel stariji (1525. – 1569.) bio je flamanski renesansni slikar poznat po svojim slikama krajolika i seljačkih prizora.
Novi!!: Flamanci i Pieter Brueghel stariji · Vidi više »
Pivo
Pivo Spomen ploča Staroj gradskoj pivovari u Basaričekovoj 4 u Zagrebu Pivo, u nekim krajevima i piva, je alkoholno piće dobiveno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog (rjeđe pšeničnog) slada uz dodatak hmelja.
Novi!!: Flamanci i Pivo · Vidi više »
Rabarbara
Rabarbara (lat. Rheum) je višegodišnji rod zeljastih biljka s krupnim listovima i dugim debelim zelenim, ljubičastim, ili ružičastim stabljikama.
Novi!!: Flamanci i Rabarbara · Vidi više »
Sendvič
Sendvič je hrana načinjena od jedne ili dvije kriške kruha s jednim ili više slojeva namirnica.
Novi!!: Flamanci i Sendvič · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Flamanci i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Flamanci i Soli · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Flamanci i Umjetnost · Vidi više »
Vafel
*vafel-list.
Novi!!: Flamanci i Vafel · Vidi više »
Valonci
Valonci su frankofonski narod u Belgiji, odnosno pokrajini Valoniji.
Novi!!: Flamanci i Valonci · Vidi više »
Vilica
Razne vilice Vilica je pribor za jelo.
Novi!!: Flamanci i Vilica · Vidi više »
Ypres
Ypres (francuski) ili Ieper (nizozemski), grad u flamanskoj pokrajini Zapadna Flandrija u jugozapadnoj Belgiji, nedaleko od francuske granice.
Novi!!: Flamanci i Ypres · Vidi više »
Začin
Pod začinima podrazumijevamo dijelove biljki koji se zbog svog sadržaja okusa ili mirisa koriste u pripravljanju svih vrsta hrane kao bi se tim svojstvima jelo "oplemenilo".
Novi!!: Flamanci i Začin · Vidi više »
1214.
Bez opisa.
Novi!!: Flamanci i 1214. · Vidi više »
1322.
Bez opisa.
Novi!!: Flamanci i 1322. · Vidi više »
1384.
Bez opisa.
Novi!!: Flamanci i 1384. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Flamanci i 1526. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Flamanci i 1830. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Flamanci i 1930. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Flamanci i 1993. · Vidi više »
843.
Bez opisa.
Novi!!: Flamanci i 843. · Vidi više »
