Sadržaj
46 odnosi: Adana, Anatolija, Antanta, Armenija, Azija, İsmet İnönü, Brigada, Britanska Indija, Demokratska Republika Gruzija, Divizija, Etničko čišćenje, Eufrat, Europa, Francuska Zapadna Afrika, Gaziantep, Gerilsko ratovanje, Grčka, Grčko-turski rat (1919. – 1922.), Istanbul, Kars, Konjica, Louis Franchet d'Esperey, Mehmed VI., Mirovni ugovor u Sèvresu, Mladoturci, Mustafa Kemal Atatürk, Nacionalna država, Okupacija, Osmansko Carstvo, Pješaštvo, Privremena vlada, Prvi svjetski rat, Pukovnija, Republika, Republika Armenija (1918. – 1920.), Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Sekularizam, Talijansko-turski rat, The New York Times, Turci, Turska, Turski jezik, Ujedinjeno Kraljevstvo, Woodrow Wilson, Zapadni svijet, 29. listopada.
Adana
Adana je s 1,617.284 stanovnika (procjena za 2011.) peti po veličini grad u Turskoj i glavni grad istoimene pokrajine na jugu zemlje.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Adana
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Anatolija
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Antanta
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Armenija
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Azija
İsmet İnönü
İsmet İnönü Mustafa İsmet İnönü (24. rujna 1884. – 25. prosinca 1973.), turski general, predsjednik Vlade, drugi predsjednik Republike Turske.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i İsmet İnönü
Brigada
NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada (hrv. zdrug, arh. sdrug), viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Brigada
Britanska Indija
Zastava Britanske Indije Britanska Indija 1909. Britanska Indija (ili engl./sanskrt British Raj, a od 1876. Indijsko Carstvo) bio je od 1858.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Britanska Indija
Demokratska Republika Gruzija
Demokratska Republika Gruzija (gruz.: საქართველოს დემოკრატიული რესპუბლიკა, Sakartvelos Demokratiuli Respublika; poznata i kao Prva gruzijska republika) bila je prva moderna gruzijska republika.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Demokratska Republika Gruzija
Divizija
brigadu, a tri korpusa. Divizija je vojna postrojba koja u kopnenoj vojsci broji uglavnom između 10 i 20 tisuća vojnika.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Divizija
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Etničko čišćenje
Eufrat
Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Eufrat
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Europa
Francuska Zapadna Afrika
Položaj Francuske Zapadne Afrike pruge Dakar-Niger. Francuska Zapadna Afrika (fra. Afrique occidentale française, A.O.F.) bila je francuska kolonija u razdoblju između 27.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Francuska Zapadna Afrika
Gaziantep
Gaziantep kojega njegovi stanovnici zovu samo – Antep, grad je u jugoistočnoj Turskoj, administrativno središte pokrajine Gaziantep, u regiji Jugoistočna Anatolija.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Gaziantep
Gerilsko ratovanje
Gerilsko ratovanje način je ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Gerilsko ratovanje
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Grčka
Grčko-turski rat (1919. – 1922.)
Grčko-turski rat vođen od svibnja 1919. do listopada 1922., neki ga zovu Rat u Maloj Aziji, ili Grčkom kampanjom u Turskom ratu za nezavisnost.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Grčko-turski rat (1919. – 1922.)
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.).
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Istanbul
Kars
Kars (azerski: Qars, kurdski: Qers, armenski: Ղարս, Կարս, gruzijski: ყარსი, ruski: Карс) je grad na sjeveroistoku Turske koji je glavno mjesto istoimene pokrajine.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Kars
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Konjica
Louis Franchet d'Esperey
'''Louis Félix Marie François Franchet d’Esperey''' Louis Félix Marie François Franchet d’Esperey (Mostaganem, 25. svibnja 1856. – Albi, 3. srpnja 1942.) bio je maršal Francuske i počasni (peti po redu) vojvoda srpske i jugoslovenske kraljevske vojske.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Louis Franchet d'Esperey
Mehmed VI.
Mehmed VI. (osmanski turski: محمد سادس Meḥmed-i sâdis, وحيد الدين Vahidettin; turski: Mehmed Vahideddin ili Mehmet Vahdettin) (Istanbul, 14. siječnja 1861. - Sanremo, 16. svibnja 1926.), posljednji osmanski sultan.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Mehmed VI.
Mirovni ugovor u Sèvresu
Podjela Osmanskoga Carstva na Mirovnome ugovoru u Sèvresu. Mir u Sèvresu zaključen 10. kolovoza 1920. između Saveznika i Turske.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Mirovni ugovor u Sèvresu
Mladoturci
Mladoturci (turski: Jön Türkler), članovi turske nacionalističke i reformističke organizacije, osnovane potkraj 19.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Mladoturci
Mustafa Kemal Atatürk
Mustafa Kemal Atatürk (1881. – 10. studenoga 1938.), turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj Republike Turske te njen prvi predsjednik (1923. – 1938.).
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Mustafa Kemal Atatürk
Nacionalna država
Pojam nacionalna država, za razliku od općenitijeg pojma "država", odnosi se na državu u kojoj prevladava jedna nacija.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Nacionalna država
Okupacija
Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Okupacija
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Osmansko Carstvo
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Pješaštvo
Privremena vlada
Privremena ili prijelazna vlada je vlada koja se oblikuje u izvanrednim okolnostima kada je stvoren politički vakuum zbog kolapsa prethodne administracije ili režima.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Privremena vlada
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Prvi svjetski rat
Pukovnija
Pukovnija, također arhaično regimenta ili puk (lat. regimen; njem. Regiment; engl. regiment) je združena taktička vojna postrojba rodova kopnene vojske.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Pukovnija
Republika
Republika (od lat. res publica.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Republika
Republika Armenija (1918. – 1920.)
Prva Republika Armenija ili službeno Armenska Republika bila je prva moderna armenska republika.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Republika Armenija (1918. – 1920.)
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Sekularizam
George Jacob Holyoake, autor pojma sekularizam Sekularizam (od latinske riječi saeculum, koja ukazuje na sve ono što ne pripada religiji, a na hrv. ovosvjetnost) ideja je da vjera i država moraju biti odvojene jedna od druge i da vjera ne smije utjecati na politiku.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Sekularizam
Talijansko-turski rat
300px Talijansko - turski rat ili Tursko-talijanski rat (u Italiji zvan Rat za Libiju / Guerra di Libia) a u Turskoj Trablusgarp Savaşı / Rat za Tripoli) vođen je između Osmanskog Carstva i Kraljevine Italije od 29. rujna 1911. do 18. listopada 1912. To je bio jedan u nizu ratova za vrijeme komadanja Osmanskog Carstva.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Talijansko-turski rat
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i The New York Times
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Turci
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Turska
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Turski jezik
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Ujedinjeno Kraljevstvo
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Woodrow Wilson
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i Zapadni svijet
29. listopada
29.
Pogledaj Turski rat za nezavisnost i 29. listopada