Fosforescencija i Pigment

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Fosforescencija i Pigment

Fosforescencija vs. Pigment

Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescencija je pojava svijetljenja po prestanku osvjetljavanja. Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Atom i Fosforescencija · Atom i Pigment · Vidi više »

Barijev sulfat

Barijev sulfat (BaSO4) je najvažnija i najviše korištena barijeva sol.

Barijev sulfat i Fosforescencija · Barijev sulfat i Pigment · Vidi više »

Cinkov sulfid

Cinkov sulfid (ZnS) u prirodi se javlja u dvije kristalne modifikacije: kubičnoj kao sfalerit (sa strukturom analognoj dijamantu) i u heksagonskoj kao vurcit, čija se struktura razlikuje od sfaleritne samo u uzajamnoj orijentaciji pojedinih tetraedara.

Cinkov sulfid i Fosforescencija · Cinkov sulfid i Pigment · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Elektromagnetsko zračenje i Fosforescencija · Elektromagnetsko zračenje i Pigment · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Elektron i Fosforescencija · Elektron i Pigment · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Engleski jezik i Fosforescencija · Engleski jezik i Pigment · Vidi više »

Fluorescencija

ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.

Fluorescencija i Fosforescencija · Fluorescencija i Pigment · Vidi više »

Kristal

kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.

Fosforescencija i Kristal · Kristal i Pigment · Vidi više »

Luminiscencija

Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). kemoluminiscencije. fluorescenciju nekih tvari. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Polarna svjetlost je također radioluminiscencija. ultraljubičastom zračenju. elektronskih stanja o udaljenosti ''R'' među atomima molekula za osnovna i pobuđena stanja. nm pomaka. Svjetleće diode. ultraljubičastim zračenjem. Europi. Fluorescentni zaslon koji se koristio u videorekorderima. Fluorescentne morske ribe. Luminiscencija (engl. luminescence: svijetljenje, svjetlucanje) je emisija elektromagnetskoga zračenja (pretežito svjetlosti, ali i ultraljubičastog i infracrvenoga zračenja) koje nije pobuđeno toplinskim (termičkim) procesom i povišenom temperaturom tvari, nego je posljedica primanja energije u nekom drugom obliku.

Fosforescencija i Luminiscencija · Luminiscencija i Pigment · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Fosforescencija i Radijacija · Pigment i Radijacija · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Fosforescencija i Svjetlost · Pigment i Svjetlost · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Fosforescencija i Temperatura · Pigment i Temperatura · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Fosforescencija i Toplina · Pigment i Toplina · Vidi više »

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Fosforescencija i Trenje · Pigment i Trenje · Vidi više »

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Fosforescencija i Ultraljubičasto zračenje · Pigment i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Fosforescencija i Valna duljina · Pigment i Valna duljina · Vidi više »